Cinkanje

26.07.2012.

Svaki gra�anin ove dr�ave izdvaja novac u prora�un da bi dr�ava mogla funkcionirati.
Neki gra�ani i varaju dr�avu, ali u prora�un upla�ujemo sredstva iz kojih pla�e dobivaju oni koji su se du�ni baviti otkrivanjem i sankcioniranjem takvih prijevara. Uz policiju, razne inspekcije gra�ani pla�aju i tajne slu�be u kojoj rade profesionalci.
No kako u na�oj dr�avi uvijek postoje neki pararelni sustavi� tako i danas �ujemo kako Vlada ima namjeru pla�ati gra�ane koji �e cinkati i odra�ivati posao za koji je netko drugi pla�en.
Ovim potezom Vlada otvoreno priznaje postojanje sive djelatnosti, a to je nadri�pijuniranje. Ne samo da je priznaje, nego je poti�e i poziva na suradnju.
U poduze�ima postoje cijele slu�be koje bi se trebale baviti revizijom i kontrolom. No uz njih opet postoje nadri�pijuni koji imaju ugovore o radu s �udnim nazivima radnih mjesta, a glavni zadatak im je �mucati se po firmi i obavje�tavati poslodavca o �emu se razgovara, tko kako di�e, tko ima kakvih problema i ostala �udesa. To su likovi koji uz pla�e dobiju i dodatne stimulacije� i uvijek su uz vladaju�e. Obi�no ni�ta konkretno ne rade�. svoj status grade na cinkanju�. a praksa nam pokazuje da sve vlasti i ve�ina poslodavaca cijene tu djelatnost i debelo nagra�uju svoje dou�nike.
Nisu ba� sve vrste cinkanja po�eljne u na�em dru�tvu. Znam slu�ajeve gdje su ljudi prijavili razne pronevjere i druge kriminalne radnje ili tek sumnje na njih�.. a sve vezano uz njihov posao, s razlogom za�tite poduze�a i op�eg interesa, pa su zbog toga ka�njeni. To su tzv. zvi�da�i i njih izdvajam iz ove skupine nadri�pijuna i cinkera�. jer smatram da je svaki radnik du�an na poslu poslodavca upozoriti ukoliko u okviru obavljanja svojih radnih zadataka primijeti neke kriminalne radnje i nepravilnosti.
�pijanje je u ovoj dr�avi omiljena aktivnost i mislim da jedan od razloga naru�enog sustava vrijednosti.
�uti mediji privla�e na�u pa�nju pikanterijama iz �ivota poznatih i tako od nas stvaraju sivu masu bezjaka koji �ive s nosom koji je na mjestu gdje ne bi trebao biti.
Svaki trenutak koji provedemo zapiknutog nosa tamo gdje mu nije mjesto� a to su svakako tu�i �ivoti i obavljanje nadriinspekcija ne�ijeg rada, a koji nismo nadle�ni kontrolirati, su trenuci koji smo oduzeli sebi i mogu�nosti da svoj �ivot pro�ivimo kvalitetno i radosno. Primijetila sam da najve�i tra�eri u biti tje�e sami sebe�. jer prepri�avaju�i tu�e gre�ke, tu�e drame oni misle da su njihove manje. To je opaka zabluda� jer bilo bi puno mudrije da su to vrijeme posvetili rje�avanju vlastitih problema i izgradnji samih sebe u bolje osobe. Nije li bolje umjesto tra�eva i �pijuniranja pro�itati neku dobru knjigu, �etati prirodom ili se dobro naspavati?
Ljudi koji su skoncentrirani na druge nemaju svoj �ivot� nezadovoljni su i nesretni� ljige su i gnjidice�. prazne fla�e bez osobnosti�.. Poku�avaju svoju prazninu ispuniti zadiranjem u tu�e �ivote� ali ne ku�e da tu nema kruha�. jer boravkom u tu�im �ivotima i tamo gdje im nije mjesto �tete najvi�e sebi.
�alosno je kad dr�ava s toliko zaposlenih u institucijama koje se trebaju baviti kontrolom poziva gra�ane na masovnu �pijuna�u i cinkanje.
Ho�e li sudionici akcije: �Prijavi utaju poreza��. pla�ati porez na zaradu koju ostvare takvim �pijuniranjem i cinkanjem? Ho�e li i oni imati blagajne koje �e biti spojene s PU?
Razlog ove teme je moje zgra�anje nad poticanjem naroda na masovno cinkanje i u fu�u obavljanje posla koji mora odraditi dr�ava. Prijavljujem svoj neposluh� jer ja u toj akciji sasvim sigurno ne�u sudjelovati. Dvojka ste!
Fuj!

Komentari (56) - Isprintaj - #

Tko je koga upecao?

16.07.2012.

Zadnjih dana svjedo�imo pregovorima izme�u Vlade i predsjednika nekih sindikata.
Sindikalci su se me�usobno posva�ali, izvrije�ali, razmijenili optu�be, bavili se rastezanjem prljavog rublja i na taj na�in odradili odli�an posao za one koji su sjedili na suprotnoj strani pregovara�kog stola i slatkorje�ivo ih pozivali na partnerstvo.
O�ito nekim ljudima jako godi kad ih visokopozicionirani politi�ari nazivaju partnerima, kad ih tap�u po ramenu jer su tolerantniji od drugih, kad ih uvjeravaju da zajedno rade posao od op�eg interesa.
Zbog ugode koja se ra�a iz takvog odnosa suprotne strane, a koja ima mo�. neki sindikalci zaboravljaju da njima jedini partneri mogu i smiju biti njihovi �lanovi, a koje predstavljaju na tim pregovorima. Predstavnici vlasti, a u ovom slu�aju i poslodavca nisu i ne mogu biti partneri, nego su suprotna strana u pregovorima, koja brani svoje interese, a koji su u suprotnosti s interesima onih koje sindikalci predstavljaju.
Propisima su jasno propisane ovlasti jednih i drugih. Sindikalci su obavezni braniti prava i interese svojih �lanova� i tu je za njih kraj pri�e.
�itam izjavu jedne sindikalke kako se na pregovorima sjetila popisa du�nika (njenih susjeda) za komunalije, koji je izvje�en u njenoj zgradi� pa joj je eto puklo srce i ona je potpisala, jer je svjesna te�ke situacije u dr�avi.
Ufff� koja je to demagogija! Kakve veze imaju njeni susjedi s njenom obvezom da �titi prava i interese svojih �lanova?! Njeni susjedi nisu siroma�ni zbog nje, sindikata i njenih �lanova, nego zbog nesposobnih politi�ara (biv�ih i sada�njih) koji su ovu dr�avu doveli u ovakvo stanje. Nije na njoj da se za boljitak svojih susjeda bori preko le�a svojih �lanova. To mo�e raditi tako da se uklju�i aktivno u rad ku�nog savjeta i to sa ovim pregovorima nema nikakve veze. Da sam joj �lan tu�ila bih je zbog te izjave�. jer je javno priznala da je zanemarila svoje obveze iz zakona, jer je u obzir uzela neke druge okolnosti za koje nije odgovorna, a time ugrozila prava i interese svojih �lanova.
Abver�ek mi je prije bila simpa� ali ovih dana sam je malo bolje upoznala i moram priznati da osje�am mu�ninu u �elucu kad je gledam kako se uljuljkala u ulogu tolerantne sindikalke koja spa�ava dr�avu, brine o op�em interesu, odra�uje posao u nadle�nosti politike�. Na njoj se vidi da se osje�a miljenicom�. Dotaknuo ju je osje�aj mo�i i danas si dozvoljava u javnosti davati izjave tko ne bi nikako smio biti sindikalni lider. Kao da o tome ona odlu�uje, a ne �lanstvo pojedinih lidera. O�ito su joj se jako pomije�ale kru�ke i jabuke�. pa vi�e ni sama ne zna koje su njene ovlasti i za �to je odgovorna. Ona je nakon ovog potpisa i pona�anja koje je �etala ovih dana za mene �uta sindikalka.
Ribi� mi nikada nije bio pri srcu. Zadnjih godina sam �esto zbog njega okretala o�ima ili odmahivala rukom. Prethodnih dana se nad njim provodi medijska hajka od novinara, koji u strahu za svoj posao odra�uju posao za politiku. Poku�avaju ga prikazati netolerantnim lu�akom i redikulom.
O Ribi�u nakon ovih pregovora mislim puno bolje nego do sada. Mislim da je sve odradio u okviru svojih ovlasti i da se njegovi �lanovi trebaju ponositi na�inom na koji ih je predstavljao.
I potpisnici, kao i oni koji nisu potpisali ostaju bez odre�enih prava� s tom razlikom �to potpisnici vi�e nemaju nikakvih prava na prigovoranje jer su se dobrovoljno odrekli tih prava, a Ribi�evi �lanovi imaju pravo na utu�ivanje i ako ne bude politi�kih pritisaka na sudove� oni �e te sporove dobiti, a dr�ava �e imati ve�u materijalnu �tetu no da je isplatila sve ono �to je sada tako traljavo ukinula.
Zna�i�. �lanstvo je izgubilo u svakom slu�aju� samo �to su Ribi�evi �lanovi u povoljnijem polo�aju, jer imaju pravo na tu�be.
Vladaju�i su donijeli prora�un u koji nisu ukalkulirali svoje obveze koje su kolektivnim ugovorima preuzeti. Zna�i� oni su odluku o kresanju donijeli prilikom dono�enja prora�una, a ne na ovim pregovorima. Ovi pregovori su farsa i igrokaz za narod. Ako se unaprijed zna da novac u prora�unu za te obveze ne postoji, tada se nema o �emu pregovarati. To je jednostrana odluka Vlade, koja je u ovom slu�aju i poslodavac. Vlada je ve� dono�enjem prora�una, a u kojemu nije predvidjela svoje preuzete obveze prevarila radnike. Prora�un nije donosio Ribi�.
Sada se pakira Ribi�u da �e njegovi �lanovi ostati bez parstotinjak kuna zbog njega.
To nije istina! Ne otima Ribi�, nego otima Vlada. Abver�ek se u ime svojih �lanova dobrovoljno odrekla nekih prava i interesa svojih �lanova, a Ribi� im do kraja nije popustio i tako je ostavio svojim �lanovima mogu�nost za daljnju borbu.
�itam danas kako se novinari snebivaju jer Ribi� ministre oslovljava imenom. To je doista nepristojno i odraz je Ribi�evog osobnog odgoja� ali kakve to veze ima s pravima radnika?!!! Radnici imaju pravo za svoje predstavnike odabrati i nepristojne ljude. Vladaju�i narod �esto nazivaju stokom pa se novinari oko toga previ�e ne uzrujavaju. Mogu se slo�iti da je to nepristojno, ali jo� je nepristojnije od licemjernih novinara koji oko toga di�u galamu, a da bi se zata�kalo bitno.
Ribi�, sasvim sigurno ima svojih mana i svojeg prljavog rublja iz pro�losti. To tako�er nije predmet ove pri�e i sve te �ute tri�arije slu�e da bi nam odvukle pa�nju s bitnog.
Bitno je da je Ribi� odradio odli�an sindikalni posao i ne da nije lu�ak i redikul� nego nevje�te politi�are, koji su bili previ�e bahati pa su zaobi�li struku, voza ko �mrkavu dje�icu.
Ni s jednim od ovo dvoje sindikalnih �elnika nemam nikakve veze� ali da me kojim slu�ajem predstavlja Spomenka Abver�ek ja bih sasvim sigurno istupila iz tog sindikata, a da me zastupa Ribi� rekla bih: BRAVO!

Komentari (67) - Isprintaj - #

Krokodili i komarci

14.07.2012.

Nedavno su politi�ari odgovarali novinarima o strahu. Moj omiljeni politi�ar je simpati�no odgovorio da se vi�e boji komaraca nego krokodila. Bio je to duhovit i lucidan odgovor.... kojii izvire iz njegove podsvjesti.
Ako se igramo simbolima, narod mo�emo poistovjetiti s komarcima, a privilegiranu i bogatu manjinu u dru�tvu s krokodilima.
Krokodili su grabe�ljivci, koji imaju �vrste oklope koji ih �tite od opasnosti. Ogromni su� mogu biti dugi od 1,2 m do 7 m, a prona�eni su fosilni ostaci dugi i do 12 metara. Rastu cijelog �ivota. �ive u blizini vode. Njihov opstanak ovisi o koli�ini mogu�e lovine i povoljnih mjesta za polaganje jaja, veli�ini konkurencije, a i o izlovu. Kad odrastu krokodili nemaju prirodnih neprijatelja.
�Komarci su vrlo stara vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina. Veliki su od 0,3 do 2 cm. Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom no�i, kada je izra�enija vla�nost zraka i ni�a temperatura. Izuzetak od toga �ini Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je stigao i u Hrvatsku, a koji bode tijekom �itavog dana, agresivniji je i potiskuje domicilnu vrstu komaraca. Ta vrsta komarca vrlo je prilagodljiva te se razvija u razli�itim vrstama umjetnih legla, brzo se razmno�ava i osvaja nova stani�ta. Komarci su lete�i insekti (kukci) za koje je karakteristi�no da im je za razvoj neophodna staja�a voda. Prirodna su legla komaraca nepresu�ene lokve, mo�vare� Spada u opasnije �teto�ine jer prenosi malariju, groznicu i druge bolesti. Pri sisanju krvi komarac unosi u �ovjeka sekret u kome mo�e biti i uzro�nik bolesti. Prilikom uboda mogu uzrokovati ko�ne promjene i alergijske reakcije. Uznemiruju i ometaju odmor, aktivnost, �etnje i boravak na otvorenom.� (Wikipedija)
Krokodili su na na�im prostorima malobrojni, ali opasni. Ima ih toliko malo da ih nije te�ko prepoznati i svakom nadjenuti ime�. Ivo, Emil, �tef ili Franjo. Komaraca ima toliko da ih je nemogu�e imenovati i raspoznavati kad lete u rojevima. Na�i politi�ari se upravo zbog te razlike u brojnosti i snazi navedenih �ivotinja uop�e ne boje krokodila�. Lako ih dr�e pod kontrolom � osiguravaju im uvjete za �to lagodniji �ivot, a ovi ih u znak zahvalnosti ne diraju. Komarci su ve� druga pri�a�. te�ko ih je zauzdati, puno zuje i stalna su smetnja, dave� i opasnost. Logi�no je da se politi�ari vi�e boje komaraca�. jer krokodili su im neprirodni prijatelji, a komarci prirodni neprijatelji. Ju�er visokopozicionirani politi�ar Slavko sjedi uz �a�u vode�. iz bokala (da ne bi bilo reklamiranja) i zbunjeno... na prijete�e zujanje odgovara pitanjem: �Tko ste vi?�, a Mirko mu dovikuje: �Slavko, pazi! Komarac!�
Svi�a mi se podsvjest ovog politi�ara s po�etka pri�e�. ona dokazuje da je ispred svog vremena. Obi�no politi�ari narod do�ivljavaju stokom. Puno puta su javno izjavili� a djelima to svakodnevno potvr�uju� pa je u jednom velikom poduze�u za direktora koji se bavi kadrovima predvi�en veterinar. Tako politi�ari ispunjavaju svoje obe�anje i imenuju stru�ne ljude na sva podru�ja djelovanja. Ovaj politi�ar narod ne smatra stokom� nego komarcima�. i tu je njegova velika prednost.
Protiv komaraca se ina�e uspje�no mo�e boriti zapra�ivanjem, a koje je samo kratkotrajan u�itak�. jer kao �to na po�etku ove teme pi�e... komarce jo� nitko nikada nije uspio potpuno istrijebiti.
No komarci koji �ive oko ove mo�vare nemaju brige�. jer kako Slavko ka�e: �Love nema!� A kad nema love, nema ni zapra�ivanja.

Komentari (13) - Isprintaj - #

Suptilnost

02.07.2012.

�itam na nekom forumu kako se foruma�i prepucavaju oko pojma suptilnost�.
�to je suptilnost?
To su najfinije niti na�e du�e, strune koje proizvode naj�istiji zvuk, paleta na kojoj se nijanse ne mogu prebrojati�.
Suptilnost je na�a mo� da sti�amo buku u sebi i sebe same i kada se potpuno predamo trenutku u kojemu se nalazimo�. bez obzira �to radimo�.
To su oni trenuci kada npr. stojimo u prirodi i predamo joj se u potpunosti� kad u sebi ��ujemo� ti�inu, a primamo zvukove prirode�. kada se zvuk nesta�nog slapa, cvr�ka, bezbrojnih ptica i poigravanje povjetarca bujnim kro�njama pretvaraju u najljep�u glazbu koju smo ikada �uli�. kada ispod ko�e osj�amo �marce od ugode koju nam pru�a taj trenutak�.
Isto u nama mo�e probuditi podivljala priroda� oluja�. Ako se prepustimo tom divljem plesu prirode osjetimo neko strahopo�tovanje, divljenje, ali i kako rastemo u sebi� kao da nam ko�a postaje pretijesna�. jer na� unutarnji svijet je uhvatio ritmove oluje�.
Takve osje�aje mira, ti�ine i ushita u nama mo�e probuditi umjetnost�
S obzirom da se radi o finoj u�telanosti na�eg unutarnjeg svijeta obi�no nam je prva asocijacija nje�nost�. ali kad malo bolje razmislimo, to nije tako�. bitna je du�a i �injenje�.
Suprotne osobine suptilnosti su povr�nost, bu�nost (iznutra), uskogrudnost, brzopletost, nezgrapnost i ograni�enost.
Suptilni ljudi su oni koji ljude oko sebe do�ivljavaju kao ljude, a ne kao stvari� oni koji drugima ne �ine ono �to ne bi voljeli da se �ini njima.
Pi�u�i temu prisje�am se ljudi koje smatram suptilnima i uglavnom su to likovi koji su me �itali poput otvorene knjige, s kojima sam imala blizak i nje�an odnos� no u toj koloni suptilnih likova u mom svijetu postoje dvojica koji su fizi�ki i pona�anjem bili nezgrapni�. a ipak ih smatram suptilnima.
Na �alost obojica su pokojni� jer su prerano izgorjeli nesebi�no se nude�i svijetu koji su �inili boljim.
Jedan od njih je lije�nik koji me kao vrlo mladu spasio od odlaska. Sje�am se� do�la sam k njemu bezvoljna, pomirena da odlazim�. Bio je visok� fizi�ki nezgrapan, pomalu grub u dodiru i rije�ima�. ali pro�itao me na prvom susretu� i shvatio da me uz lije�enje u svojoj specijalnosti mora izlije�iti iznutra i vratiti mi volju, nadu i borbenost. U razgovorima s njim osje�ala sam se kao u nekom vojnom u�ili�tu� bio je odrije�it, strog i iskren do ko�tane sr�i. Nije me smjestio na odjel gdje su le�ale �ene s mojom dijagnozom� nego me smjestio na odjel za umjetnu oplodnju. Tek sam puno kasnije shvatila za�to je to u�inio�. i koliko je taj na prvi pogled grub �ovjek bio suptilan�.
Na�e poznanstvo se vremenski mo�e uokviriti satima�. ali smatram ga drugim ocem�. i stra�no puno mi je zna�ilo to NE�TO �to mi je dao uz svoje znanje, profesionalnost i stru�nost�. dao mi je �OVJEKA iz sebe� a ne samo lije�nika�.
Razmi�ljaju�i o primjerima kada sama nisam bila dovoljno suptilna, sjetila sam se jedne svoje stranke.
Kada je taj �ovjek prvi puta do�ao k meni�. ja sam bila samo djelomi�no otvorena prema njemu i uspjela sam vidjeti da nema ruku. Kada je odlo�io papire ispred sebe� ja sam se malo podignula i uzela ih ispred njega� misle�i da mu tako olak�avam. No on ih je ljutito drugom rukom privukao k sebi. Tada sam zastala� otvorila se potpuno i bilo me sram� jer nisam bila dovoljno otvorena i skoncentrirala sam se samo na njegov fizi�ki nedostatak, a nisam oslu�kivala njegovu du�u� i koliko mu je va�no da to odradi sam� kao i svi drugi. Dolazio je k meni deset godina�. i ja nikada vi�e nisam zaboravila na koji na�in nas dvoje sura�ujemo� i osje�ala sam silno zadovoljstvo osje�aju�i da je zadovoljan. To je primjer kada i bez da nas netko rije�ima upozori mo�emo osjetiti �to ne �tima i kako ubudu�e pobolj�ati ne�to �to mo�da na prvi pogled djeluje neva�no� ali takve sitnice �ine na�e dane�.
Postoji okviri i pravila unutar kojih djelujemo. No unutar njih je toliko nijansi kojima mo�emo sebi i drugima uljep�ati �ivot. Mislim da je bitno koliko smo posve�eni , otvoreni i koliko se dajemo u nekom trenutku�. jer ako su to samo kruta pravila kojih se dr�imo poput robota� a �ovjeka u sebi sputavamo i dr�imo ga zarobljenog i skrv�enog tada je to pogubno za nas i na�u okolinu.
Navela sam primjere nekih ljudi koje smatram suptilnima, primjer kako samo osjetila nedovoljnu otvorenost kod sebe� a sada �u ispri�ati pri�u koju sam �ula neki dan.
Prije puno godina�. odmah iza rata, kad su ljudi hodali naoru�ani i nasilni�kim pona�anjem postizali ono �to �ele� jedan takav je do�ao u jednu dr�avnu ustanovu.
Tada tamo nije bilo za�titarske slu�be� nego je bio slu�benik te ustanove koji je imao zadatak paziti na ljude koji ulaze i osigurati sigurnost onih koji rade u toj ustanovi. Neka se za potrebu ove pri�e zove Pero.
I do�ao naoru�ani tip u tu ustanovu�. koji je bio poznat po agresivnom i divlja�kom pona�anju, vi�e puta osu�ivan�.. Do�ao je kod �ene koja je radila u toj ustanovi. Nije do�ao divljati�. ali bio je naoru�an i to nije skrivao. �eni nije bilo svejedno� ali sve je pro�lo u miru. Kad je �udnjikava stranka oti�la� ona okrene broj od Pere i ka�e: �Pero� pa pustio si k meni naoru�anog �ovjeka!� A Pero odgovara: �Ba� bi htio vidjeti tko bi se usudio pred njega stati!�.
Sljede�eg dana u istu ustanovu dolazi jedan ugledni �ovjek, visoki dr�avni du�nosnik�. To je �ovjek kojega uz ugled u struci krasi i ugla�eno pona�anje i nagla�ena fino�a. Dolazi kod iste �ene u kancelariju� sav raskupusan, zajapuren i pita: �Zar svaku stranku na ovaj na�in pregledavaju?� Pero si je o�ito dao odu�ka�.
Nakon �to je �ovjek oti�ao�. �ena nazove Peru i pita: �Pero� pa za�to si se i�ivljavao nad tim �ovjekom?� A Pero sav ljutit odgovara: ��to god da ja radim vi nikada niste zadovoljni!�
Ta pri�a je primjer �ovjeka koji nije suptilan i naprosto ne vidi i ne osje�a te fine nijanse u odnosima� u poslu koji obavlja. On �ak nije u stanju vidjeti svoje nedostatke� nego odmah zauzima obrana�ki stav i glumi �rtvu, a upravo on svojim pona�anjem pravi nered i dovodi druge ljude u opasnot ili im zagor�ava dane neugodnim situacijama.
U meni takvi ljudi izazivaju bijes i cijelog �ivot glumim Sizifa te im poku�avam objasniti da postoje nijanse�. Ponekad imam osje�aj da ku�e, ali namjerno od ljudi oko sebe prave budale. No ipak mislim da nisu oni krivi �to nijanse ne vide� nego sam kriva ja �to se zbog toga ljutim. Od njih se naprosto treba odmaknuti i pustiti ih da djeluju u svojim su�enim okvirima, jer nema im pomo�i. To je isto kao da od nekoga tko nema sluha o�ekujemo da pjeva operne arije�.

Komentari (25) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	srpanj, 2012					>
P	U	S	�	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)