Legenda kao �estitka...

30.12.2008.

Stara legenda pri�a da u Jemenu postoji staro pleme koje se zove Azra (u prijevodu � djevica).
Mladi�i iz tog plemena nose silne vatre u sebi. Ako im ne bude dozvoljeno ili iz nekog drugog razloga ne mogu dobiti odabranicu svoga srca, odlaze u pustinju ili u rat� da se �to prije rije�e �ivota�. umiru zaljubljeni�. bez ljubavi ne �ele �ivjeti�
Njema�ki pjesnik Heinrich Heine (1797.-1856.) �uo je za tu legendu� prili�no ga se dojmila pa je napisao pjesmu�

Der Asra

T�glich ging die wundersch�ne
Sultantochter auf und nieder
um die Abendzeit am Springbrunn,
wo die wei�en Wasser pl�tschern.

T�glich stand der junge Sklave
um die Abendzeit am Springbrunn,
wo die wei�en Wasser pl�tschern,
t�glich ward er bleich und bleicher.

Eines Abends trat die F�rstin
auf ihn zu mit raschen Worten:
�Deinen Namen will ich wissen,
deine Heimath, deine Sippschaft.�

Und der Sklave sprach: �Ich hei�e Mahomet
und bin aus Yemen,
und mein Stamm sind jene Asra,
welche sterben, wenn sie lieben.

Heinrich Heine (1797-1856)

Pjesma je prevedena�. postoji vi�e informacija tko je to u�inio� spominje se Dobri�a Cesari�, Aleksa �anti�, Safvet-beg Ba�agi� i jo� neki�.

Kraj tanahna �adrvana
gdje �ubori voda �iva,
svakog dana �etala se
sultanova k�erka mila.

Svakog dana jedno rop�e
stajalo kraj �adrvana,
kako vr'jeme prolazilo,
rop�e blije�e, blije�e bilo.

Jednog dana pitala ga
sultanova k�erka draga:
"Kazuj, robe, odakle si,
iz plemena kojega si?"

"Ja se zovem El Muhammed,
iz plemena starih Azra,
�to za ljubav �ivot gube
i umiru kada ljube!"

Ovu sevdalinku je izvodio Dr. Himzo Polovina (1927.-1986.) bio je poznati bosanskohercegova�ki sakuplja� pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, odli�an poeta i doktor - specijalista neuropsihijatar. Ne mogu na�i pjesmu u njegovoj izvedbi�. pa je poslu�ajte u izvedbi Hanke Paldum�

Po�etkom 1977. godine je Johnny �tuli� svojoj tada�njoj grupi Balkan Sevdah Bend promijenio ime u Azra�. promjena imena se desila na shanku Teatra & TD.

AZRA

Kraj tanana sadrvana
Gdje �ubori voda �iva
�etala se svakog dana
Sultanova k�erka mila

Svakog dana jedno rop�e
Stajalo kraj sadrvana
Kako vrijeme prolazilo
Mom�e blije�e blije�e bilo

Pitala ga jednog dana
Sultanova k�erka mila
Kazuj rop�e odakle si
Iz plemena kojega si

Ja se zovem �tuli� Johnny
Iz plemena starih Azra
�to za ljubav glavu gube
I umiru kada ljube

�tuli�eva verzija
(sa albuma Balkanska rapsodija)

Stara legenda je stvorila nove legende��uvajmo ih�

Blogeri.... �elim vam dobar provod na do�eku nove 2009. godine... a kad stigne neka vam bude puna zdravlja, ljubavi i sre�e.... i kao �to je na� bloger Catcher lijepo napisao... pa ne�u ja smi�ljati �elje za vas... sami smislite svoje �elje.... a ja vam dr�im fige da se sve i ba� sve ostvare.... Svima debele i zvu�ne puse.... U pro�loj smo se zajedno smijali, plakali, ljutili... nadam se da �emo i u sljede�oj biti jednako tako va�ni jedni drugima... Sve vas puno, puno volim.... :)

Komentari (39) - Isprintaj - #

Zima

27.12.2008.

Simpa je meni Vakula�.ali ne dolazi zima kad Vakula ka�e da je stigla. Zima dolazi onda kad je sretnemo na svom dvori�tu� Dolazi onda kad pobjedi dosadnu i te�ku maglu mutika�u.
Gospo�a zima mi je jutros stigla u goste. �vrsto me zagrlila, za obraz �tipnula, zacrvenila nos, razbistrila misli.
Toliko me �vrsto zagrlila da sam je osjetila do kostiju.
Smjestila se udobno u mom dvori�tu i po�ela o�ijukati sa sjevernim vjetrom.
�arobna kutija me miluje starom glazbom, crveno vino mi �kakljuca krv, a vatra iz kamina namiguje i pucketa nje�no: �Ne brini Dona�.ja te grijem!�

Komentari (50) - Isprintaj - #

... to je taj svijet...

23.12.2008.

1995. godine preselili smo iz grada na selo. Tu odluku nismo donijeli iz avanturizma� nego iz nu�de. Djeca su bila mala�.pa sam i posao u velikom gradu mijenjala za posao u manjem gradu� kako bi bila bli�e djeci.
Ro�ena sam u provinciji, djetinjstvo i dio mladosti pro�ivjela sam na granici Podravine i Slavonije. �esto sam lutala okolnim selima� bila sam zaljubljena u mirise i zvukove sela� u ljude koji tamo �ive�.Otac me jo� u najranijem djetinjstvu nau�io promatrati ruke seljaka i po�tovati njihove �uljeve� po�tovati njihov na�in �ivota. No bez obzira na te ljubavi i uspomene iz djetinjstva nisam se ba� osjetila sretno u novoj sredini.
Na prvi pogled sam se zaljubila u taj komadi� zemlje, u taj komadi� neba� u predivne �ume, rijeke i srne koje vole do�etati na moje dvori�te. Ono �to me svakodnevno podsje�alo da sam nekamo zalutala bio je mentalitet ljudi kojima sam do�la. �vrstog sam uvjerenja da se moraju prilago�avati oni koji se doseljavaju. I u�inila sam to. Prilagodila se do granica koje sam mogla prihvatiti. Ali te granice po njihovom mi�ljenju nisu bile dovoljno daleko. Po njihovom na�inu razmi�ljanja smatrali su da imaju pravo ulaziti preduboko u �ivote dotepenaca� u na�e intime, mije�ati se u na�e pravo izbora, a kad bi osjetili otpor to je u njima budilo puno negativne energije i pona�anja koje je te�ko razumjeti. Nisam se mogla otu�iti i izolirati� jer su se u toj sredini moja djeca �kolovala i ja sam naprosto morala biti prisutna.
Danas vi�e nije tako. Klinci su prije par godina krenuli u gradsku �kolu� ja sam se vratila raditi u veliki grad�.i moj dodir s okolinom je povr�an� taman onoliki koliko je nu�no za jedan normalan �ivot. Nema vi�e pritisaka�.nitko nikoga ne dira, smje�kamo se jedni drugima i ba� nam je dobro.
Kad se danas okrenem iza sebe� to su sasvim sigurno najtu�nije i najte�e godine mog �ivota.
No� ni u tim najte�im trenucima �ivota� kad sam se morala odre�i mnogih navika, prihvatiti puno novih� kad sam se osje�ala usamljeno i tu�no do neba, zvijezde nisu dozvolile da totalno potonem i izgubim se u tom novom svijetu. Nabavila sam komp� misle�i tada da je to nu�no zbog djece. Kad su kutije s opremom stigle u moj dom� nisam ni slutila da mi informati�ari postavljaju novi prozor u svijet� koji �e me odr�avati na �ivotu dugi niz godina.
Moje informati�ko znanje je bilo trtljavo i povr�no. No svaki puta kada bih se pribli�ila svom novom �prozoru� pru�ao mi se novi pogled i ba� svaki puta sam vidjela ne�to novo.
Osnovama informatike u�ili su me ljudi pod nickovima� I nisu me nau�ili samo osnovama informatike�. Iza tog prozora skrivala su se mnoga znanja, najsvje�ije informacije, predivni ljudi� koje bez tog �prozora� sasvim sigurno nikada ne bih srela.
�esto �itam ljude u virtuali kako su zabrinuti zbog svoje ovisnosti o net-u. Ovisna sam o net-u vi�e od desetlje�a.... Danas to vi�e nije ovisnost� nego je dio mog �ivota. Ni u jednom trenutku tu �ovisnost� nisam do�ivjela kao teret� jer ona je dar. Ta ovisnost mi nije donijela nikakve �tete, a obogatila mi je �ivot neprocjenjivo.
Danas u �krinjici uspomena �uvam i one virtualne. One nisu ni�ta manje lijepe i stvarne od onih koje su nastale u realki.
Na� bloger prirodno �elav nau�io me postaviti spoti� na blog. Na moju zahvalu je odgovorio:
�nema na �emu :))
�to bi mi u �ivotu vrijedilo sve ono �to znam kada to sa nekim ne bi podijelio.
bilo bi to kao da ni �ivio nisam :))))�
Njegov odgovor je inspiracija za ovu temu. Taj odgovor me zapuhnuo toplinom, podsjetio me za�to volim ovaj svijet�
Sje�am se. U mojim prvim danima surfanja, na jednom forumu pojavio se prestra�ni pedofil.
Otvarao je grozne teme na mnogim podforumima. Ljudi su se snebivali, psovali mu� danima je trajalo to mu�enje. Ignorirala sam �gada�� smirivala foruma�e i pisala duge tekstove kojima sam poku�ala dozvati nebo�.kojima sam poku�ala zaustaviti to ludilo i neugodu, ali nisam mu se direktno obratila. Isprovociralo ga je moje pona�anje�.javio mi se na mail. Nije mi otvoreno priznao�.ali u dopisivanju koje je trajalo du�i vremenski period saznala sam kako se ne radi o pedofilu� nego o �vilenjaku� koji se na strani dobra bori protiv tog zla. Sve one teme su bile mamac i provokacija� da bi upecao prave pedofile. On mi je mailom poslao prvu pjesmu u mp3 formatu (Bajaga � Plavi Safir)� Jo� i danas se sje�am mog odu�evljenja kad sam je primila i poslu�ala� bila sam uzbu�ena poput malog djeteta� jer nisam imala pojma da se pjesme mogu slati na taj na�in. Nikada ne�u zaboraviti kako me Blues Cat nau�io slati sli�ice na forum. Rasturila sam Monitorov forum i cijelog ga oblijepila sli�icama. Vriskala sam pred ekranom od odu�evljenja� a no�u sam sanjala smje�ki�e koji se cerekaju, migaju i domahuju. Svoj komp sve ove godine do�ivljavam kao ognji�te� ono iz �ume Striborove� a iz njega mi iska�u Doma�i� i ple�u plesove radosti.
Ne mogu vam opisati koliko sam se samo puta rastapala, je�ila, smijala, smje�kala i osje�ala odli�no � zahvaljuju�i Vama � Doma�ima. Hvala vam na tome� puno, puno Vas volim. Sve i ba� sve.

Komentari (36) - Isprintaj - #

�arobnjak

22.12.2008.

imam pjesmu za tebe...

imam pjesmu za tebe
godinama �eka ta
i strpljivo namigne
sa dalekih obala

u njoj vrani konji svi
�to su davno zbrisali
jednom lica poznata
ne pamtim ih vi�e ja

imam pjesmu za tebe
sama sebe pisala
od Silbe do Santa Monice
mora se nadisala

u njoj miris pro�lih ljeta
sjaj i bijeda tro�nog svijeta
u njoj boja lijepih dana
pada preko na�ih rana

imam pjesmu za tebe
da te malo razgali
ne�e prognat tuge te
al �e da ih ubla�i

i na tren �e vrijeme stati
i na �asak �emo znati
gdje se tajna skrivala
gdje je sre�a ostala

imam pjesmu za tebe
poslije �u je svirati
nek se ona omakne
kad sje�anje provali

kao nekad ti i ja
tambura�i za nama
pod prozore dragih �ena
ulicama uspomena

kao nekad ti i ja
tambura�i za nama
pod prozore dragih �ena
ulicama uspomena

imam pjesmu za tebe
prava je i jedina
vozi znane puteve
bez granica, carina

rijetke minute to�i
radost srcu smijeh za o�i
u njoj jo� smo djeca mi
jo� nas nisu slomili

u njoj jo� smo djeca mi
jo� nas nisu sudili

kao nekad ti i ja
tambura�i za nama
pod prozore dragih �ena
ulicama uspomena

kao nekad ti i ja
tambura�i za nama
pod prozore dragih �ena
ulicama uspomena

--------------------------------------

autor teksta : Rade �erbed�ija (1946)
muzika i izvedba Rade �erbed�ija i Miroslav Tadi�
album : Imam pjesmu za tebe / 2008.

Komentari (7) - Isprintaj - #

Hijerarhija

18.12.2008.

Neki dan sam se malo pokefala s na�im blogerom CBK. Naljutilo ga je moje razli�ito mi�ljenje pa je dijalog sveo na osobnu prozivku. Taj dijalog je zavr�io u onom trenutku kada je isko�io iz tra�nica komunikacije kakvu prihva�am� no kako u svakom zlu ima neko dobro� ili bolje re�eno� u svakoj neugodnoj situaciji postoji i ne�to pozitivno�.u napisanom tekstu je �zablistala� misao koja zaslu�uje temu. Ta misao me potaknula na osobno preispitivanje� a nakon dugog razmi�ljanja u njoj su moji senzori prepoznali razmi�ljanje koje je sasvim sigurno jedan od uzroka nereda u na�oj zemlji.
Kefali smo se oko postupka Ankice Lepej. CBK je njeno pona�anje nazivao gra�anskom hrabro��u�. �ak je naglasio kako bi neka ulica trebala po njoj dobiti ime zbog hrabrosti koju on prepoznaje. Moje mi�ljenje je da se radi o neprofesionalnosti i da slu�benici njenog ranga nisu ovla�teni da komuniciraju s novinarima i dilaju slu�bene podatke koji moraju biti �ti�eni, prijavljuju kriminal u svom poduze�u i uzimaju pravdu u svoje ruke. Na toj temi nije mi bitno o �ijem se ra�unu radilo� nego je bitno da je slu�benica u�inila ne�to �to nije smjela.
Istakla sam kako smatram da slu�benici tog ranga o kriminalu unutar poduze�a trebaju o istom obavijestiti svoje nadre�ene i tu zavr�ava njihova odgovornost.
Ovo nije tema na kojoj �elim raspravljati o Ankici Lepej� nego o hijerarhiji.
CBK mi je napisao:

��ti si op�injena hijerarhijama na kojima je bilo izgra�eno biv�e socijalisti�ko dru�tvo tvog omiljenog diktatora:) Demokratiziraj se malo, Dona, iza�i iz hijerarhijskog gr�a;-) demokracija je lijepa i ugodna, samo treba uzeti njene prednosti i u�ivati;-) jedna od osnovnih dobrih osobina demokracije je da u ljudima razgra�uje strah; ti si u strahu od onih iznad tebe;
Za mene ne vrijedi hijerarhija.�

Hijerarhija je stupnjevanje ovla�tenja, �inova, dostojanstva; sistem podre�enosti i nadre�enosti u ustanovama i raznim organizacijama. Poznajemo hijerarhije: vojne, crkvene, administrativne. Postoji �ak i obiteljska hijerarhija� u dru�tvima s dominantnim spolom.

CBK je u pravu. Ja sam op�injena hijerarhijama. Op�injena sam redom. Op�injena sam ure�enim odnosima u kojima se zna tko �to radi, tko je za �to odgovoran.
U krivu je da je Josip Broz �kriv� za postojanje hijerarhije, jer ista postoji od kada postoji �ovjek� postoji �ak i me�u nekim �ivotinjskim vrstama. Hijerarhija postoji i u demokraciji.
Ono �to mo�emo nazvati lijepim i ugodnim u demokraciji upravo spava u �injenici da se te�i redu, a hijerarhija omogu�ava red.
�ivot �ovjeka, a i dru�tva ne zna�i samo uzeti prednosti iz tog ure�enja i u�ivati� nego zna�i i preuzeti svoj dio odgovornosti�.a kad �ovjek osje�a odgovornost tada je normalno da osje�a strah.. U ve�ini situacija se mo�da i radi o strahu za vlastiti status, ali tu su i strahovi pred samim sobom, npr. da li smo dorasli zadatku koji nam je povjeren, normalan je i strah od na�e gre�ke kojom mo�emo ugroziti interese drugih ljudi tj. op�i interes.
Normalno je da ljudi grije�e. Ne postoji ni jedan �ovjek koji nikada nije pogrije�io. Razlikujemo se u svojim pona�anjima nakon �to gre�ku u�inimo. Neki ljudi gre�ku priznaju, preuzmu odgovornost za istu i trude se da im se ne ponovi. A neki poku�avaju svoje gre�ke opravdati i pretvoriti ih u po�eljno dru�tveno pona�anje.
U na�em dru�tvu postoji hijerarhija� kako je i red u svakom dru�tvu. No �esto smo svjedoci da nakon velikih gre�aka nema odgovornih� nego ostaje gorak okus u ustima� ostaju te�ke �tete� a nitko nije kriv.
Odgovornost se lak�e utvrdi kod �malih�. I �mali� (koji se nisu prodali i koji nisu umre�eni u zlo korupcije i nepotizma) po�teno pla�aju svoje gre�ke. Npr.blagajnica kojoj se desi manjak u blagajni� sama ga mora podmiriti. Nju nitko ne pita da li je mo�da umorna, da li ima obiteljskih problema, mo�da je ostavila bolesno dijete na �uvanje nekom drugom, mo�da je lo�a organizacija posla pa prima previ�e stranaka�. Ne postoje olakotne okolnosti. Zna se kome se manjak dogodio i tko ga mora podmiriti od svoje pla�e!
Kad �obi�an mali� radnik razbije slu�beni auto i kriv je za sudar� zna se tko mora o svom tro�ku popraviti vozilo. No pod istim krovom �veliki� mogu grije�iti, mogu napraviti stra�ne materijalne �tete svojim gre�kama, mogu prouzrokovati smrt mnogih ljudi� i ne da ih ne�e platiti� nego im se ba� ni�ta ne�e dogoditi.
U hijerarhiji velikih poduze�a desi se da ni�i direktor � kauboj napravi stra�nu nepravdu, vi�i direktor donosi odluku koja to treba ispraviti� i nikome ni�ta� jer ovaj ni�i ne po�tuje hijerarhiju i nepravda se tada mora ispravljati na sudu� a svi znamo koliko sudski sporovi traju�.a to samo produ�ava vrijeme trajanja nepravde, a samim tim i pove�anje �tete koju je ona prouzro�ila. A uvijek se radi o sudbinama ljudi ili materijalnim �tetama.
Ovaj nered u na�em dru�tvu nije nastao zbog postojanja hijerarhije� nego je nastao upravo radi onih koji je ne po�tuju i smatraju se velikim� do samog Boga.
Ako pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke i ne po�tuju nadre�ene� tada je to put u anarhiju, a ne demokraciju. Zaprepa�tena sam da netko desno orijentiran razmi�lja na taj na�in. Ina�e mi je to razmi�ljanje sli�nije ultraljevi�arima.
CBK je napisao: �Ja sam slobodnomisle�a osoba, i iznad mene je samo Bog. No, ti to ne shva�a�.�
U pravu je. Ja to ne shva�am.
Osobno smatram da treba te�iti pravednoj hijerarhiji u dru�tvu� Ljudi u dru�tvu su razli�itog stupnja obrazovanja, razli�itih struka i razli�itih sposobnosti. Te razli�itosti uvjetuju i razli�iti stupanj odgovornosti i razli�ite pla�e. Ako je netko obrazovaniji, stru�niji, bolje pla�en i meni nadre�en to nije ne�to �to mene ugro�ava kao osobu. Nadre�eni imaju i ve�u odgovornost.
Radimo u poduze�ima i tamo imamo nadre�ene, mo�da smo �lanovi nekih udruga� pa i tamo imamo nadre�ene. Zar nas to �ini osobama koje nisu slobodnomisle�e? Samo zato �to po�tujemo hijerarhiju� �to po�tujemo red? Ako nam je netko nadre�en na poslu to nas nikako ne mo�e ugroziti kao osobu. Svi smo svjedoci da u na�oj zemlji postoje poreme�aji u hijerarhiji�.�esto imamo priliku gledati da su kauboji nadre�eni ljudima koji znaju i mogu vi�e od njih. Da li to ugro�ava ove sposobne? Naravno da ih ugro�ava profesionalno� ali ih ne ugro�ava kao osobe� jer njima nitko ne mo�e oduzeti njihovo znanje. Takve situacije ih mogu poniziti i naljutiti�.ali to ne zna�i da se treba boriti protiv hijerarhije i te�iti anarhiji� sebe smatrati osobom uz Boga osobno� nego zna�i da se treba boriti protiv nepravde u hijerarhiji� jer ona postoji da bi bilo reda� a ne da bi omogu�ila nered kojem svjedo�imo u na�oj zemlji.
Zamislite da neka medicinska sestra ne po�tuje hijerarhiju i da smatra kako je iznad nje samo Bog. Stvorilo bi to mnoge �tete� pa �ak i po �ivot opasne.
Ako svoju Hrvatsku sanjamo kao pravnu dr�avu� tada vjerujemo u red. Tada vjerujemo da ona mora biti dru�tvo u kojemu �e svatko raditi svoj posao i biti odgovoran za svoje gre�ke.
Svaki pojedinac je neobi�no va�an. Svi smo mi kota�i�i velikog mehanizma� koji radi besprijekorno samo onda ako svaki odra�uje svoj zadatak i po�tuje rad onog drugog kota�i�a bez obzira radi li se o manjim ili ve�im, br�im ili sporijim kota�i�ima.
U privatnim poduze�ima je puno manje problema u razumijevanju hijerarhije. Tamo se jako dobro zna tko �to radi, tko �to smije, i tko je za �to odgovoran. Privatnik ne�e zaposliti ne�ijeg ne�aka ili sina samo da bi radio� nego �e mu itekako biti va�no obrazovanje istog, sposobnosti i niz drugih elemenata. Ovakvi poreme�aji se de�avaju najvi�e kod onih koji su pla�eni iz prora�una. A svi mi� svakog mjeseca po�teno od svojih pla�ica odvajamo u taj prora�un. I ba� zato je jako va�no da ne mora mesar glumiti policajca, da slu�benica u banci ne mora glumiti istra�itelja i glasnogovornika banke, da medicinska sestra ne glumi lije�nika� a jo� su opasniji oni koji se osje�aju tako slobodni da samo Boga vide iznad sebe. Na toj samouvjerenosti bez pokri�a spava kauboj�tina koja nam razjeda dru�tvo.
Takva sloboda mogu�a je mo�da samo kod slobodnih umjetnika�. ali i to samo u uskom djelovanju njihovog rada�.. jer ako �ele �ivjeti u dru�tvu i oni moraju po�tovati hijerarhiju.
Ve� sam pisala o tome da sam u �ivotu uglavnom imala sre�u s nadre�enima� jer ve�ina su bili odgovorni profesionalci i prekrasni ljudi. No imala sam i poglavicu kojeg nisam po�tovala kao osobu, osje�ala sam mu�ninu svaki puta kada bih ga ugledala�on je za mene oli�enje nemorala. Malo je osoba koje poznajem, a da nose toliko negativnih osobina i da u meni bude mu�ninu. No nikada� i ba� nikada se u meni nije rodila potreba za nepo�tivanjem njegove funkcije. Ne mo�emo birati nadre�ene� a za bolje dru�tvo se sasvim sigurno ne borimo tako da ne priznajemo drugima njihov polo�aj i da zanemarujemo svoje mjesto u cijeloj toj pri�i pa uzimamo pravdu ili tu�e poslove u svoje ruke.

Komentari (41) - Isprintaj - #

Pri�a iz budu�nosti

11.12.2008.

Danas sam mailom dobila zgodnu pri�u. Prili�no me se dojmila... pa sam je po�eljela podijeliti s vama...

Godina 3000. Preostalih trideset Hrvata odlu�ilo je sazvati sjednicu Sabora negdje u blizini Siska.

Zagreb je ve� odavno prodan indijskoj kompaniji za odlaganje nuklearnog otpada jer je blizu nuklearke "Kr�ko".

Nije zdravo u njemu odr�avati sjednice. Na ovom zasjedanju Sabora tri tisu�ite godine Hrvati �e raspravljati o prodaji zadnje dr�avne dionice INA-e Islandu kako bi Hrvatska napokon dobila zeleno svjetlo za pristup u EU.

Nakon ispunjenja toga dvomilenijskoga sna pozabavit �e se drugim temama poput odlaska mozgova u inozemstvo i sitnim problemima s padom nataliteta. Usred zasjedanja za�uje se uzvik predsjednika Sabora koji pani�no ulazi u dvoranu:

"Napadaju, napadaju!".

"Tko?"

"Pa Srbi, tko drugi!" - u panici je predsjednik.

"Kako sad Srbi, pa koliko ih je?" - upita premijer.

"Ne�to manje od �ezdeset."

"Uh, k vragu, brojniji su, �to 'o�e?"

"O�e Krajinu nazad, dosta im je vi�e, otkad je Beograd postao glavni grad Albanije, �ele nazad na�u Krajinu", objasni zastupnik manjina � pola Hrvat pola Kinez.

"Ali Krajina je pod morem ve� tristo godina, globalno zagrijavanje i to�" - razuman je premijer.

"Nema veze, oni misle da je to srpska Atlantida" - objasni mu povjesni�ar Mate.

Mate je zastupnik desne opcije i on na ovom zasjedanju zahtijeva �vrst otpor srbo�etni�koj agresiji. Pa nisu njegovi poginuli na Bleiburgu prije tisu�u i ne�to godina da bi ih sad opet Srbi napadali!

"Da su se tvoji poklonili na Jasenovcu prije tisu�u i pedeset godina, ne bismo mi sad imali problem sa susjedima." replicira mu ljevi�ar Kre�o.

Premijer odmah zamoli sve stranke da premoste tisu�ljetne razlike i udru�e se u obrani hrvatskog podmorja.

Na kraju zasjedanja jedini preostali �lan ansambla "Lado" otpjevao je hrvatsku himnu "Vjetre s Dinare", kako bi podigao rodoljubno raspolo�enje.

Sjednicu su promatrale i sestre Tuga i Buga, koje su prije otprilike dvije i pol tisu�e godina, po predaji, dovele Hrvate na more iz daleke Ukrajine.

"�to �emo sad?" - pita Tuga.

"A ni�ta" - smireno �e Buga.

"Pokupimo onog jednog Hrvata iz Bosne i ajmo mi nazad u Karpate. Izgleda da smo ovdje zajebali."

Komentari (34) - Isprintaj - #

Dobra vijest

06.12.2008.

U prethodnom desetlje�u napisala sam nebrojeni broj tekstova na temu �kolskog vjeronauka.
Prepri�avala sam javno pri�e iz �ivota� sa kakvim nepravdama se susre�u djeca koja ne poha�aju vjeronauk� upozoravaju�i na kr�enje Ustava. Nudila sam svoje ime i prezime, nudila sam �ive svjedoke (djecu i roditelje) da doka�emo �to se u stvarnosti doga�a� no nije bilo zainteresiranih da nas saslu�aju.
Nadmudrivali su se sa mnom lijevi i desni. Dobila sam mnoge dijagnoze� a iz brojnih psihoanaliza moje malenkosti proiza�lo je da imam predrasude prema Crkvi, da sam mrzitelj vjere i sli�ne etikete.
No ipak�.ovih dana sam pro�itala vijest koja me razveselila.
Najavljeno je uvo�enje novog predmeta u na�e �kole koji �e se zvati �religijske kulture�.
Uvo�enjem ovog predmeta kona�no se uvodi mogu�nost IZBORA. Jer do sada nije bilo izbora� ili katoli�ki vjeronauk� ili lutanje po �kolskim hodnicima ili dvori�tu �kole. A o etiketama koje su dobivali oni koji nisu odabrali katoli�ki vjeronauk da i ne govorim.
Ono �to me najvi�e smetalo u cijeloj toj pri�i bila je �injenica da je osnovna �kola obavezna. Djecu moramo slati u �kole� a ako za svoju djecu nismo birali katoli�ki vjeronauk tada ta ista dr�ava nije na�oj djeci osigurala obrazovanje i mogu�nost izbora za odre�ene �kolske sate nego ih je izbacivala iz razreda za vrijeme obavezne nastave. U tom grmu le�i zec koji se zove kr�enje Ustava RH. Nitko sada ne�e pitati tko je odgovoran za to kr�enje Ustava� nitko ne�e pitati �to su radili oni koji su du�ni brinuti o provo�enju Ustava�.nitko se ne�e sada zabavljati s nepravdama koje su �injene djeci sve ove godine. No nema veze � navikli smo. Ali lijepa je vijest da se iste nepravde ne�e �initi i na�im unucima� i da je kona�no do�lo vrijeme da se netko pozabavi tim problemom.
Ovakvu mogu�nost izbora odavno imaju mnoge europske zemlje. To je normalno i uobi�ajeno. Ne volim nas ba� u svemu uspore�ivati sa Zapadom� ali kad se radi o pobolj�anjima to je vi�e nego potrebno.
�itam da su predstavnici Crkve iznena�eni. Dr. Ivica Pa�anin, predstojnik Katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije izjavio je za Jutarnji list: "Ne znam uop�e koji je cilj tog predmeta, tko je inicijator, koja su mu sredstva i tko �e ga predavati". Pa �u mu ja kao roditelj odgovoriti da je cilj tog predmeta stvarna MOGU�NOST IZBORA i PO�TIVANJE USTAVA!
Pozdravljam prijedlog ministra Primorca. Zahvaljujem mu se u ime svih roditelja koji znaju koliko je va�no uvo�enje novog predmeta� kao i u ime svih onih koji jo� nisu svjesni kakvi problemi bi ih �ekali kada njega ne bi bilo. Isto tako pozdravljam pozitivnu ulogu profesora na U�iteljskom fakultetu Milana Matijevi�a koji je ukazivao na neustavnost dosada�nje prakse.
A predstavnike Crkve i sve one koji su sa mnom raspravljali na ovu temu i mislili druga�ije tako�er pozdravljam i poru�ujem: nemate se �ega bojati! Prava vjera ne spava u brojci polaznika nekog predmeta. Ovako �ete znati na �emu ste. Ovo je za obrazovanje na�e djece bolje i po�tenije. Nemogu�no��u izbora i raznim vrstama formalnih i neformalnih pritisaka se ne mo�e posti�i ni�ta dobroga.
Drago mi je da kona�no imam jednu temu koja donosi dobru vijest.

Komentari (68) - Isprintaj - #

Tko izda - pizda!

05.12.2008.

Ovu temu pi�em sebi za uspomenu� da obilje�im ovaj dan. Pi�em je i onima koji �ive u udaljenim podru�jima... ili su bolesni... i nisu bili u mogu�nosti do�i na prosvjede. A svi oni koji su mogli, a radi vlastite komocije su ostali pri toplim radijatorima � neka odmah prestanu �itati jer ovo nije tema za njih.
Bila je to cmoljava ve�er�.jer nebo je slinilo. Pozvala nas je na�a mladost! Pozvala su nas na�a djeca! Pozvali su nas da zajedno vrisnemo i iska�emo svoje nezadovoljstvo.
�itaju�i blogove, forume� razgovaraju�i s ljudima �inilo se da ljudi u Hrvatskoj nisu zadovoljni. Sada vi�e nisam sigurna u to.
Na� Gandalf je napisao da je prosvjed do�ivio krah. To nije istina? Krah je i opet do�ivio samo hrvatski narod. Ali zaslu�eno! I uop�e mi nije �ao! Treba nama zamrznuti pla�e, treba nas opasati �vrstim remenjem, treba nas se �to vi�e i �e��e privoditi, treba nas smjestiti u jo� manje kaveze i privezati na jo� kra�i lanac. Jer nama se to svi�a! U ovoj zemlji je svega desetak tisu�a nezadovoljnih. To je zanemarivo!
Masu su danas �inili uglavnom mladi i penzi�i. Gledala sam tu djecu� one na pozornici, ali jo� vi�e sam oslu�kivala komentare iz mase. Ta djeca su nezadovoljna, ljuta� ta djeca su ironi�na i cini�na. Gledala sam i penzi�e koji su uglavnom �etali�.i sa tihim osmijehom slu�ali komentare, gledali mladost� Imala sam osje�aj da su je do�li �uvati jer na njihovim licima je bilo zadovoljstvo i ljubav. Oni tu djecu i ne poznaju�.ali na njihovim licima se jasno vidjelo da tu djecu smatraju svojom.
Ako je itko protiv �trajkova i izlazaka na cestu � onda sam to ja! Uvijek sti�avam i ukazujem na druge mogu�nosti� No ovo nije bio politi�ki skup. Na�a djeca su nas pozvala da nas upozore kako im uni�tavamo budu�nost. I �to smo u�inili?!!! Iznevjerili smo ih! Pokazali smo im da im eto malo divljaju hormoni � jer su mladi�.ali to �e se s vremenom sti�ati�.a oni trebaju postati poput nas. Pizduni, �utljiva masa koja uvijek grinta i prigovara, koja nikada nije zadovoljna, ali nikada javno i nikada ne preglasno da nam slu�ajno ne bi sko�io pri�t na jeziku ili nam se rastopilo salo sa debelih guzica koje su se usalile od previ�e sjedenja pred raznoraznim ekranima. Mi smo takav narod. To smo toliko puta u povijesti dokazali.
Podani�ki mentalitet�. �pijuniranje i pizdunstvo. O�ito ve�ini odgovara nered� ve�ina se uklopila u korupciju, nepotizam�.ve�ina je zarobljena u svojim grijehovima i strahovima.
Volju ve�ine treba po�tovati! Jer to je demokracija!
Drago mi je da je toliko zadovoljnih u ovoj zemlji. I kao �to sam kod CBK-a napisala� ubudu�e treba pisati o sexu� kako p�elice opra�uju cvjeti�e na na�oj cvjetnoj livadi.
I meni bi bilo toplije za prdu da sam ostala doma� ali ne bi mi bilo ovako toplo u du�i.
Ponosna sam �to sam se opet prepoznala u manjini. I �to nisam �PIZDA KOJA IZDA!� Zbog te izreke je moj sin imao problema sa u�iteljicom i kapelanom. Pre�ivjeli smo mi njihova zlostavljanja� a danas smo samo utvrdili gradivo i jo� jednom sebi priu�tili pravo na glasnu reakciju. No po�tujemo va� izbor - izbor ve�ine! U�ivajte� a mi �emo sa smje�kom u�ivati u va�em zadovoljstvu!

Komentari (18) - Isprintaj - #

�Nemojte nam kosti pretresati�

01.12.2008.

Na Iskonovom forumu stoji tema:
�lije�enje starih ljudi skupim lijekovima i skupim operacijama...
Isplati li se ulagati toliko puno para u lije�enje starih i nemo�nih.. da li potro�iti na operaciju nekog starog dedeka ili bake 200 tisu�a kuna, kad �e mu to produ�iti �ivot za 6 mjeseci mo�da.. a na� zdravstveni sustav je u banani.. sve se raspada...
bi li se te pare mogle bolje potro�iti, na skrb o trudnicama i djeci? Radnicima?
Jer danas je kao zdravstveni sustav u RH besplatan.. za ve.. bez obzira koliko su platili tokom svog radnog vijeka u zdravstveni sustav.. i sve bolesti, pa i najskuplje se lije�e. a para nema...�
�itala sam uvodni post, a i mnoge komentare ispod njega sa stra�nom tugom. To pi�e na�a mladost�.
Kapitalizam uzima svoj danak. Stanje morala u dru�tvu se odli�no o�itava kroz ovo pitanje.
Mladi slu�aju vijesti i osje�aju se ugro�eno krizom u dru�tvu. Prirodno je da razmi�ljaju o problemu i u svojim glavama poku�avaju na�i odgovore. Upravo ovakve ideje govore o tome koliko nam je omladina zapu�tena i sebi�na. Na�ao se problem na njihovom putu i probudila se potreba borbe za opstanak. Hajdemo pustiti jednu generaciju da umre bez skrbi� kako bi nama bilo bolje. Pri tom ne razmi�ljaju da se radi o generaciji koja je dugi niz godina upla�ivala u zdravstveno osiguranje i svu skrb koja im je potrebna nije milostinja, nego su je skupo i po�teno platili. To je generacija njihovih djedova i baka� koji su im podarili �ivot, pomogli njihovim roditeljima da se stambeno sna�u� da njih pomognu�. Oni koji su stari SADA nisu �tedjeli za starost kroz osiguravaju�a dru�tva�kroz police �ivotnog osiguranja. Oni su cijelog �ivota stezali remen� jer se zemlja gradila, jer je zemlja ratovala, pa se opet gradila, pa se krpalo pokradeno� pro�ivjeli su mnoge krize� a trebalo je solidarno odvajati za one koji su tada bili stari� trebalo je �kolovati nas � koji ih sada tako neosjetljivo zaboravljamo i pitamo se isplati li nam se lije�iti stare i nemo�ne!
Ne razmi�ljaju dana�nji mladi ni o tome da �e i sami jednoga dana biti stari. Po naputku moderne psihologije oni �ive svoje SADA� nije va�no ju�er i sutra. Danas su u stanju gaziti sve oko sebe da bi njima bilo dobro.
Premijerovo �irenje panike i naputke kako treba �tedjeti� ne�emo vi�e komentirati, ali moram spomenuti izjavu predsjednika RH, Stjepana Mesi�a.
I on nam je mudro progovorio na �emu bi trebali �tedjeti. Predlo�io je da u�tedimo na sahranama branitelja. Gledano kapitalisti�ki�.on je u pravu. To je na�in da se u�tedi novac u dr�avi koja je u banani i visi o niti. Ali kad proanaliziramo tu izjavu malo dublje� dolazimo do zaklju�ka da je to pitanje na nivou klinca koji je postavio pitanje s po�etka ove teme.
Gospoda koja �ive u dvorima, ljetuju na jahtama, odijevaju ko�ulje koje pojedina�no nose cijenu cjelokupne garderobe prosje�nog �ovjeka, savjetuju narod na �emu i kako treba �tedjeti.
I kada se narod uvrijedi, raspla�e� po�ne podizati glas izjavljuju da nisu tako rekli, nisu tako mislili. Ka�e predsjednik� nije on mislio na prave branitelje � nego na one �krive�. Ka�e predsjednik: nije mislio na prave branitelje nego neke tajnice kojima je priznat braniteljski status.
I onda se u mojoj glavi ra�a pitanje: a tko je omogu�io la�ne branitelje u ovoj zemlji? Tko je tajnicama priznao braniteljski status? Tko to sada ima pravo vrije�ati prave branitelje� zbog postojanja la�nih? Ako se ikada i trebaju ukidati nekom dana prava� zar se to �ini ovakvim izjavama� kroz medije? Zar se tako pona�aju ozbiljni i odgovorni politi�ari? Tko sada ima pravo stezati remen na smrti onih koji su ostavili svoje zdravlje u obrambenom ratu? Tko im je priznao po�asti na posljednjem ispra�aju? Predsjednik stoluje ve� dva mandata. HDZ samo 4 godine nije bio na vlasti. Pa s kim se oni to bore? I protiv koga protestiraju? Jesu li vanzemaljci zemlju doveli u ovakvu situaciju? Tko to mojim kolegama, koji su radili na prvoj crti boji�nice nije priznao status branitelja� dok su na stupovima glumili glinene golubove� a �inili su to za sve nas� za svoju Hrvatsku? Tko je nakon rata uveo niz novih rituala, paradu la�i i ki�a, koji su zabavljali i smirivali narod?
Za�to tro�kove pokopa pravih branitelja ne bi snosili oni koji su uzimali novac da bi proizveli la�ne branitelje?
I pitam se dalje: jesu li oni uop�e svjesni da ti ljudi nisu ratovali za po�asne paljbe i paradu licemjerja na svojim grobovima? Oni vri�te iz svojih grobova zbog na�eg pona�anja.
Blogeri, svi ste vi �uli izjave i savjete politi�ara. Ve� smo se kroz komentare doticali istih.
No meni je jutros jedan �ovjek donio tekst iz jedne knjige. Rekao je: �Dona, vi volite �itati i pisati� mislio sam da bi vas moglo zanimati.�
Tekst me naje�io�.podsjetio na sve ovo o �emu sam vam do sada pisala� ali me na neki na�in i zadu�io. Zahvala �ovjeku �to nam je omogu�io ovo zajedni�ko �itanje�

Neznani junak

Ovo je dan, ovo je no�, ovo je sat� moj sat, na� sat.
U ovaj dan, u ovu no�, u ovaj sat� jednom u godini u ovaj sat otvaraju se kamene dveri ovdje i svuda, u Parizu i Londonu, u Rimu i Berlinu, u Moskvi i Pekingu, ostvaraju se svi grobovi Neznanih junaka u svim zemljama i svim gradovima.
U ovaj dan, u ovu no�, u ovaj sat svi Neznani junaci govore vama, vama koji niste Neznani junaci, vama znanima, vama koji paradirate na na�im grobovima i u slavu na�u ispaljujete salve� vama vi�emo i vas molimo:
�Pljunite na grobove na�e!�
Mi Neznani junaci iz svih zemalja i svih gradova, mi Neznani junaci, �to smo se neznani me�usobno poubijali u neznanim �umama i mo�varama. Na liticama neznanih brda, davili se u dubokim slanim vodama i smrznuli u djevi�anskoj bjelini nepoznatih ledenjaka, mi koji smo zeleno obojili rumenim, mi koji svojim neznanim tjelesima prekrismo cijelu zemlju, more i nebo, mi dovikujemo vama znanima, vama o�evima na�im:
�Pljunite na grobove na�e!�
�Pljunite na grobove na�e!� dovikujemo vam iz Pariza i Londona, iz Rima i Berlina, iz Moskve i Pekinga, iz svih zemalja, iz svih gradova.
A vi nosite vrpce i lovorike u Pariz i London, u Rim i Berlin, u Moskvu i Peking, u sve zemlje i sve gradove, i �astite nas pucnjavom, vi, koji ste nas u tu pucnjavu gurnuli, u mr�nju i kre�evo, s no�evima u o�ima i rukama. �astite nas, koje ste �as prije nahuckali da se neznani i nekrivi me�u se istrijebimo.
�astite nas i divite nam se� ali ni jedan od vas ne bi ni s jednim od nas zamijenio mjesto. A me�u nama nema ni jednoga, koji se ne bi s vama zamijenio, pa i s onim jadnijim od najjadnijih.
Zar ne, ljep�e je paradirati po grobovima, polagati vrpce i vijence, ispaljivati salve, nego le�ati u njima?!!
Ali� va�e su u�i gluhe.
O vi, koji s oblaka pobacaste sve bogove! O vi, koji se bez strave i u�asa ne mo�ete ni sjetiti krvavih �rtava krvo�ednim i besmislenim bo�anstvima, recite mi kojemu smislenom bogu prinosite stotine milijuna Neznanih junaka?! Kojem nas to smislenom bogu prinosite, vi, bezbo�ni �reci, ruku jo� rumenih od na�e krvi? Kojem smislenom bogu?...

I kad biste na na�e grobove dolazili s osje�ajem stida, s osje�ajem grijeha� Ali vi dolazite ponosni na svoje nedjelo i besramno nas isti�ete kao primjer, kao najsvjetliji primjer potomstvu.
�To je put �asti i slave, djeco na�a, to je najvi�a i najsvetija pre�ka do koje se �ovjek mo�e popeti. To je draguljima posuta staza djedova va�ih! Njom kro�ite, na njoj padajte, da bude jo� blistavija i sjajnija, jer se svaki od vas u dragulj prome�e� Naprijed, sinovi na�i!
Za sve ima mjesta: grobovi su Neznanih junaka jame bezdanke! Punite ih, djeco, punite ih� da bude �to vi�e parada, vrpca i lovor vijenaca, �to vi�e plotuna slave� punite ih, djeco, punite ih��
A mi, Neznani junaci, u ovaj dan, u ovu no�, u ovaj �as, mi Neznani junaci iz Pariza i Londona, iz Rima i Berlina, iz Moskve i Pekinga, iz svih zemalja i gradova dovikujemo vama i djeci va�oj:
�Pljunite na grobove na�e! U�inite ve� jednom, u�inite da nikada vi�e ni u Pariz ni u London, ni u Rim ni u Berlin, ni u Moskvu ni u Peking, ni u jednu zemlju, ni u jedan grad� da nikada vi�e ne si�e ni jedan jedini Neznani junak!�
Vi�emo u gluho�u va�u, u savjest va�u, u razbor va�, vi�emo u ludoj nadi da �ete nas jednom �uti!
Pljunite na grobove na�e i u�inite da vi�e nitko nikada u njih ne si�e!
Pljunite na grobove na�e i ne kitite ih vijencima! Ne palite plotune slave!

Ivan Raos (Iz knjige: �Nemojte nam kosti pretresati� Zagreb, 1958.

Komentari (28) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	prosinac, 2008					>
P	U	S	�	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)