Indijanka vegetarijanka
16.12.2016., petak
Nakon kolinja
Kolinje je kod nas kultni događaj, stoji na pijedestalu tradicije. No, nikome nije bitno ono što kolinje u svojoj biti jest i što ostaje nakon njega... Tako već godinama svjedočim ostacima jadnih tijela mrtvih svinja koji završavaju u prirodi:   Osim što ovo patnju životinja čini još očitijom, ovim se dodatno zagađuje priroda (konkretno, ovo je bačeno uz obalu Kupe), pokazuje kakav nivo (ne)kulture imamo i definitivno ubija u pojam svakoga tko ima barem tri zrna razuma i jedno zrno emocija. Oznake: kolinje, svinja, smeće, Otpad, patnja, zagađenje |
02.11.2016., srijeda
Prošle još jedne Sisvete
|
Sisvete, Svi sveti... Prošli su. Svi smo nahrupili na groblja, popalili svijeće, odnijeli cvijeće. Danas su na meniju sasvim drugi životni planovi. Zapita li se tko koliko se svake godine napravi smeća obilježavajući ovaj blagdan? Koliko plastike od lampiona završi u prirodi? Koliko onog groznog plastičnog cvijeća? Koliko se svježeg cvijeća pobere i koliko se kemikalija i vode utroši na njegov uzgoj pa na transport iz dalekih država iz kojih se uveze? Vezano uz ovo, čitam članak o iseljenim Hrvatima u Kanadi. Žale jer Svi sveti nisu i tamo neradni dan pa ga obilježavaju vikend prije. Još više žale jer ga obilježavaju samo stariji, dok mlade navodno nije briga. Zabrinuto se pitaju hoće li ostati itko iza njih tko će na ovaj dan njima zapaliti svijeću kad ih jedom ne bude među živima... I tako razmišljam. Je li doista našim mrtvima stalo do toga pali li im tko svijeću na grobu? Vidjela sam toliko ljudi u posljednjim satima života, tada ih more sasvim druga pitanja, osjećaji i boli. Hoće li meni, kad me više ne bude, doista biti važno je li mi tko zapalio svijeću na grobu? Evo, kiša lijeva. Vjerojatno je pogasila svijeće po grobovima. Uskoro će i vjetar pa će se zaigrati celofanima i drugim ostacima Sisveta, porazbacati ih poput histerične osobe. I što će ostati nakon sveg tog Cirkusa za žive? Oznake: Sisvete, svi sveti, zagađenje |
03.05.2016., utorak
Možda porez na crveno meso u Danskoj
|
Klimatske promjene postale su etičko pitanje, zaključilo je dansko Vijeće za etiku te je danskoj vladi predložilo da se na meso, prije svega crveno, nametne poseban porez. Zbog poreza bi meso bilo skuplje i ljudi bi ga manje konzumirali, čime bi opala njegova proizvodnja, što bi u konačnici imalo utjecaj na znatno manje zagađenje okoliša. Ovo je vijeće klasični danski način prehrane nazvao neodrživim te zaključilo kako su Danci obavezni promijeniti svoje prehrambene navike. Porez bi započeo govedinom, kao mesom koje najviše zagađuje prilikom proizvodnje, a Vijeće predlaže da bi se nakon toga proširilo na sve crveno meso, a potom i na svu hranu, u onom postotku u kojem ta hrana zagađuje prilikom proizvodnje. Samo stoka je odgovorna za 10 posto zagađenja planeta, dok je sveukupna proizvodnja hrane zaslužna za od 19 do 29 posto zagađenja prema nekim procjenama. Smatra se da bi samo smanjenje konzumacije govedine i janjetine u Danskoj smanjilo emisiju ugljičnog dioksida za 20 do 35 posto. Prijedlog je, naravno, izazvao mnogo bure. Mnogi političari su rekli da bi porez imao velik utjecaj na same Dance, ali globalno ne bi ništa promijenio ako ga ne usvoje i druge države. Ipak, ističe se da će se ljudi prije ili kasnije morati suočiti s istinom koliko njihov način prehrane ima učinak na okoliš, bez obzira što iza ugla stoje moćni i strašni mesni lobiji te ljuta javnost koja jednostavno još uvijek nije spremna prihvatiti tu činjenicu. Oznake: Danska, porez, meso, crveno meso, govedina, zagađenje, porez na meso, ekologija, prehrana, ugljični dioksid |
16.09.2015., srijeda
Morska populacija smanjena za 50 posto od 70-ih
|
U posljednjih četrdesetak godina populacija morskih sisavaca, riba, reptila i ptica smanjila se za oko 50 posto, javlja WWF. Stanju je najviše pridonio prevelik izlov ribe, promjena klime i zagađenje. Populacija nekih vrsta riba pala je i za više od 50 posto, primjerice tune za čak 74 posto. Stanje je takvo jer ljudi izlovljavaju ribu brže nego što je ona sposobna reproducirati se, ali i zato jer joj uništavaju prirodna staništa. Koralji su još ugroženiji pa se smatra da je 50 posto svih koraljnih grebenova na svijetu već nestalo te bi svi ostali mogli nestati do 2050. godine ako se nastavi zagrijavanje mora i oceana ovim tempom. Više o svemu na: http://news.yahoo.com/global-marine-populations-slashed-half-since-1970-wwf-003519398.html Oznake: more, populacija, pad, izlovljavanje, ribe, ptice, koralji, zagađenje |
07.01.2015., srijeda
Indijanci protiv naftovoda
|
Nekoliko desetaka Indijanaca okupilo se pred američkim Senatom prošlog vikenda kako bi prosvjedovali protiv izgradnje velikog naftovoda od Kanade do Teksasa. Radi se o velikom projektu nazvanom Keystone XL (KXL) koji treba ići na izglasavanje u Kongres. Zapravo se radi o masi, mješavini nafte, pijeska i ostalog s kanadskih naftnih polja za koje nema drugačijeg, boljeg načina transporta nego što je slanje kroz cijevi (ili barem tako u kompanijama tvrde) i nitko se osim teksaških rafinerija ne želi prihvatiti posla prerade te mase u gorivo. Računa se da bi izgradnja naftovoda trajala oko 3 godine i osigurala 42,000 radnih mjesta, ali samo privremenih. S druge strane, Indijanci i društva za zaštitu okoliša protiv su tog projekta. Većim dijelom bi naftovod prolazio kroz indijanska područja te kroz jedan od najvažnijih izvora pitke vode, a i na ovaj način prerade ispušta se 17 posto više štetnih plinova nego pri klasičnoj preradi. Zagovornici kažu kako bi na ovaj način SAD postao manje ovisan o uvezenoj nafti, međutim saznanja kažu kako bi ionako većina nafte koja bi se na ovaj način proizvela otišla u izvoz, a ne za američko tržište. Indijanci poručuju: 'Ovo je smrtna presuda za okoliš i za ljude'. A poglavica Sioux kaže: 'Ako projekt KXL prođe, to je ravno ratu'. A kada će Hrvati nešto reći u vezi traženja nafte u Jadranu? I ima li uopće kakve veze da išta kažu? http://rt.com/usa/219643-keystone-pipeline-protest-washington/   Oznake: indijanci, naftovod, KXL, SAD, zemlja, zagađenje |
19.12.2014., petak
I to nam radi mesna industrija
|
Osim što je mesna industrija mjesto velike patnje za našu životinjsku braću, također je i mjesto velikog zagađenja okoliša pa tako i sam UN (začudo!) kaže kako ona zagađuje više nego cjelokupni promet na Zemlji. Ako i sami imate kakvu mesnu tvornicu ili klaonicu u svom kraju, možete i sami provjeriti razmjere onečišćenja ako odete na mjesto odvoda otpadnih voda u rijeku, ali i mirisanjem zraka uz tvornicu, ali i šire. Neke američke farme svinja oko prostorija u kojima drže životinje kopaju kanale u koje se slijevaju otpadne vode, nalikuju na odvratna jezera, a potom, da bi se riješili svega, pumpama vuku vodu iz jezera, pretvaraju je u sitnu maglicu i špricaju okolo. Na taj način su ugroženi i stanovnici koji žive u tom području jer često sve zajedno dospijeva u njihova dvorište i kuće. Često se čini da pada kiša te ne smiju imati otvorene prozore zbog nesnosnog smrada. Također, veoma su skloni bolestima, djeca astmama, a odrasli karcinomima. Više o svemu u videu koji slijedi: Oznake: mesna industrija, farme, zagađenje, bolesti |
12.12.2014., petak
Zašto je meso puno više od prava životinja?
|
Dakako, etičnost je upitna kod mesne prehrane jer uvjeti u kojima se te jadne životinje drže (pa čak i na selu, gdje se smatra da se radi o 'eko proizvodnji') nadilaze sve granice nerazuma. Ako ovo stavimo sa strane, evo zašto je jedenje mesa i dalje loš izbor: Javno zdravlje – životinje su na farmama neprestano okružene vlastitim izmetom i zbog toga obolijevaju. Oko 80 posto svinja ide na klanje s upalom pluća. Također, životinje se, osim hranom, da što brže i što više narastu šopaju i antibioticima. Ovo je još jedna opasnost za zdravlje ljudi jer stvaraju se superbakterije koje su otporne na bilo kakav lijek, što smo se već u nekoliko navrata i osvjedočili. Svjetska glad - oko 850 milijuna ljudi diljem svijeta na dnevnoj bazi nema dovoljno kalorija, dakle gladni su. Onih koji imaju nešto hrane, ali opet nedovoljno ima još toliko. U isto vrijeme, svijet proizvodi kalorije za prehranu od 10 do 11 milijardi ljudi. Međutim, većina tih kalorija odlazi na prehranu životinja koje kasnije postaju odresci. Zagađenje voda – 70 posto slatke, pitke vode odlazi na životinje koje se uzgajaju za hranu. Jedna trećina te vode odlazi na uzgoj hrane za životinje, ali ostatak odlazi na vodu koja se svaki dan troši na farmama. Samo u SAD-u 75 posto svih zagađenja vode povezano je s mesnom industrijom. (ovdje bih napravila digresiju – nije drugačije ni u Hrvatskoj. Živim u gradu u kojem je tvornica mesa. Dovoljno je otići na mjesto na kojem otpadna voda iz tvornice odlazi u rijeku!) Zagađenje zraka – farme životinja i industrija mesa te uzgoj hrane za životinje su odgovorni za oko 51 posto emisije štetnih plinova. Oko 37 posto emisije štetnog plina metana dolazi s farmi, a zagađenje amonijakom doseže na nekim područjima i do 80 posto iz istog razloga. Uništavanje šuma – zbog stvaranja hrane za životinje uništavaju se šume pa je ta grana proizvodnje odgovorna za oko 80 posto svih uništenih šuma, kako bi se na tom mjesu stvorile oranice za uzgoj kukuruza i soje za prehranu životinja. Uzročno posljedično ovo utječe na uništavanje mnogih divljih životinjskih, ali i biljnih vrsta koje su veoma bitne za očuvanje ekosustava. Oznake: meso, zagađenje, prava, bolesti |
03.12.2013., utorak
Postanite vegetarijanac (i spasite planet)
|
Tvornice i automobili ispuštaju najveće količine stakleničkih plinova, ali i goveda daju svoj doprinos. Metan se oslobađa iz želudaca preživača te gomilanjem njihovog izmeta. Riječ je o najvažnijem stakleničkom plinu nakon ugljičnog dioksida. Sveučilište iz Chicaga tvrdi da je doprinos emisije plinova goveda globalnom zatopljenju prilično velik. Možemo li poduzeti nešto u svezi s time? Da, prestanite jesti meso! Istraživanje pokazuje da taj potez ima iznenađujuće velik utjecaj. Osoba koja se odrekne mesa jednako pridonosi smanjenju količine stakleničkih plinova kao i vozač automobila koji svoj SUV velike potrošnje zamijeni modelom srednje klase. Iz knjige 'Ne gledajte u lijepe žene (ako morate donositi važne odluke), 107 znanstvenih savjeta koji će vam promijeniti život', autori Rik Kuiper i Tonie Mudde Oznake: planet, vegetarijanstvo, meso, metan, automobili, zagađenje |
21.03.2013., četvrtak
Kako nas još truje mesna industrija
|
Osim što zagađuje vodu, koristi previše tla za uzgoj hrane za životinje i tako direktno utječe na broj siromašnih u svijetu te uzrokuje patnju na milijune nevinih bića, ovo je još jedan način kako mesna industrija truje Zemlju. Nije to samo u Kini. Koliko puta sam u Kupi vidjela kako pliva lešina svinje. Broj lešina svinja koje su pronađene u rijeci Huangpu, glavnom izvoru pitke vode za stanovnike Šangaja, narastao je na čak 13,000, objavile su tamošnje vlasti. Dosad je iz rijeke izvučeno 9,460 svinja, a agencija Xinhua javlja kako je još 3,601 mrtva svinja pronađena u rijeci u blizini grada Jiayinga. Iako zasad nije jasno kako su svinje dospjele u rijeku, vlasti u Šangaju tvrde da su ih bacili seljaci u provinciji Zhejiang, nakon što su se razboljele i izbila je epidemija. Dvanaest dana nakon što su uočene prve svinje u rijeci, izazvavši veliku zabrinutost stanovnika kineskog gospodarskog središta, ne samo da nije utvrđena ničija odgovornost za taj slučaj, nego se čini da se životinje i dalje bacaju u nju. Šangaj čak petinu vode za gradske potrebe crpi iz Huangpua, stoga ne čudi zabrinutost stanovništva oko njezine kvalitete. Vlasti ipak tvrde kako su sve analize pokazale da je voda čista i sigurna za piće.   Oznake: svinje, kina, zagađenje, epidemija, meso |
13.03.2013., srijeda
Ekološki otisak hrane
|
Ekološki otisak veganske i vegetarijanske prehrane je 30 posto niži od nevegetarijanske prehrane, zbog čega trebamo drastično smanjiti konzumiranje mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda, izjavili su istraživači na 6. Međunarodnom kongresu o vegetarijanskoj prehrani u Kaliforniji. Navode da je veganska prehrana odgovorna za najnižu emisiju stakleničkih plinova, dok ljudi koji nisu vegetarijanci imaju najveći ekološki otisak. Vegani imaju i najniži rizik od kroničnih bolesti, a nevegetarijanci najviši, pružajući uvjerljiv dokaz da je veganska prehrana i zdravija i održivija. Dr. Joan Sabate, profesor na Sveučilišta Loma Linda, izjavio je da je biljna hrana jedanaest puta održivija od hrane životinjskog podrijetla te da nitko ne može osporiti da je ekološki učinkovitije proizvesti kilogram bjelančevina graška ili soje nego kilogram bjelančevine govedine. Oznake: ekologija, hrana, otisak, zagađenje |
25.02.2013., ponedjeljak
Antibiotici
Prema novom istraživanju objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences, povećanje proizvodnje i korištenja antibiotika ogleda se u sve većem broju gena otpornih na antibiotike, smanjujući sposobnost antibiotika da liječe bolesti kod ljudi i životinja. Kina, najveći svjetski proizvođač i potrošač antibiotika, ne nadgleda njihovu uporabu ili utjecaj na okoliš. Na kineskim komercijalnim farmama svinja istraživači su pronašli 149 jedinstvenih gena otpornih na antibiotike, nekih na razinama 192 do 28.000 puta viših od kontrolnih uzoraka. Iako se istraživanje odnosilo na Kinu, istraživači ističu da to odražava ono što se događa drugdje u svijetu. Geni otporni na antibiotike ne ostaju u okvirima država, već se nalaze u gnojivu koje se prodaje kao kompost, završavaju u podzemnim vodama i rijekama te se šire kroz međunarodnu trgovinu. Oznake: antibiotici, farme, meso, kina, zagađenje, otpornost |
19.02.2013., utorak
Čarobna ploča
|
U ponedjeljak ujutro pogledala sam sa sinom dječju emisiju 'Čarobna ploča'. Inače mi je jako dobra ta emisija, a u zadnje vrijeme se govori o čuvarima prirode i o tome kako treba štedjeti vodu i sličnim načinima kako se štede prirodni resursi. Ono što me posebno pozitivno iznenadilo jest što je u toj emisiji u ponedjeljak bilo riječi o zagađenju zraka i među prvim razlozima su navedene i životinje, točnije krave koje se previše uzgajaju na farmama i tako oslobađaju puno metana te uništavaju ozon. Nisam mogla doći sebi od iznenađenja. 'Ajde da i to doživim! Oznake: televizija, čarobna ploča, zagađenje, priroda, metan, ozon |
