Indijanka vegetarijanka
19.12.2014., petak
I to nam radi mesna industrija
|
Osim što je mesna industrija mjesto velike patnje za našu životinjsku braću, također je i mjesto velikog zagađenja okoliša pa tako i sam UN (začudo!) kaže kako ona zagađuje više nego cjelokupni promet na Zemlji. Ako i sami imate kakvu mesnu tvornicu ili klaonicu u svom kraju, možete i sami provjeriti razmjere onečišćenja ako odete na mjesto odvoda otpadnih voda u rijeku, ali i mirisanjem zraka uz tvornicu, ali i šire. Neke američke farme svinja oko prostorija u kojima drže životinje kopaju kanale u koje se slijevaju otpadne vode, nalikuju na odvratna jezera, a potom, da bi se riješili svega, pumpama vuku vodu iz jezera, pretvaraju je u sitnu maglicu i špricaju okolo. Na taj način su ugroženi i stanovnici koji žive u tom području jer često sve zajedno dospijeva u njihova dvorište i kuće. Često se čini da pada kiša te ne smiju imati otvorene prozore zbog nesnosnog smrada. Također, veoma su skloni bolestima, djeca astmama, a odrasli karcinomima. Više o svemu u videu koji slijedi: Oznake: mesna industrija, farme, zagađenje, bolesti |
12.12.2014., petak
Zašto je meso puno više od prava životinja?
|
Dakako, etičnost je upitna kod mesne prehrane jer uvjeti u kojima se te jadne životinje drže (pa čak i na selu, gdje se smatra da se radi o 'eko proizvodnji') nadilaze sve granice nerazuma. Ako ovo stavimo sa strane, evo zašto je jedenje mesa i dalje loš izbor: Javno zdravlje – životinje su na farmama neprestano okružene vlastitim izmetom i zbog toga obolijevaju. Oko 80 posto svinja ide na klanje s upalom pluća. Također, životinje se, osim hranom, da što brže i što više narastu šopaju i antibioticima. Ovo je još jedna opasnost za zdravlje ljudi jer stvaraju se superbakterije koje su otporne na bilo kakav lijek, što smo se već u nekoliko navrata i osvjedočili. Svjetska glad - oko 850 milijuna ljudi diljem svijeta na dnevnoj bazi nema dovoljno kalorija, dakle gladni su. Onih koji imaju nešto hrane, ali opet nedovoljno ima još toliko. U isto vrijeme, svijet proizvodi kalorije za prehranu od 10 do 11 milijardi ljudi. Međutim, većina tih kalorija odlazi na prehranu životinja koje kasnije postaju odresci. Zagađenje voda – 70 posto slatke, pitke vode odlazi na životinje koje se uzgajaju za hranu. Jedna trećina te vode odlazi na uzgoj hrane za životinje, ali ostatak odlazi na vodu koja se svaki dan troši na farmama. Samo u SAD-u 75 posto svih zagađenja vode povezano je s mesnom industrijom. (ovdje bih napravila digresiju – nije drugačije ni u Hrvatskoj. Živim u gradu u kojem je tvornica mesa. Dovoljno je otići na mjesto na kojem otpadna voda iz tvornice odlazi u rijeku!) Zagađenje zraka – farme životinja i industrija mesa te uzgoj hrane za životinje su odgovorni za oko 51 posto emisije štetnih plinova. Oko 37 posto emisije štetnog plina metana dolazi s farmi, a zagađenje amonijakom doseže na nekim područjima i do 80 posto iz istog razloga. Uništavanje šuma – zbog stvaranja hrane za životinje uništavaju se šume pa je ta grana proizvodnje odgovorna za oko 80 posto svih uništenih šuma, kako bi se na tom mjesu stvorile oranice za uzgoj kukuruza i soje za prehranu životinja. Uzročno posljedično ovo utječe na uništavanje mnogih divljih životinjskih, ali i biljnih vrsta koje su veoma bitne za očuvanje ekosustava. Oznake: meso, zagađenje, prava, bolesti |
14.10.2014., utorak
Studija o vegetarijancima - 6 godina
|
Na Sveučilištu Loma Linda u Kaliforniji iznijeli su rezultate istraživanja koje je trajalo 6 godina o utjecaju prehrane na smrtnost i razvoj bolesti kod odraslih ljudi te se došlo do zanimljivih rezultata kada govorimo o zdravlju i duljem životu. Istraživanje je provedeno na oko 73,000 ispitanika u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Od toga broja, 48 posto ispitanika jelo je meso, jaja i mliječne proizvode, 8 posto su bili vegani, a 29 posto ih je bilo lacto – ovo vegetarijanaca (onih koji ne jedu meso i ribu, ali jedu jaja i mliječne proizvode). 10 posto je bilo pesco vegetarijanaca (iako ne volim ovaj naziv, radi se o ljudima koji ne jedu meso, ali jedu ribu). 5 posto ispitanika se izjasnilo kao semi vegetarijanci, dakle jeli su bijelo meso i ribu jednom tjedno ili rjeđe. Tijekom studije koja je trajala šest godina, dogodilo se 2,570 smrti, a pokazalo se da u mlađoj dobi umiru oni koji jedu sve, u usporedbi s vegetarijancima i veganima. Na kraju se došlo do zaključka da u prosjeku vegetarijanci i vegani imaju 12 posto manji rizik od preuranjene smrti. Također, pokazalo se da je ova vrsta prehrane blagotvorna za srce i krvne žile, za borbu protiv tumora (kao prevencija) i dijabetesa, prije svega dijabetesa tipa 2. Više o studiji na: http://news.therawfoodworld.com/6-year-study-conducted-shows-people-live-longer-vegetarian-vegan-diet/ Oznake: vegetarijanci, vegani, dugovječnost, bolesti, prevencija, prehrana |
12.09.2013., četvrtak
Zašto se meso ne smije prati?
|
Ili zašto ga je ipak najbolje izbjegavati? 'To što vi mislite da bakterije nestaju kada stavite piletinu ispod vode, ne znači da se to zaista i događa. Voda ne može ukloniti te bakterije, ali ih može raspršiti svuda po prostoriji i potencijalno ostaloj hrani. Vrijeme je da se ljudi prestanu zavaravati', upozorila je dr. Jennifer Quinlan sa sveučilišta Drexel. Osim toga, molekule vode mogu prenijeti oku nevidljive salmonelu ili kampilobakter – dva najčešća uzročnika zdravstvenih problema uzorkovanih hranom. Čak i s malo vode mogu nastati ozbiljni problemi u širenju opasnih bakterija. 'Jedini način na koji možete ubiti bakterije u mesu je da ih uništite visokim temperaturama, a to se postiže pečenjem ili kuhanjem', dodala je dr. Quinlan. Oznake: meso, pranje, bakterije, bolesti |
11.03.2013., ponedjeljak
Kobasica, špek i šunka skraćuju život
|
Prenosim s Jutarnjeg o rezultatima istraživanja na gotovo 10,000 osoba. Dakle, radi se i više nego reprezentativnom uzorku: Petnaestak dekagrama šunke, kobasice, slanine i druge mesne prerađevine dnevno mogu nam skratiti život za gotovo 13 godina kaže najnovija studija objavljena u časopisu BCM. Rezulat je to praćenja prehrambenih navika kod oko pola miljuna osoba u 10 europskih zemalja tijekom gotovo 13 godina. Rizik za smrtnost od kadriovaskularnih bolesti za ljubitelje mesnih prerađevina povećan je za 72 posto, a za rak 11 posto u odnosu na one koji dnevno jedu dva dekagrama takve hrane. Naime, oni koji jedu puno mesnih prerađevina nerijetko i puše, imaju prekomjernu tjelesnu težinu općenito su skloniji nezdravom načinu života pa im je slanina, kobasice i salame veliki dodatni rizik. Dapače, čak i oni koji su se odrekli nekih loših navika, ali su i dalje jeli mesne prerađevine oštetili su svoje zdravlje, tvrde znanstvenici. Jedna od 17 tavkih osoba umrla je, kaže studija, a za one koji su jeli dnevno dvije kobasice i krišku slanine ( 160 grama) rizik je bio veći za čak 44 posto. Ukupno, gotovo 10,000 osoba koje su sudjelovale u studiji umrlo je od raka, a 5,500 od srčanih problema. Pofesorica Sabine Rohrmann sa Sveučilišta u Zurichu rekla je za BBC da se velike količine mesa, posebno onog prerađenog, mogu povezati s manje zdravim načinom života. No dodaje da ako bi svi jeli ne više od 20 grama mesnih prerađevina a to je jedna tanka kriška slanine ili šunke dnevno moglo bi se spriječiti tri posto preranih smrti. Pretjerivanje u konzumiranju slanine, šunke, hrenovki, salama ili kobasica povećava rizik za rak debelog crijeva. Oznake: istraživanje, meso, bolesti |
