Lini� se srami

29.05.2013.

"�to da ka�em o HEP-u. Sramim se i ljudi u Upravi i Nadzornom odboru, ali i Sindikata. Sindikata zbog toga �to ih ba� briga za solidarnost s ostalima u javnom sektoru koji su pokazali svoju solidarnost u politici �tednje, a ovi u HEP-u su digli cijenu struje. Tu cijenu su si stavili u d�ep i rekli ba� nas briga za gra�ane. Njihov postupak je sramotan"

Slu�am danas Lini�evu izjavu i te�ko mi je definirati sve emocije koje mi je ona probudila. Ne znam bi li se ljutila, smijala ili plakala.
U svakom slu�aju je prili�no smije�na izjava da se srami Nadzornog odbora i Uprave� kad znamo da ih je postavila vlast, a on je jedan od vode�ih ljudi u istoj. Zbog �ega onda uop�e daje takve izjave u medijima i optere�uje gra�ane ove zemlje svojim osje�ajem srama? Ako misli da su lo�e izabrali� tada bi trebali o tome razgovarati izme�u sebe, ako ih to osobno tla�i i osje�aju osobnu odgovornost i krivnju mogu oti�i kod svog �upnika na ispovjed ili kod psihologa da olak�aju du�u. No za�to maltretiraju gra�ane sa tim svojim me�usobnim spletkama unutar koalcije i za�to dodatno prljaju ionako naru�eni sustav vrijednosti u ovom dru�tvu? Kora�evi�a su sami postavili�.. Od HEP-ovaca se moglo �uti da to smatraju gre�kom� no o tome odlu�uje vlast. Ovo kako se pona�aju prema "svom" �ovjeku, kojeg su sami postavili je degutantno. Nije dovoljno �to nastavljaju kadrovsko uni�tavanje dr�avnih poduze�a politi�kim kadroviranjem� nego nas jo� dodatno truju ovakvim nemoralnim obra�unima.

No posebno je interesantna izjava da se srami HEP-ovih sindikata, jer nisu solidarni?
S kim solidarni? U Zakonu o radu lijepo pi�e da su se sindikati du�ni boriti za prava i interese SVOJIH �lanova. HEP-ovi sindikati su upravo to i odradili. To ne zna�i da nisu solidarni sa svima onima koji lo�ije �ive od njih�. ali oni su nadle�ni samo za SVOJE �LANSTVO� jer im ZOR propisuje do kuda se�u njhove ovlasti. Podr�ka drugim sindikatima i radnicima se daje sudjelovanjem u prosvjedima, javnim istupima u medijima i svim drugim oblicima podr�ke. Ne mogu se uspore�ivati kolektivni ugovori onih koji pla�u primaju iz prora�una i onih poduze�a koja su trgova�ka dru�tva. Izjedna�avanjem toga obmanjuje se javnost. HEP se eventualno mo�e usporediti s INA-om.
Da su se HEP-ovi sindikati dobrovoljno (po naputku Vlade) odrekli nekih prava u ime �lanstva� to bi zna�ilo da su djelovali suprotno pravima i interesima svog �lanstva i ne bi zna�ilo solidarnost s ljudima iz javne uprave i svima koji trpe, nego solidarnost s vladaju�ima koji jednostrano ukidaju kolektivne ugovore i na taj na�in kr�e radni�ka prava� a to bi onda bili �uti sindikati. Nisu sindikati ti koji bi trebali voditi ekonomsku politiku u zemlji i brinuti o dru�tvu na na�in kako su du�ni gospodin Lini� i koalicija na vlasti. Propisima je to�no propisano tko se �ime treba baviti, koje su im ovlasti, ali i odgovornosti. Spomenuti sindikati sasvim sigurno nisu sindikati kojih bi se bilo tko trebao sramiti.

Nije istina da Vlada nije znala kakav se KU u HEP-u sklapa. Pa �ak da im u to i povjerujemo� onda bi ih trebalo pitati kako to da nisu znali taj va�an podatak? Pa ipak se radi o poduze�u koje je u vlasni�tvu dr�ave, a zna se tko trenutno tom dr�avom upravlja. Zar im je HEP zadnja rupa na svirali� kako su si mogli dozvoliti da ne znaju? Zna�i li to da su nesposobna vlast� ili �to to to�no zna�i? Ako se srame Uprave i Nadzornog odbora�.. pa kako su si mogli dozvoliti da na tako va�na mjesta imenuju ljude kojih �e se morati sramiti? O kome Lini�ev sram najbolje govori� Pa o samoj vlasti�.
Izjava da su poskupile struja i grijanje, a onda se to podjelilo radnicima je morbidna. Tko odlu�uje o poskupljenju struje i grijanja? Vjeruje li netko da radnici o tome odlu�uju?
HEP-ov monteri imaju pla�u izme�u 5 i 6 tisu�a kuna.... Slu�beni prosjek tog poduze�a je puno ve�i.... ali ne zbog primanja onih koji HEP nose na le�ima nego ga nabijaju oni koji politi�kim promjenama dolutaju u poduze�e. I HEP-ovi radnici su gra�ani ove zemlje... koji pla�aju skupu struju i grijanje.
Ova dana�nja hajka na HEP i njegove radnike je ru�na demagogija i prljava politi�ka igra. Obra�un unutar koalicije, a i poku�aj uvjeravanja javnosti kako se s HEP-om naprosto ne mo�e upravljati� pa ga je najbolje prvo rascjepkati� pa prodati.
I sad kad sam sve stavila na �papir��.. rodilo se u meni pitanje: �Pa kako ih samo nije sram zbog na�ina na koji upravljaju dr�avom i na�ina na koji svoj prljavi politi�ki ve� vrte kroz medije!�
Ru�no gospodine Lini�u. Ovo je bilo vrlo nisko i ru�no. Pa vi o�ito gra�ane ove zemlje smatrate idiotima kad im prodajete ovakve pri�e.

Komentari (29) - Isprintaj - #

Trenutak

24.05.2013.

Hrabro srce

Za �ivot u ovome vremenu, me�u ovim ljudima, �ovjeku je prijeko potrebno hrabro srce. Srce koje �e znati biti zauzeto i tiho, koje �e znati razvedriti bol. Umirati i ne umoriti se.
Srce koje ne�e birati putove, koje se ne�e kloniti neuglednih, koje �e strpljiva i blaga �ela kro�iti kroz neda�e.
Srce koje se ne�e ogor�iti i koje ne�e proklinjati, srce koje �e sve opravdavati, srce opravdano ljubavlju.

Ljudsko je srce poput krhka i nezamjetna cvijeta usred mrtve �ume.
Ono je pozvano da �ivi, da o�ituje, ne sebe, nego ljubav i da svakom bi�u oko sebe omogu�i �ivot u njezinom ozra�ju.
Hrabro srce nije �ovjeku dano radi njega nego radi vremena i ljudi me�u kojima �ivi.
Bit �e da je tajna �ivota u tome da ljubavlju osna�ujemo jedni druge.

(S. Lice: " Otkri�e blizine ")

Komentari (38) - Isprintaj - #

Praznine.... praznine...daljine... daljine...

14.05.2013.

Razgovaraju�i s ljudima �esto sku�im da dolazi do nerazumijevanja jer ne koristimo iste rije�i za neke stvari.
Npr. nedavno mi se jedna �ena po�alila da osje�a prazninu u sebi. Nisam se upu�tala u nadmudrivanje� ali imam potrebu to staviti na �papir�.
Za mene praznina i ispraznost, a uz koje obi�no ide tjeskoba, nije isto. Praznina nije ne�to od �ega bje�im, nego ne�to u �to bje�im od preglasnog svijeta.
Pojam praznine za mene ne zna�i odsutnost ne�ega, nego izvor inspiracije� To je onaj osje�aj kad se o�istim od svijeta� od svega �to me tla�i i kad u toj svojoj praznini i ti�inama prona�em mir i samu sebe kao svoju srodnu du�u. Znam� da ova re�enica djeluje �udno� pomalo besmisleno� ali �ini mi se da mnogi ljudi tra�e srodne du�e, a da nisu srodni sa samim sobom. �to zna�i biti srodna du�a samom sebi? Za mene to zna�i odgovoriti u miru iskreno na pitanja: koliko vjerujem sama sebi, koliko iskreno i dosljedno �ivim ono �to glasno isti�em kao vrijednosti, svjesnost da osje�aj samo�e ne mo�e izazvati odsutnost drugih ljudi oko mene� nego odsutnost mene same, do koje granice sam spremna braniti ono u �to vjerujem? Upravo u toj praznini i unutarnjoj ti�ini pronalazim snagu za svaki novi dan� u njoj vidam rane, mazim o�iljke koji svrbe i brusim svoja vjerovanja. Jesam li doista sama u tim svojim prazninama? Nisam. Iz nje su istisnuti svi oni koji su me opteretili kroz dan�.. a ipak osje�am da nisam sama� osje�am nekoga�.. osje�am ljubav, toplinu, utjehu, podr�ku� osje�am se za�ti�eno, voljeno, mirno�. i �isto.
Ponekad budem pod tako jakim stresom da ne mogu lako utonuti u to stanje kad mi je najpotrebnije� zbog �ivotne trke, zbog obaveza, drugih ljudi�. I kad pro�e predugi period bez bijega u tihe praznine, a pod jakim stresom znam oti�i pod tu� i tu�irati se u vru�oj vodi�. da se o�istim i smirim. Uspijem se opustiti� ali na kratko�.. i opet se vrati osje�aj zaga�enosti. Potrebno mi je poniranje u prazninu da bih se osjetila skroz �istom. Bez toga vi�e ne mogu �ivjeti� kao ni bez tu�a.
Zna�i, ta praznina je ne�to kao duhovna kupaona�. Mjesto gdje odr�avamo svoju unutarnju higijenu.
Ni�ta i nitko iz vanjskog svijeta me ne mo�e ispuniti kao praznina.
Na�i dani su uokvireni formom� nizom pravila i rituala unutar kojih funkcioniramo. Volim formu�. Jer ona zna�i red. No ako u svojim tihim prazninama ne upijemo sadr�aj i donesemo ga u te okvire, tada forma postaje tamnica i put u ispraznost.
Od ispraznosti se mo�emo spasiti u prostoru praznine.
Za�to sam napisala ovu temu? Zato �to o tome ne mogu pri�ati ljudima. Ako poku�am na taj na�in lupetati�. onda vidim podsmijeh� jer ipak se zna �to je va�no u �ivotu, a ja tu laprdam neke gluparije�. Lak�e mi je to napisati� pa ne vidim ako se smijete pod brk� ili pogledavate jedan drugog onom neizgovorenom re�enicom: �Ova je pukla skroz na skroz�.�

I na kraju pro�itajmo zajedno �to je Stjepan Lice spoznao u svom svijetu ti�ine....

Gledajte druge tako da mogu prepoznati svoju ljepotu: gledajte ih pronicavim pogledom kojemu ne izmi�e ni unutarnja ni najbri�nije zastrta ljepota.
Pou�avajte druge tako da mogu iskusiti svoju snagu: u svakome �ivi mudrost kojoj treba dati osobnost.
Govorite o drugima tako da do�ive svoju vrijednost: bez svakoga od nas �ivot bi bio oskudniji, Bo�ja ljubav nedoreciva.
Prilazite drugima tako da ih mo�ete usre�iti: pomognite im iskusiti da i oni mogu biti sre�a drugima.
�ivote drugih doti�ite s mnogo po�tovanja i obzirnosti: i ispod najotmjenijih haljina i najtvr�ih oklopa nalaze se posve nje�ne rane koje je lako povrijediti, a uz njih i neuta�ene �e�nje i prigu�ena plemenitost koje predano tra�e na�ine kako �e se ispuniti i pridodati �ivotu.
Nikoga ne ponizujte njegovim slabostima niti svojom obdareno��u: nitko ne odabire svoje slabosti niti svoju obdarenost. Samo me�usobno se podupiru�i, mogu�e je kroz njih rasti.
Kada ho�ete nahraniti gladna, nemojte mu hraniti samo tijelo: nasitite li komu du�u ljubavlju, ni tijelo mu ne�e oskudijevati.
Postojano svjedo�ite svoju vjeru Bogu: vjerovati Bogu ne zna�i prepustiti mu se, nego dopustiti mu da ide s vama zajedno.
Nemojte se zadovoljiti razborito��u: bez zanesenosti nije mogu�e ispuniti svoju ljudskost.
Kad god �inite dobro, ne tra�ite da vam uzvrate zahvalno��u: budite zahvalni �to vam je darovano �initi dobro. To je najdragocjeniji �ivotni dar �ovjeku.

/Stjepan Lice, "Poticaji"/

Komentari (85) - Isprintaj - #

Krpelji i mobiteli

09.05.2013.

Nedavno mi je stigao poziv iz vip-a i ponuda za kupnju mobitela za 9 kuna.
Zgodan je to mobitel� puno bolji od moje stare kante, a ima puno vi�e mogu�nosti od onoga �to meni uop�e treba. Ne volim razgovarati na telefon i mobitel�. Telefon je nu�no zlo koje olak�ava posao, a mobitel mi treba da budem dostupna onima kojima moram biti dostupna i da sama imam mogu�nost nazvati koga treba ako negdje zaglavim.
Kad sam do�la na svoje sada�nje radno mjesto dobila sam slu�beni mobitel i odmah ga vratila.
Meni to ne treba. Ako me netko u vezi posla hitno treba mo�e me nazvati i na osobni mobitel, mo�e mi se obratiti mailom i doista nisam vidjela potrebu da se poput krpelja zaka�im kao tro�ak onima koji mi to nisu du�ni pla�ati�. jer za to doista nema potrebe.
Naravno da postoje radna mjesta gdje su slu�beni mobiteli nu�nost� no pouzdano znam da ih nemaju oni koji bi ih trebali imati, a s druge strane slu�bene mobitele ima svaka �u�a u istom poduze�u� bez ikakve potrebe.
Npr. radnici koji odlaze na teren� a taj teren zna�i �umetine, brda, planine, vukojebine, desetke kilometara udaljenosti od poduze�a� rade posao u kojemu im je svakodnevno �ivot u opasnosti, nesre�e su izvjesnije nego npr. na radnim mjestima u kancelarijama (administraciji). Desi se da odu s nalozima na takve udaljenosti� i u isto vrijeme se uka�e potreba da ba� tamo treba odraditi jo� ne�to� jer ako se ide sutra opet to pove�ava tro�kove i gubi se vrijeme. Tada im se to javlja na privatne mobitele. Ako slu�ajno na terenu imaju neki problem i moraju se konzultirati s poslovo�om tro�e svoje impulse. Kad se usude glasno izgovoriti da bi bio red da im se nabave slu�beni mobiteli progla�ava ih se buntovnicima, obja�njava im se kako se �tedi i love naprosto nema. Dok oni jako dobro znaju da ve�ina tajnica ima slu�bene mobitele i mnogi slu�benici koji su dobro poznati spava�i u poduze�ima. I ne samo da imaju mobitele� nego im firma pla�a i impulse.
�tedi se na wc papiru, na kancelarijskom materijalu, na za�titnoj opremi radnika koji rade opasan posao� a Dr�avna uprava putem Sredi�njeg dr�avnog ureda za javnu nabavu kupuje 10.000 mobilnih ure�aja zajedno s 2200 novih SIM-kartica i mobilnim uslugama. Za to �e se iz prora�una izdvojiti �ak 40 milijuna kuna.
Taj potez Vlade smatram nemoralnim i neodgovornim�. no �kaklja me i tih deset tisu�a osoba koje �e bez imalo razmi�ljanja koristiti tu neku privilegiju� a mnogi od njih su duboko svjesni da za to nema potrebe i opravdanja. Pitam se da li ikada pomisle da im te privilegije pla�a ovaj narod oguljen do gole ko�e.
Ju�er jedna �ena na nekom forumu otvara pitanje: �Zbilja ne znam odakle vi�e izvla�e novac. Odakle im novac za mobitele?�
Novca odavno nema. Posudili su novac. Zadu�ili na�u unu�ad da bi koristili ne�to za �im nema potrebe. Sve te nju�ke koje su mena�eri, politi�ari, direktori, na nekim visokim funkcijama ionako imaju velike pla�e i ja zbilja ne ku�im za�to bi im se uz velike pla�e dodatno trebalo pla�ati telefoniranje, kupovati slu�beni automobili i pla�ati niz besmislenih tro�kova� kao da su kraljevi i kao da se bez njih ne mo�e. Ne samo da se bez njih mo�e� nego bi bez njih bilo puno jeftinije. Svi glume frajere i velike face� a sve na na� tro�ak.
Da li je njih imalo sram? Kako one koji takve odluke donose, tako i one koji ma�u repom i privilegije koriste, a da za tim nema potrebe. Pohvalno je �to su objavili registar branitelja, ali bilo bi zgodno da objave popis korisnika slu�benih mobitela i da to bude javno objavljeno na oglasnim plo�ama u svim poduze�ima� gdje ljudi najbolje znaju za koga je normalno da koristi tu privilegiju, a koji su to krpelji i u tom detalju prika�eni na na�a tijela i si�u nam krv.
Ako je neka obitelj prezadu�ena i na rubu propasti� tada sigurno �lanovi te obitelji ne�e kupovati nove mobitele� nego �e gledati kako se izvu�i iz te te�ke situacije� �tednjom, radom i odgovornim pona�anjem.
O�ito glave ove obitelji koja se zove Hrvatska nisu odgovorni gospodari� nego su raspiku�e.

Komentari (52) - Isprintaj - #

Ljudi vampiri

06.05.2013.

Ovo je tema za viki. �esto su me blogeri potaknuli nekim svojim komentarima na nove teme, ali ovo je prva koju pi�em po narud�bi.
Po�eljela je razgovarati o me�uljudskim odnosima, a posebno o ljudima � emocionalnim vampirima.
U narodu ka�u da se od �pravih� vampira mo�emo za�tititi bijelim lukom (�e�njakom), glogovim kolcem i kri�em.
Poku�ajmo kroz raspravu na ovoj temi pomo�i jedni drugima kako se za�tititi od ljudi koji se hrane na�om pozitivnom energijom.
A poku�ajmo izma�tati za�to su na�i daleki preci zaklju�ili da bi im kolac, bijeli luk i kri� mogli pomo�i protiv krvopija.
Svi tekstovi koje sam pro�itala na tu temu govore o nekim stra�nim ljudima, s maskama� koji su narcisoidni, nezreli, nikada odrasli, mra�ni u svojim dubinama, sebi�ni i okrenuti samo zadovoljenju svojih potreba i interesa� ne mare�i pri tom za druge ljude. Imaju neki magnet u sebi koji privla�i njihove �rtve i vrlo su inteligentni �to im poma�e da bi lak�e manipulirali drugim ljudima.
Ne�u sada prepri�avati o kakvim se sve osobinama radi, jer to svatko mo�e sam pro�itati na mnogim stranicama�.
Svi mi u tim tekstovima mo�emo prepoznati neke poznate likove�.. i pretpostavljam da se mnogi tek tada osje�aju �rtvama jer sku�e da im je prijateljica/prijatelj, partner/partnerica, kolegica/kolega osoba koja odgovara tom opisu. Ma postoji li osoba na ovom svijetu koja se nije prevarila u nekome i ne nosi o�iljke iz nekih dru�enja koja su se temeljila na zabludama?
Ako malo �ire kopamo po tekstovima te vrste prona�i �emo da su ljudi visoke emocionalne inteligencije EQ suprotnost vampirima �ija akcija se zasniva na razumu � inteligenciji IQ.
Stru�njaci tvrde da je IQ itekako va�an za uspjeh u �ivotu�. i to otprilike 20%... dok je za 80% na�eg uspjeha i osje�aja zadovoljstva zaslu�na emocionalna inteligencija. IQ nam je navodno uro�en, a emocionalna inteligencija je razvojna� oblikovana iskustvom i u�enjem� radom na sebi.
Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja osje�aja, njihovog jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnosti kontroliranja i kori�tenja za izra�avanje misli i dono�enja odluka.
Svi znamo kako se mjeri IQ�. no rijetki od nas su mjerili EQ. Te�e ju je izmjeriti� no znanstvenici to rade na tri na�ina: Interpersonalna skala (Empatija � sposobnost osobe da osjeti tu�e emocije i Dru�tvena odgovornost � svijest o doprinosu za op�e dobro), Skala upravljanja stresom � Pokazuje koliko je neka osoba dobra u toleriranju stresa i kontroliranju impulzivnih reakcija i Skala raspolo�enja � Emocionalno inteligentni ljudi su sretniji i optimisti�nijeg pogleda, jer se dobro nose s negativnim osje�ajima.
Vampiri sasvim sigurno imaju zakr�ljalu EQ. I kad to shvatimo postaje nam jasno da oni uop�e nisu stra�ni� nego su jadni i ograni�eni ljudi. Mo�emo li zamjeriti nekome �to nije onakav kakvim smo ga mi pogre�no zami�ljali? Mo�emo li zamjeriti nekome �to je iskoristio na�e povjerenje, a mi smo ga dobrovoljno dali? Mo�emo li zamjeriti nekome jer ne leti kroz na�e dimenzije? Oni to naprosto ne mogu. Njihova nutrina je mra�na i tu�na�. tra�e utjehu i malo svjetla. Kao �to ne mo�emo zamjeriti �ednome ako nas zamoli �a�u vode ili gladnome ako nas zamoli komad kruha, tako ni bezosje�ajnim osobama ne mo�emo zamjeriti �to svijet ne osje�aju i ne do�ivljavaju na na�in kako ga mi do�ivljavamo. Svaki odnos s drugim ljudima je rizik da budemo povrije�eni, prevareni, iskori�teni i razo�arani� no nikada ne smijemo zaboraviti da su svi odnosi u koje ulazimo samo na� izbor. Mo�emo li zamjeriti sebi �to smo pogrije�ili u procjeni neke osobe? Svi to �inimo u trenutku otre�njenja� u trenutku �oka�. ali poku�ajmo zamisliti koje bi trube bili da se nikada nismo razo�arali� na�e iskustvo bi bilo krnje i mo�da bi u budu�nosti jo� te�e popu�ili jer ne bi imali dragocjeno iskustvo. Nema odnosa iz kojega ne mo�emo ne�to nau�iti. Nema odnosa iz kojega nismo ponijeli dobra i lo�a sje�anja. To je �ivot.
Meni je pomalo glupo definiranje da se neke osobe hrane na�om pozitivnom energijom. �emu uop�e slu�i pozitivna energija? Pa da bi njome nahranili sebe, a od vi�ka i one gladne oko nas, koji je imaju manje. Da li sunce cendra i predbacuje zato �to su se mnogi (i dobri i zli) ogrijali njegovim zrakama? Pa pozitivna energija nije roba� nije predmet trgovanja da bi je mi onda dijelili smi�ljeno i prora�unato ili mijenjali za ne�to drugo. Ako ne�to dajemo � dajemo dobrovoljno i do daske� a kad ne�to dajemo pozitivno (iz srca) tada ne o�ekujemo ni�ta zauzvrat.
Mislim da su zato na�i stari naveli kri� kao simbol za�tite od vampira. On je simbol �istog srca i �istih misli�. a dok si �ist iznutra zlo ti ni�ta ne mo�e. Ne mora� biti formalni pripadnik kr��anstva da bi njegovao misli koje kr��ani definiraju simobolom kri�a. Bijeli luk je stra�no ljekovita biljka�. To je simbol zdravlja� a zdrave misli �uvaju na�u du�u. Dugo sam razmi�ljala �emu slu�i glogov kolac� pa sam se onda sjetila�.
U na�em narodu� kad ljudi sku�e da ih je netko preveslao ka�u: �Nabijem te na k�c!��. mo�e i glogov ako nemamo drugi�.
I zato viki�. neboj se emocionalnih vampira� jer oni su opasni ba� kao i oni iz filmova strave i u�asa�.. samo na prvi pogled. Jadni su, nesretni, ograni�eni i mali� i ni�ta ti ne mogu.
Tebe �uvaju svi tvoji an�eli� miljenica si dragog Boga�. Vampiri ti mogu nauditi samo ako im pripisuje� onu snagu koju nemaju. Oni su utvare u na�im glavama. Snaga je u vlastitim mislima i djelima koja su uskla�ena s tim mislima�. a ako sve to romanti�no ne poma�e� uvijek nam ostaje glogov k�c.

p.s. ponekad mo�e pomo�i i pjesma... meni obi�no ova pomogne....

Komentari (48) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	svibanj, 2013					>
P	U	S	�	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)