Indijanka vegetarijanka
31.10.2016., ponedjeljak
Vještičji prsti
|
Za stravičnu grickalicu za Noć vještica ;) Nekoliko krumpira Četvrtina žličice kurkume Sol, papar Dvije žlice maslinovog ulja Dvije žlice palente Koštice bundeve (ili blanširani bademi) Krumpir skuhati i prohladiti. Dodati sve ostale sastojke osim koštica i napraviti pire. Uzimati po žlicu smjese i oblikovati u prste, a na vrhu utaknuti košticu da izgleda kao nokat. Nožićem napraviti crtice po prstima da bude realističnije. Peći u pećnici na 200 stupnjeva od 15 do 20 minuta. Jesti tople. Može se napraviti brzi umak od ljutog kečapa i Omegol majoneze. Poslužiti uz strašnu priču kako ste cijeli tjedan hvatali vještice i sjekli im prste kako bi pripremili ovaj obrok. ;) Buaaaaa...   Oznake: noć vještica, vještičji prsti, krumpir |
24.10.2016., ponedjeljak
Tatjana Gromača: Bolest svijeta
|
Djelo je ovo na 160 stranica u kojem autorica, mahom na pesimističan način opisuje svoj nutarnji svijet, sve ono što proživljava zbog vanjskog svijeta. Možda se na prvi dojam čini kao obična žalopojka, ali radi se o tankoćutnim rečenicama i prodiranju u ljudsku (svoju) dušu kakvo je, vjerujem, malo tko u stanju (dovoljno hrabar i otvoren) napraviti. CITATI: 'Jer naše je područje trusno, obzirom da je pogodno za manipulacije, to će reći da ovdje živi nekakva poluobrazovana masa, koja o vlastitom životu i svijetu kojem je okružena ne želi ništa osobito znati, već joj je samo stalo da ima dobar komad pečenog mesa koji će staviti u usta. Zato je kod nas meso važno i kao psihološka potpora pa kada su ljudi jako očajni i kada se osjećaju beznadežno, oni ipak ne odustaju od trpanja mesa u usta, jer ih žvakanje i okus mesa smiruje, daje im osjećaj unutarnje snage. I onda je samo potrebno neko koplje da se zabije u leđa protivnika, kada ovo meso u želucu uskipi i kada mozak podgrije rakija. To znaju svi veliki svjetski manipulatori, zato je njima jednostavno, kada se za to pojavi potreba, s ovim našim narodima loše kvalitete zuba, otpočeti kakav novi krvavi rat.' 'Osamljenost. Ne imati nikoga tko je dovoljno iskreno dobronamjeran da bi mu se čovjek ponekad, kada je teško, mogao požaliti.' Oznake: Tatjana Gromača, Bolest svijeta |
23.10.2016., nedjelja
Zoološki i akvarij
|
Zadnjih tjedan - dva kod nas su se dogodile dvije stvari vezane uz životinje koje su medijski široko popraćene. Prvo je obnovljen dio zoološkog vrta u Zagrebu i svi su to isticali i hvalili. Potom je u Karlovcu otvoren prvi slatkovodni akvarij kojeg je posjetio i novi premijer sa svojom svitom te istaknuo kako je oduševljen. Ne znam do kad će se ovakve stvari slaviti i hvaliti. Životinje zatočene u nekoliko kvadrata kako bismo ih mi, ljudi, mogli iz bližeg promatrati. Samo kako bismo utažili znatiželju. Ili, još češće, ubili jedno popodne i donekle isprali taloge dosade u životu. Napravili fotke kako bismo se mogli hvastati na društvenim mrežama. Slati djecu na izlet na takva mjesta jer 'djeca vole životinje'. Zar doista mislimo da je u redu životinje iskorištavatu u nedogled? Ne, mi ne mislimo. Mi prihvaćamo ono što smo navikli i ne trudimo se pomisliti da bi stvari mogle i trebale biti drugačije. Jer je ovako lakše. Fotografkinja Jo - Anne McArthur deset je godina fotografirala tugu u zoološkim vrtovima i sad želi izdati knjigu 'Captive' u kojoj bi bile fotografije i priče koje je zabilježila. Više u videu: https://youtu.be/IeLXf8T0cxU  Oznake: zoo, zoološki vrt, akvarij, Zagreb, Karlovac, Jo-Anne McArthur |
20.10.2016., četvrtak
Hrvati za hranu najviše troše na meso
|
Prenosim s Agrobiz.hr: Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je 400 grama voća i povrća na dan, no više od četvrtine odraslih to uopće ne jede Redovita konzumacija voća i povrća smatra se jednim od važnijih elemenata zdrave i uravnotežene prehrane. U Europskoj uniji međutim nešto više od trećine stanovništva u dobi od 15 ili više godina ne jede voće svaki dan, dok je u Hrvatskoj udio onih koji u danu ne pojedu nijednu voćku ili povrće 27,5 posto. Kako bi promovirala zdrav život, upravo je Svjetska zdravstvena organizacija krenula s kampanjom ‘Pet na dan’ kojom potiče građane da svakog dana pojedu minimalno 400 grama voća i povrća na dan, ne računajući krumpir. Udio onih koji jedu najmanje pet obroka voća i povrća dnevno varira od jedne trećine u Velikoj Britaniji (33,1%) na manje od 5% u Rumunjskoj (3,5%) i Bugarskoj (4,4%). Treća je na toj listi Hrvatska gdje samo sedam posto starijih od 15 godina poštuje preporuku Svjetske zdravstvene organizacije na koju je statistički ured EU podsjetio u povodu današnjeg Svjetskog dana hrane. Prema podacima hrvatskog DZS-a, prosječna hrvatska obitelj za voće i povrće mjesečno izdvoji samo 350 kuna. Voće i povrće nije pretjerano zastupljeno ni na jelovnicima Austrijanaca i Slovenaca, Grka i Šveđana. Prosječna hrvatska obitelj godišnje za hranu potroši oko 22 tisuće kuna, većinu za meso – oko 6700 kuna, a na drugom mjestu su kruh i žitarice na koje ode 3770 kuna. Mlijeko, sir i jaja uzmu oko 3500 kućnog budžeta na godinu, dok na povrće potrošimo 2700 kuna. Godišnji budžet prosječne hrvatske obitelji za voće iznosi oko 1500 kuna. Cijena voća i povrća u Hrvatskoj tek je 7 posto niža od prosječne cijene u EU, iz čega bi se moglo zaključiti da bi zelenja i voća bilo više u jelovnicima da je dostupnije. Istraživanje Eurostata pokazalo je vezu između konzumacije voća i razine obrazovanja u većini zemalja. Što je populacija obrazovanija, češće jede voće, a ta je razlika najizraženija u Velikoj Britaniji. Oznake: meso, hrvati, Hrvatska, konzumacija, Zdravlje |
19.10.2016., srijeda
Gregoire Delacourt: Popis mojih želja
|
Roman na oko 180 stranica prema kojem je snimljen i film. Pitanje s korica glasi - kad biste osvojili jackpot, biste li mijenjali vlastiti život za život iz svojih snova? Roman prati ženu koja stalno govori kako je sretna, ponekad se čini da zapravo sama sebe želi uvjeriti u to. Ima uspješan posao, djecu, prijateljice, muža... I neke manjkavosti kojima ne pridaje preveliku važnost. Onda osvoji jackpot i odluči baš nikome ne reći za njega... Dok jednog dana listić ne pronađe muž i odlazi... Zapravo kukavički bježi s plijenom. Kraj neka ostane iznenađenje za one koji roman žele pročitati. Pitanja koja se nameću nakon čitanja su - koliko možemo vjerovati i ljudima iz vlastite obitelji, koliko nas novac doista mijenja i može li se stvarno bezuvjetno voljeti? Roman je pitak, a zanimljivo je da ga je napisao muškarac, zapravo pišući u ženskom licu te na neki način opčinjava poznavanjem ženske psihe. Oznake: gregoire delacourt, popis mojih želja |
18.10.2016., utorak
Trganci od heljde s tofuom
|
Heljdino brašno Raženo brašno Voda Sol i papar Komadić ljute papričice Sezam, lan, suncokret (sjemenčice) Maslinovo ulje Dimljeni tofu Bijeli luk Heljdino brašno je skupo, zadnje kad sam gledala bilo je 30 kn/kg, a i ima ga tek u rijetkim trgovinama. Stoga sam u blenderu samljela heljdu u brašno (blender mora biti suh). Ovako dobijeno brašno sam posolila i pomiješala s vodom. Dodala sam malo raženog brašna da smjesa bude kompaktnija jer je lomljiva od samog heljdinog brašna. Zakuhala sam lonac vode i posolila te u kipuću vodu ubacivala komadiće umiješanog tijesta, tj.pravila trgance. Malo sam ih prokuhala i ocijedila. Na malo maslinovog ulja sam prepržila bijeli luk i komadić papričice te ubacila na kockice narezani tofu. Kad je tofu porumenio, ubacila sam trgance i dobro pomiješala da se sve prožme. Na kraju sam dodala sjemenčice, popaprila i sve dobro izmiješala.  Oznake: trganci, heljda, tofu, hrana |
17.10.2016., ponedjeljak
Moja današnja berba
15.10.2016., subota
John C. Parkin: Jebe mi se
|
Ovo je knjiga s podnaslovom 'Najuzviseniji duhovni put' na oko 215 stranica. Dakle, radi se o tome da nas autor pokusava poduciti kako je za dosezanje srece i zadovoljstva na sve zivotne probleme potrebno odgovoriti frazom iz naslova. Dakako, shvaca on da to nije moguce bas u 100% slucajeva, ali u 99% zasigurno jest. Stovise, pojasnjava da, kad o necem previse razmisljamo i nesto prejako zelimo, radimo si medvjeđu uslugu i onemogućavamo da se to i dogodi. Stoga je puno bolji put reci tu frazu, biti otvoren i prepustiti stvarima i zivotu da nam se događaju. Oznake: John C. Parkin, Jebe mi se |
14.10.2016., petak
Kestenijada
Svake se godine u ovo doba u Hrvatskoj Kostajnici održava kestenijada. Ove godine bilo je to od 7. do 9. 10., i za razliku od prošle godine kada je lijevala kiša, ove je godine poslužilo vrijeme. Kostajnica mi je inače gradić sa šarmom, ali odiše i nekom sjetom. Kada se posjeti mimo kestenijade, prazna je i većina rado prelazi most te odlazi u šoping u Bosnu, gdje je sve jeftinije. Kad kažem sve, mislim mahom na kavu, pivo i ćevape koji su mnogima najvažniji. I sada, za vrijeme kestenijade, mnogi su otišli preko mosta na piće i jelo. Sama ponuda s ove strane je bila obilna, ali ipak se sve manje više svodi na ćevape, kobasice, odojak, kotlovinu, langoš i pomfri (langoš prepun ulja, pomfri nedovoljno pečen i hladan, itd.). Dakle, ako niste mesojed, slabo ćete omastiti brk, osim ako imate sreću da vam malo za sreću treba pa ste zadovoljni s porcijom pečenih, finih kestena (ako opet imate sreću naletjeti na pečenjara koji ih dobro ispeče tako da se daju oguliti). Doista, kad čitam o street foodu u nekim drugim državama, pitam se do kad će se kod nas sve vrtjeti oko ćevapa i kobasica... Kako bilo, pozdravljam Kostajnicu do sljedeće kestenijade, kad opet oživi, a možda se do tada i prodaju tolike napuštene kuće ondje... i možda se barem opet otvori hotel Central (koji je prošle godine još poslovao, a ove godine je zatvoren) pa ostane šarm, a nestane veća doza sjete ovog mjesta.  Oznake: Hrvatska Kostajnica, kestenijada |
13.10.2016., četvrtak
Želatina u voćnim sokovima
|
Za one koji su zainteresirani, prenosim vijest sa stranice Agrobiz.hr: Želatina se koristi kao sredstvo za bistrenje u proizvodnji sokova i smatra se pomoćnim sredstvom u obradi. Prema EU pravilima Zakona o informiranju potrošača o hrani (FIC), pomoćna sredstva u preradi ne moraju biti napisana na deklaracijama jer su, u teoriji, odsutna u finalnom proizvodu. No, Foodwatch zahtjeva obvezno označavanje za svu hranu i pića koja sadržavaju tvari životinjskog podrijetla ili su proizvedeni uz njihovu pomoć, uključujući pomoćne tvari u preradi, aditive i arome. Lansirali su kampanju koja prikazuje primjere sokova koji sadržavaju hydrocolloid i slične sastojke koji su bez želatine, te su pokrenuli online peticiju koja je do sada prikupila preko 136.000 potpisa. Voditeljica kampanje Sophie Unger kaže: „Zahtijevamo regulaciju po zakonu. Naravno, EU regulacija bi bila najbolja, ali sve dok Komisije ne poduzima akciju, naši nacionalni političari moraju to napraviti. Zato je peticija ciljana prema našem odgovornom ministru prehrane i poljoprivrede Christianu Schmidtu, te na ostale dotične ministre svih njemačkih federalnih država.“ Dobrovoljne prakse, kao što su označavanje sokova kao veganski ili vegetarijanski nisu dovoljne, dodaje ona, jer potrošači ne očekuju sastojke animalnog podrijetla u proizvodima kao što su sokovi, pa na njima neće tražiti veganski ili vegetarijanski logo. Glasnogovornik industrijske grupe Proizvođača želatine Europe (GME) kaže: „Kako bi se sok razbistrio potrebno je maknuti fine i mutne dijelove. Želatina povezuje te sastojke: reagira sa polyphenolima – taninima – i stvara talog koji se lako može odvojiti i odstraniti iz soka. To je samo pomoć pri odstranjivanju, a ne dodatak.“ Želatina se također može smatrati sastojkom čistog označavanja, dodaje glasnogovornik GME-a: izvedena je iz sastojka prirodnog podrijetla, nije kemijski modificirana, ne sadržava aditive ili arome te se koristi već više od 2000 godina. Foodwatch je kontaktirao različite tvrtke kako bi dobili povratne informacije te su zaprimili, kako su ih nazvali, „loše izgovore“, gdje tvrtke tvrde da koriste želatinu jer je to tradicionalna metoda; da je informacija dostupna na web stranici proizvoda ili da nisu dobili obavijest o sastojku od njihovih dobavljača. Ostale tvrtke su im rekle da su svjesne problema. Jedna takva tvrtka je njemačka tvrtka pića Adelholzener. Glasnogovornik tvrtke rekao je za FoodNavigator: „S obzirom da smo jedna od vodećih njemačkih tvrtki za proizvodnju mineralnih izvorskih voda i pića stalno radimo na ponudi različitih proizvoda za naše potrošače. U ovom slučaju, svakako smo svjesni različitih tipova prehrane naših klijenata. Naš cilj je pružiti najpogodniji proizvod za svakog pojedinom potrošača. Stoga, preferiramo surađivati s inovativnim dobavljačima koji posebno rade na novim formama i terminima proizvodnje pića. Jedan od naših dobavljača aktivno radi na razvoju mogućnosti bistrenja sokova bez korištenja proizvoda na bazi animalnog podrijetla.“ Iako nisu dali nikakve detalje koje mogućnosti razmatraju, rekli su da razmišljaju o zamjeni želatine s biljnom alternativom od prije pokretanja ove kampanje. Foodwatch će nastaviti s peticijom dok se ne ispune njihovi zahtjevi. |
09.10.2016., nedjelja
Lijepi glog
|
I dok jesen galopira šumama, poljima, kukurizištima, ulicama... i odnijela je većinu jabuka, krušaka, šljiva i inog voća i povrća, po šumarcima i živicama ostavila je lijepi glog. Njegovo crvenilo razveseljava pusta i siva polja, razbija guste magle, prkosi prijetnjama mraza. Da, da, baš je lijep. Prije sam pravila pekmez od gloga koji je bio veoma neobičan i fin. Tu je i nezaobilazan čaj od plodova, ali i lišća. Sad sam učinila sljedeće - gloginje sam prokuhala i zgnječila gnječilicom za pire (količina gloginja i vode od oka) te ostavila u cjedilu da se cijedi preko noći. Dobiveni sok lijepe, crvene boje se može piti ili koristiti u smoothiejima.   Oznake: Glog |
07.10.2016., petak
Baš dobar smoothie
|
Jedna banana Dvije šake borovnica Komadić limuna Jedna do dvije jabuke (oguljene ili ne, prema želji) Tri do četiri vrha svježe koprive 7,5 dcl vode Sve staviti u blender i dobro izblendati. Odmah piti, a može i stajati u hladnjaku 24 sata. Cheers!  Oznake: smoothie, voće, zdrava prehrana |
06.10.2016., četvrtak
Nakon kukuruza
05.10.2016., srijeda
Smrt
|
Kako je to Kad osjetis Smrt Sulja se Oko tvoje kuce Vec mjesecima? Nekad se priblizi Sasvim blizu Vec zgraba Drago bice Ostrim zubima Al odjednom Predomisli se Ili se prepadne Ljubavi u mom srcu. Pa odustane. Ali kruzi Kruzi i dalje Ja znam Uskoro Ce doci I odnijeti drago bice. Ni ljubav Ta precijenjena Balavica Nece biti dovoljna. Nikad nije ni bila! Oznake: smrt |
