Povr�nost

23.06.2012.

Povr�nost je bolest koja razjeda pojedinca i dru�tvo. Zbog povr�nosti pogre�noj osobi izvade bubreg, odre�u nogu umjesto slijepog crijeva, ljudi izgube �ivote u prometu ili na bilo kojem drugom mjestu.
Zbog povr�nosti dijete odluta iz vrti�a, a tete ne sku�e ili se pet puta vra�amo na neki �alter da bi obavili ne�to jednostavno �to smo mogli obaviti na prvom dolasku. Zbog povr�nosti izgori ru�ak, kola� ne ispadne dobro, sru�i se neka zgrada i de�avaju se razna neugodna �udesa.
Povr�nost je kobna za onoga tko je povr�an, ali i za sve ljude s kojima dolazi u dodir, pa tako i za dru�tvo u cjelini.
Danas sam s klincem bila u prodavaonici mobitela� �ekam ga sa strane i ne mogu ne �uti dijalog koji se odvija izme�u trgovca i jednog stranca, koji je doveo prijateljicu da prevodi. Gledam mladog trgovca, kojemu prevoditelj ne treba, kako se snalazi u neugodnoj situaciji. Prije par dana stranac je kupio mobitel u njihovoj trgovini i nije dobio karticu, a trebao ju je dobiti. Dvojica mladih trgovaca se pogledaju i komentiraju na na�em jeziku kako se opet radi o zaboravnosti i gre�ki njihovog kolege iz druge smjene� i kako to nije prvi put. Odmah s police vadi karticu, tra�i �ovjeka mobitel i sve mu odra�uje da ne mora sam, ispri�ava se zbog propusta i tako krpa rupu na ugledu svoje firme, a u ovom slu�aju i na ugledu svoje zemlje.
Povr�ni ljudi su obi�no okru�eni masom ljudi, a i ne ku�e da su sami jer su i njihovi odnosi s drugim ljudima povr�ni.
Jednom mi je jedna povr�na osoba rekla: �Za�to sve shva�a� tako ozbiljno� opusti se� �ivot je igra!�
Puno sam razmi�ljala o toj tvrdnji i shvatila da igru razni ljudi do�ivljavaju razli�ito.
�to je igra? U djetinjstvu smo imali vrijeme za u�enje i vrijeme za igru. Tako je i kad odrastemo� samo �to biramo neke druge igre� ovisno o dobi. Vrijeme za u�enje ili vrijeme za rad je ono �to moramo odraditi bez obzira na svoje raspolo�enje, a vrijeme za igru je ne�to �to biramo sami i trebalo bi zna�iti opu�tanje i zadovoljstvo. Oni koji o tome promi�ljaju �ak i u onome �to moraju odraditi mogu prona�i zadovoljstvo pa i svoj rad i cjelo�ivotno u�enje mogu nazvati igrom.
Svaka igra ima svoja pravila� bez obzira da li se igramo s drugim ljudima ili se igramo sami.
Ako se prisjetimo svojih igara iz djetinjstva� grani�ara, skriva�a, rata, gumi-gumi, �kolice, rukometa, nogometa, badmintona, stolnog tenisa, dru�tvenih igara�. shvatit �emo da se ne sje�amo koliko puta smo pobijedili i koliko puta je pobijedio tamo neki Pero ili Pepica s kojima smo se igrali� no zapamtili smo da su neki likovi varali i nismo se s njima voljeli igrati, a da su neki bili predivni suigra�i i u�ivali smo u igri s njima. Iz toga proizlazi da rezultat nije va�an i ona stara izreka: �Nije va�no pobijediti, va�no je sudjelovati!� No postoji i drugi rezultat koji je ve�i od neke partije igre� a to je upravo taj kakvi smo igra�i na �terenu�. Pobjedili su uvijek oni koji nisu virili ako su morali �miriti, koji nisu varali na kartama ili nekoj drugoj dru�tvenoj igri, koji se na sportskom terenu nisu slu�ili smicalicama da bi pobjedili tu jednu utakmicu�. jer rezultat nije onaj koji pi�e na semaforu nakon �to zavr�i utakmica� nego je onaj koji pi�e na semaforu �ivota� a to je s koliko se po�tovanja i odgovornosti upu�tamo u sve �to radimo u �ivotu� pa �ak i igru.
Ako nabavimo biljku pa je zaboravimo zaliti ona �e uvenuti, ako nabavimo �ivotinju i zaboravimo je hraniti ona �e umrijeti. Ako tek povremeno zaboravljamo na svoje obveze biljka �e �ivjeti, ali bit �e slaba�na, a �ivotinje �e biti mr�ave, bolesne i nikakve.
Koliko puta vam se desilo da va�e rije�i tuma�e povr�no jer vas ne razumiju, ili ne slu�aju dok pri�ate� a izgovorili ste to�no ono �to mislite? Koliko puta vam se dogodilo da vam netko postavi pitanje, vi prekidate svoj tok misli ili neki posao i s punim po�tovanjem krenete odgovarati i onda shvatite da vas osoba koja je postavila pitanje uop�e ne slu�a ili vas prekida i skre�e na neku drugu temu? Koliko puta vam se dogodilo da pa�ljivo slu�ate izgovoreno, prokomentirate, osobi kojoj je upu�en se ne svidi i onda �ujete odgovor: �Nsam tako mislio ili mislila�? I onda se pitate za�to ljudi ne izgovaraju jasno ono �to misle, nego ostavljaju prostor za rasprave, opravdanja i nadmudrivanje i onda se ne raspravlja o biti izgovorenog nego o tome �to je netko mislio ili nije mislio, a nije na�ao prave rije�i da to izrazi? Koliko puta ste imali osje�aj da neki ljudi imaju potrebu pri�ati tek da bi pri�ali� da bi im pro�lo vrijeme�. da bi dobili pa�nju�. a na kraju razgovora se osje�ate kao da ste razgovrali s praznom fla�om?
Nakon razgovora s povr�nim ljudima se osje�am poput ocje�enog limuna� osje�am se silovano, iskori�teno�. jer je to vrijeme oti�lo uzalud� u vjetar, a mogla sam ga iskoristiti smislenije.
Za komunikaciju je va�no da onaj koji govori to oblikuje u re�enice koji drugi mogu razumijeti, a onaj koji slu�a da i �uje ono �to se govori� Takav dijalog je smislen� bez obzira da li razgovaramo s pastirom koji na obli�njoj livadi �uva ovce ili sa sveu�ili�nim profesorom.
Povr�nost je osobina koja izrasta iz korijena koji se zove sebi�nost.
Ovaj blog je nastao kao tra�enje jednog svijeta�. a pod stihom:
"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."
An�eo s glasom slavuja nam je pjevao, a Mislav Rus napisao:
�Da se bar mogu probuditi
u svijetu ljubavi�
Ovi stihovi su o�ito nastali nezadovoljstvom dvojice autora svijetom povr�nosti�. i u traganju za nekim boljim svijetom.
Taj svijet ne postoji negdje tamo daleko�. taj svijet je upravo tu� oko nas i u nama, samo ga moramo potra�iti i pa�ljivo njegovati. Povr�nost nas dovodi u zabludu da ga trebamo tra�iti negdje drugdje� i to u trku� �to br�e�. da se slu�ajno ne zaustavimo na tren�
Na stranici Magic Wood postoji jedna lijepa pri�a koju su ispri�ali ��umski�� a govori nam upravo o tom nekom svijetu koji tra�imo:

�Poku�ajte se zamisliti kao jedan cvijet koji stoji na predivnoj livadi okru�enoj �umom. I prolaze dani, a on se pita �da mi je samo znati �to se nalazi iza te �ume, da mi je samo na tren promotriti� � i tako prolaze dani, a njegova �e�nje postaje sve ve�a i ve�a. On vi�e ne vidi ljepotu oko sebe, ljepotu svojega �ivota koji je izabrao, on se samo nada da �e na tren vidjeti ono �to se nalazi iza te �ume� �.
I onda mu se jednog dana �elja ostvari � u prolazu ubere ga djevoj�ica i u svojim ru�icama prenese preko �ume .. jo� dok ga nosi njegovoj sre�i nema kraja, �elja �e mu se ispuniti, svi njegovi odgovori sti�i �e kako je i tra�io.
A onda ugleda �. livadu � predivnu livadu punu cvije�a. I dok tako odba�en uz put umire i su�i se pogledava ljepotu oko sebe � vidi predivnu travu, predivne oblake, sunce i ptice � vidi ljepotu. I dok mu se cijelo tijelo puni osje�ajem sre�e on pomisli kako mu je to sve zapravo jako poznato. Negdje je to ve� vidio. I dok se posljednji zraci gase u njegovom malenom tijelu on se prisjeti svoga doma, svoje livade i sve njezine ljepote. Zadnja misao mu je bila �kako je predivno, sve ono �to me okru�ivalo, kako je predivno, ba� kao i ovo, ja sam sretan�.
Ne morate umrijeti da bi ste na�li ljepotu koju tra�ite. Ona se nalazi upravo pored vas. I nemojte dopustiti da ju na�ete u trenutku kada �e za vas u ovom �ivotu ve� biti kasno.� (�umski)
Rus dalje vapi o svijetu u kojemu bi se rado probudio i tamo �elio:
�bez starih dugova
i ovih nakaza sto su me stalno pratile�
Nema takvog bu�enja, ali kad prestanemo biti povr�ni tada znamo da dugove treba rije�iti, a sa nakazama se suo�iti i samo tako �e svanuti dan bez njih. San ih umjesto nas ne mo�e odagnati.
�Jer moj je zivot igra bez granica
umorna prica, trganje stranica
na kojim nista ne pise� (Rus)

Povr�nost ispisuje prazne stranice�.

�ivot je doista igra� ali ne i poigravanje. Povr�nost je poigravanje sobom i drugim ljudima.

�Da se bar mogu zaljubiti
u malu seljanku na nekom proplanku
gore u svemiru
tako da dolje ne vidim� (Rus)

Cijeli svemir je u nama skriven�. i sva ljubav ovog svijeta� treba samo zastati na tren, usporiti ritam, probuditi misli i potra�iti u sebi sve ono �to nam se �ini da je tamo negdje daleko�..
Svaka igra koju igramo, bez obzira na broj sudionika te igre je u biti samo na�a igra. Nemamo protivnika, nema tu takmi�enja, besmislena su uspore�ivanja�. i s ostalim igra�ima je isto tako�. ista igra je tako�er samo njihova igra i ta �injenica nije umanjila na� prostor u igri. Sve �to �inimo� u svakom danu� pa �ak i na prvi pogled besmislena sitnica� djeli� je ove �arobne igre zvane �IVOT.

Komentari (29) - Isprintaj - #

Isprika se ne prihva�a!

08.06.2012.

Ministar Mirando Mrsi� izjavio je prije par dana: �Samo rak i prava iz kolektivnih ugovora traju vje�no!�
Danas se ispri�ao i objasnio da nije mislio na oboljele pacijente nego na stanicu raka.
�Govorio sam o stanici raka koja je besmrtna, kao �to beskona�no traju i prava iz kolektivnih ugovora.�

Meni je ina�e ministar Mrsi� jako simpati�an �ovjek� dragi Bog mi je svjedok koliko puta su me �kakljali prsti, ali sam se suzdr�ala. No sada ne mogu. Da se bar samo ispri�ao� bez ovakvih obrazlo�enja koja su neistinita. Isprika je sama po sebi ne�to vrlo moralno� ali kada se netko ispri�ava, a �iri neistine� tada su gra�ani naprosto du�ni glasno re�i da ne piju vodu s tog izvora.
Stanica raka je besmrtna, ali Zakonom o radu nije propisano beskona�no trajanje prava iz kolektivnih ugovora.

�lanak 262. Zakona o radu glasi: �Ako kolektivnim ugovorom nije druk�ije odre�eno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadr�ana pravna pravila kojima se ure�uje sklapanje, sadr�aj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.�
Tako lijepo, jasno i glasno pi�e �kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.�

A upravo taj dio re�enice dokazuje da ministar Mrsi� ne govori istinu.
Zna�i� uz kolektivni ugovor postoje i ugovori o radu sa svakim radnikom, a oni se mogu raskinuti.
No u tom slu�aju postoji obveza poslodavca da svim radnicima koji ne �ele potpisati ponudu novog ugovora o radu s izmijenjenim uvjetima daljnjeg radnog odnosa isplati ugovorenu otpremninu.

Zna�i�.. u �lanku 262. lijepo pi�e da kolektivni ugovor ne mora trajati vje�no!

To je elegantan i jedini po�teni na�in, a Zakonom o radu je i propisan. No dr�ava �eli izbje�i svoju obvezu i propisati mogu�nost jednostranog otkazivanja kolektivnih ugovora bez ikakvih posljedica.
Politi�ari �lanak 262. ne tuma�e povr�no zato �to ne znaju ili nisu informirani� a to zna�i da to �ine namjerno. Koga �tite obmanjivanjem javnosti?
Ovakvim tuma�enjem �lanka 262. Zakona o radu Vlada �titi interese poslodavaca, a na �tetu radnika.
Ne bi li Vlada RH trebala biti nepristrana? Pa i danas je premijer tako lijepo izjavio da ne dijeli ljude na HUP-ovce i sindikalce� da li je to doista tako? On je pravnik i sasvim sigurno jako dobro zna pro�itati �to pi�e u navedenom �lanku ZOR-a.
Izmjenom navedenog �lanka poslodavcima se otvara mogu�nost da jednostrao donose Pravilnik o radu, a to zna�i da �e se primjenjivati zakonske odredbe o minimalnoj pla�i radnika. U tom slu�aju je ugovorno pravni odnos tek farsa i kamufla�a.

Dalje ministar Mrsi� izjavljuje: �Lijek trebamo i za jedno i za drugo. Za karcinom ga nemamo, a nadam se da smo za produ�enu primjenu kolektivnih prava na�li lijek.�
Taj lijek mi izgleda kao i slu�aj onog �ovjeka koji je do�ao operirati slijepo crijevo pa su mu odrezali nogu.
Tako va�nu odredbu Zakona o radu mijenjaju Zakonom o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata.
Nije li to opet nastavak farse i kamufla�e? �emu to? Da bi se unio jo� ve�i nered u pravni sustav.
O�ito im je u interesu da se �to manji broj ljudi mo�e snalaziti u toj zavrzlami koju spremaju.
To je isto da neku odredbu koja mi je potrebna zbog prometnog prekr�aja idem potra�iti u Zakon o umjetnoj oplodnji.

Kad sam kao mala provincijalka do�la u Zagreb i upisala Upravnu �kolu bila sam odlika�ica. Prva ocjena kod razrednice, a koja mi je predavala procesno pravo (a ista profesorica je predavala isti predmet i na�em premijeru) dobila sam jedinicu veliku kao ku�a. Bila sam u �oku. U�ila sam satima�. bila sam uvjerena da znam za odli�an, a dobila sam jedinicu. Ta �ena zmaj (koju po�tujem do ko�tane sr�i) tada je rekla: �Ne dolazi u obzir da mi odredbe zakona tuma�i� lirski! To nije roman ili neka pjesma koju analizira�� nema tu filozofije, usporedbi, metafora i slinjenja!� Ve� na sljede�em satu ispravila sam jedinicu na odli�an. Ovo sam ispri�ala samo da bih istaknula da ve� i srednjo�kolac nau�i da ne mo�e sve tekstove �itati i tuma�iti na isti na�in.
Sigurna sam da se toj �eni, a koja je odavno u mirovini di�e kosa na glavi kad slu�a ministra na koji na�in tuma�i propise. Sigurna sam da ministar Mrsi� sve zna o stanici raka�. ali isto tako sam sigurna da nam iz �lanka 262. Zakona o radu pre�u�uje jedan dio koji se ne bi smio pre�u�ivati, a to zna�i da nas obmanjuje.

Ju�er se ispri�avao premijer zbog neprimjerenih izjava, danas ministar. Pa dokle �ete vi�e?!!!
Zakoni jesu i moraju biti sveto pismo! Oni postoje da bi regulirali �ivot u dru�tvu i zadiru u sudbine ljudi. Iz po�tovanja prema tim ljudima koje se na ovako proziran na�in obmanjuju mogli bi bar prestati tako lepr�avo servirati obja�njenja kojima ih poni�avaju� kao da su ljudi retardirani, pa im je potrebno lirski obja�njavati ono �to spremaju na njihovu �tetu. Kad nas ve� mislite o�tetiti�. nemojte nam se jo� i smijati u lice�. jer to boli.
Ako treba rezati - re�ite, ali nemojte od nas praviti budale!

Ministre, isprika se ne prihva�a!
O�ekujemo malo vi�e ozbiljnosti, iskrenosti i po�tenja kada nam govorite o propisima kojima se kroji na�a sudbina!

Komentari (16) - Isprintaj - #

Zlevanka

05.06.2012.

Upravo sam na radiu odslu�ala razgovor s premijerom. Rastapala sam se poput �iparice�. Toliko mi se svi�a da bih ga najradje namazala na kruh i pojela�. ali onda se sjetim da bih mogla zagristi u �a�i�a koji dolazi kao otre�njenje iza premijerovih lijepih govora ili poput ljute feforone na kruhu namazanom pekmezom. Slu�aju�i premijera do�e mi da ga bosa i gladna slijedim na njegovom putu �tednje� a onda se trgnem i u tom snatrenju ugledam kako se iza njegovog ramena pojavljuje Ratko ironi�nog osmijeha, koji se ruga, vrije�a i poni�ava�. pa odustanem hodati bosonoga i pripremim srednji prst da mi se na�e u obrani od te no�ne more.
�to sam starija sve �e��e osje�am svoje pretke u svom temperamentu, u porukama koje su mi ostavili. Kad rastopljeno slu�am Zokija� to mi je od oca� glas razuma, mirnog i stalo�enog intelektualca, uvijek odmjerenog, blagog, empati�nog, skromnog, po�tenog, okupanog ljubavlju prema svijetu u kojemu �ivi�. �ovjeka koji je bio zaljubljen u red i pravila, ali ne radi pravila samih nego u korist �ovjeka. Bio je u ratu i dao svoj doprinos u borbi protiv fa�izma. Dugo njega ve� nema, ali na�inom �ivota i odnosom prema ljudima je dokazao da se ideja socijaldemokracije itekako mo�e �ivjeti.
No kad me na Ratka zasvrbi srednji prst� to mi nije od oca. Taj je uvijek okretao drugi obraz, uvijek je mirno ostvarivao svoje ciljeve i trudio se razumijeti bahate likove i suprotnim pona�anjem im pokazati da je mogu�e druga�ije i civiliziranije rje�avati probleme. Taj srednji prst me svrbi zbog djeda s maj�ine strane. Taj lik nije imao puno �kole i nije ba� volio �itati. Bio je bistar i snala�ljiv poput planinskog potoka. Nije volio red i pravila�.. uvijek je bio u sukobu s dr�avom. Drugi svjetski rat je do�ekao u zatvoru� zbog �verca konjima i krivolova. Kad se u zatvoru po�elo kome�ati zbog po�etka rata� za�iljenom drvenom �licom je piknuo stra�ara u oko, pobjegao iz zatvora i oti�ao u partizane (on je volio re�i: �Oti�ao sam u Bandu!�). I on je dao svoj doprinos u borbi protiv fa�izma. Zbog njegove vatrene naravi (ludosti) i nedovoljno straha slali su ga u najte�e akcije. Razgovarala sam s njegovim prijateljima iz rata i svi se �ude da je ostao �iv. Nakon rata bacio je partijsku knji�icu i rekao: �Ja se za ovo nisam borio.� Moj otac je i�ao po podravskim selima i nagovarao seljake da u�u u zadruge, obja�njavao im (poput Milanovi�a i na�ih ministara danas) da se mora �tedjeti, odricati, biti solidaran� radi nekih boljih vremena koja �e tek do�i. Djed je tada organizirao prosvjede protiv tih akcija pa im je pjevao: �Dru�e Tito � Josip Broz, narod ide gol i bos� jo� se neda u kolhoz!� ili �Dru�e Tito, ne�to bi te pito� gdje je moje sa tavana �ito?� Tada su postojale tzv. �obaveze�� dolazili su op�inari i uzimali seljacima �ito, kukuruz, bra�no, svinje� ma sva�ta�. Tada nije bilo bo�i�nica i regresa�. pa su uzimali ono �to je bilo na raspolaganju. Jednom prilikom ga je moj otac dao pritvoriti da bi uop�e sa seljacima mogao razgovarati. Bila su to vremena kada vlast nije licemjerno tvrdila da se zala�e za slobodu govora�. danas se u istu zaklinju, a metode su im vrlo sli�ne kao u ona vremena�. primjeri su pritvaranje aktivista Gra�anske akcije kad su nas posjetili Kinezi�. zabranjivanje prosvjeda neistomi�ljenika itd� itd�.
Ne�ete mi vjerovati�. danas sam odlu�ila napisati kulinarsku temu i ne petljati se u politiku. Odlu�ila sam poslu�ati savjete krkana: �Dr�i se ti kuha�e� u kuhinji ti je mjesto!� Ovaj uvod mi je trebao tek da bih vam ispri�ala da su nekada u mom kraju� nakon 2. svjetskog rata seljaci te�ko �ivjeli� jer su ih osiroma�ila ratna razaranja, a nakon toga nova vlast. To je regija radi�nih ljudi koji bez obzira na sve neda�e koje su ih u povijesti sna�le nikada nisu bili gladni� zahvaljuju�i dragoj i plodnoj zemljici koja ih je od davnina nau�ila da samo u suradnji s njom i vlastitim radom mogu opstati.
U doba velike krize i siroma�tva ljudi su pripremali jela od onoga �to su imali na raspolaganju. Uvijek je bilo bra�na, mlijeka i mlije�nih proizvoda� pa je tako generacija moje majke odrasla na poslastici koja se zove ZLEVANKA.
Ju�er sam je radila prvi put svojim klincima. Starijem se svi�a, a mla�i me je u �oku pogledao i pitao: �Hajde ti meni lijepo objasni� uz sve one fine kola�e koje zna� pripremiti� ti nama napravi� ovo�.. za�to nam to radi�?� Njegovu facu vam ne mogu opisati�.. ali uspio me glasno nasmijati� I ne, nisam mu obja�njavala da sam eto otplovila na krilima nekih starih pri�a, a valjda i pod dojmom ove panike siroma�tva koja se �iri oko nas�. pa ja vje�bam� dok jo� imam vremena.
Stavit �u vam nekoliko recepti�a za zlevanku�. a prije no �to to u�inim moram primjetiti da su bolja vremena koja je obe�avao moj otac ipak do�la i tada su nove generacije odrastale u puno boljim uvjetima. No ni moj djed nije bio u krivu�. jer je povijest pokazala da su sve vlasti okrutne prema narodu i uvijek se sve slama preko le�a naroda. To tako valjda mora biti�.. ali to ne zna�i da se moramo dati gaziti bez otpora. Neka oni samo rade svoj posao i uvode red�.. a na nama je da budemo oprezni, da im nikada ne vjerujemo previ�e i da budno pazimo �to rade, da im ne dozvolimo poni�avanje, bahatost i bezobrazluk�. jer oni su tek likovi u prolazu� u bljesku vremena�. a mi smo �uvari uspomena� ove zemlje koju su nam povjerili djedovi i moramo je predati na�oj djeci.
I zato� kad zagusti� uvijek �e se na�i materijala za neku zlevanku�..

Kukuruzna zlevanka

Sastojci:
500 g kukuruznog bra�na
1 l mlijeka
250 g svje�eg sira
5 g soli
5 g sode bikarbone (mo�e pra�ak za pecivo)
0,3 l vrhnja

Priprema:
U mlijeku umutite kukuruzno bra�no i izvrljeni svje�i sir.
Dodajte sodu bikarbonu ili pra�ak za pecivo i sol.
Smjesu izlijte u nama��enu tepsiju (ovo je rije� koja mi je ostala od turskih okupatora), prelijte vrhnjem i pecite u pe�nici oko 30 minuta�. dok ne postane zlatno �ute boje�
Pe�enu zlevanku izre�ite i posipajte �e�erom.

Obi�na zlevanka

Sastojci:

600 g p�eni�nog bra�na
0,3 l mlijeka
3 �li�ice �e�era
1 �li�ica soli
1 jogur ili kiselo mlijeko
1 vanilin �e�er
250 g svje�eg sira

Priprema:

Mikserom izmutiti jaje, dodati bra�no, mlijeko, jogurt, �e�er i sol.
Smjesa mora biti malo gu��a od one za pala�inke.
U nama��enu tepsiju izliti smjesu. �licom ravnomjerno posipati izmiksani sir�. (mo�e se pokapati i s malo vrhnja).
Po�kropiti uljem i pe�i u pe�nici oko 30 minuta�. dok ne postane zlatno �ute boje�
Pe�enu zlevanku posipati �e�erom po �elji.

Kukuruzna zlevanka sa �ufom (�ufenjaki)

�ufa je naziv za tu�ene i prosijane suhe bundevine ko�tice.

Sastojci:
300 g bundevinih ko�tica (�ufe)
800 g kukuruznog bra�na
100 g maslaca
80 g �e�era
10 g soli
Malo vode ili mlijeka

Pripema:
Tu�ene i prosijane suhe bundevine ko�tice pomije�ajte s kukuruznim bra�nom pa umijesite tijesto uz dodatak maslaca, �e�era, soli i vode, koliko je potrebno. Tijesto razvucite i nare�ite na komade kakve �elite. Stavite ih nama��enu tepsiju�. a �ufenjake prije no �to ih stavite u pe�nicu tako�er malo namastiti rastopljenim maslacem ili uljem.

Zlevanka je najbolja dok je topla.

(slike sam posudila s net-a)

Komentari (13) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

< lipanj, 2012 >

P U S � P S N

1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)

<	lipanj, 2012					>
P	U	S	�	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30