< | lipanj, 2010 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Od 22.11.2007. (13:21)
Dominus Vobiscum
Ako koji kritičar,koji ovo pročita,umisli da ja ovdje od pretjerane pobožnosti pregonim,on me - jao - nerazumije,ili jer je tjelesan čovjek pa mu ne prijaju duhovne stvari,ili jer je čovjek svjetovan pa nemože primiti Duha Svetoga,ili jer je ohol prosuđivač koji osuđuje ili prezire sve što ne razumije. Ali mene razumiju duše koje se nisu rodile ni od krvi,ni od volje tjelesne,ni od volje muževlje ,nego od Boga (usp.Iv 1,13) i Marije,i ovo im se sviđa;a za njih i pišem sve ovo.... (sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski - Rasprava o pravoj pobožnosti prema Presvetoj Djevici Mariji, br.180)
--------------
1 Kor 1,27 Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake
Za sve ostalo možete me kontaktirati na:
defton85@gmail.com
-----------------------------------------------------
Zaštitnici bloga:
Sancte Michael Archangele,
defende nos in proelio;
contra nequitiam et insidias diaboli esto praesidium.
Imperet illi Deus, supplices deprecamur:
tuque, Princeps militiae Caelestis,
Satanam aliosque spiritus malignos,
qui ad perditionem animarum pervagantur in mundo,
divina virtute, in infernum detrude.
Amen.
Sveti Josipe, tebi je bilo dano da budeš otac Sinu Božjemu, moli za nas u našim obiteljskim brigama, za naše zdravlje i za naš posao sve do naših posljednjih dana i udostoj se prići nam u pomoć u času smrti naše! Amen!
Mladić koji je zaljubljen u slobodu življenja, zaljubljen u život i Onoga koji mu ga podario.
Normalno je plesti kosu od nervoze, ne bi li se u hrabrost rascesljala. (evezmajevska)
Apstrakcija filmskog izraza kao jezika specifikuma, i apstrakcija umjetnickog akta uopste, de jue, predstavlja jednu vrstu sakralne ratifikacije, vlastite inferiornosti i vlastitog infalcizma. Bez obzira o kojoj se vrsti supremacije, na tom istom jeziku kao specifikumu radi i bez obzira na kojem nivou aspiracija mi o njemu govorili. No to svakako nije tema ove nase emisije. (TLN)
2014:
Prosipanje riječi
Odmakni se
Bacih vrijeme
Rijetko čitam poeziju
2013:
Nepostojeće poljane
Propušteno suosjećanje
Smrt i smrad
Bezbroj razloga
Napisat ću pjesmu
2012:
Radim do kasno u noć
Ekshumacija
Petak
Nove borbe
Što vidiš kad slušaš
Sve je bijelo, bijelo
2011:
Mt 16,13-20
Onoj koja je čista
Nestalno srce
Oprezan
Svirači apokalipse
Kršćanski moj živote
Običnost tehnološkog čovjeka
2010:
Smrt na dopustu
Balončić od sapuna u svemiru
U ovo doba godine
Operi me
O glavi
Grijeh iz prošlosti
Utisnuta u pore moga postojanja
Pucketanje prstiju
Djevojka u džepu
Sva naša sloboda
U plavetnoj noći
III. pjesma za Wilmu Ch. - Sjećanje na nju
Dan za danom
Nevina krađa
Duša u žici
Alo, probudi se
Prostr pred Gospodinom
Utvrde oko srca
Hostiji
Ljepota i smisao ili ljepota smisla
Urbani intelekt
Skriveni svijet
Pjesma pjesniku
U tišini Hrama
Nošen u naručju
Postupci
Pogled u dušu
Primavera
Svetom Josipu Zaštitniku Hrvata
Dječji koraci
Plač ratnika
Nanovo
Vertikalni vrtuljak
Identitet
Biser
Crtice iz Beskrajnosti
Ponekad poželim umrijeti
Sivilo
Prvi dan godine nove
2009:
Smisao
Traganje
Samoća
Miris jeseni
Utjeha poniženja
Treća Osoba
Vječna Hvala
Blagoslov
O djelima
Velikoj Gospi
Prijeći prag nade
Za nju
Ime
Žena i pas
Psalam
Duhovni labirint
Tamna noć
Recesija
Križ
Sjedinjenje
Tišina
Bez Boga bez Gospodara
Dijete Gnjeva
Sloboda
Istina
Šum Velikih Voda
Život
2008:
Kriza
Lice u Oblacima
Koliko te volim
Tele i Vizija
Ptica Lutalica
Stare stvari - II. Pjesma za Wilmu Ch.
Tomislavgrad
Srce u lancima
Kap u moru
Opomena
Čežnja
Ovaj svijet
Daleko od svijeta u zagrljaju jedne djevojke
Jutro
Riječ - pjesma za Mirjanu Markovic
Ruke prijatelja
Bijeg u San
Daleko od svijeta u zagrljaju jedne djevojke
Ovaj Svijet
Večernja razmišljanja
Moji stihovi
Snovi
Miss you
Spoznaja
Bol
Hram
Pod crvenim mjesecom
U svom imaginarnom svijetu
Dan Bolesnika
Svrha
Gospodar Lutaka
Bogatstvo
Majka
Ravnodušnost
Demoni pate je ne znaju voljeti
Dok smrt ne rastavi
More i planine
Zašto tražiš utjehu u pjesmama mojim - Pjesma za Wilmu Ch.
Zašto plačeš?
Papir
Crna Harpija
Dok spavam
2007:
Novogodišnja
Krik
Poklon
Oda gluposti
Ona koja
Reci mi
Forgive me Father
Nitko
Krv
Nada
Ove noći
Čekanje
Daleko od tijela
Prava Ljubav
------------------------------
Pjesmu nad pjesmama možete čitati na posebnom blogu
pjesmanadpjesmama.blog.hr
"'Isus je svojim učenicima prao noge, a ne mozak." (fra Miroslav Bustruc)
,,Gdje je Petar, tamo je Crkva; i gdje je Crkva, tu ne vlada smrt, nego vječni život.’’ (sv. Ambrozije)
,,Ne može imati Boga za Oca tko nema Crkvu za majku.’’
,,Tko skuplja negdje drugdje, izvan Crkve, taj rasipa Crkvu Kristovu.’’ (sv. Ciprijan)
,,Kršćanstvo je nadljudski paradoks pomoću kojeg dvije suprotne strasti mogu plamtjeti jedna uz drugu.’’
,,Devet od deset tzv. novih ideja jesu zapravo stare pogreške. Katolička crkva kao jednu od svojih glavnih zadaća ima sprečavati ljude od upadanja u takve pogreške... Ona dogmatski brani čovječanstvo od njegovih najgorih neprijatelja, tih sijedih, užasnih i proždirućih čudovišta starih pogrešaka.’’ (G. K. Chesterton)
,,Sa uistinu žalosnim posljedicama, naše doba, zapostavljajući svaki obzir u potrazi za konačnim uzrokom svega, nameće novotarije tako surovo da odbacuje nasljeđe ljudskog roda.’’ (Pio X.)
,,Snagom svoje službe da utvrđujem braću, izjavljujem da ni na koji način Crkva nema vlast podjeljivati ženama svećeničko ređenje i da ovu odluku svi vjernici Crkve moraju držati konačnom.’’ (Ivan Pavao II.)
Gospodin mi je svjetlost i spasenje, koga da se bojim?
Ps 26,1
Ljubi Boga i čini što hoćeš!
Sv. Augustin
Hodaj, nebo strpljive voli
Hodaj, možda se sve u dobro pretvori
Gibonni
Words can't say what love can do...
Bon Jovi
Ljubav nije grijeh, grijeh nije Ljubav
Načela treba čuvati za ono malo časova u životu kad načela trebaju, za sve ostale dosta je malo milosrđa.
Albert Camus
Ora et labora! Moli i radi!
Sveti Benedikt
Ono što je nastalo djelovanjem onog što se naziva mojim ja…
...osjećam da dolazi od strane nečega većeg od tog ja u
meni…
James Clerk Maxwell
Ništa neka te ne straši,
ništa ne uznemiruje.
Sve prolazi.
Samo Bog ostaje isti.
Tko je strpljiv sve postiže.
Tko ima Boga ima sve.
Jedino Bog dostaje."
Sv.Terezija Avilska
Odbijajući postojanje više autoriteta, ateizam danas oslobađa
ljude od odgovornosti koja bi ih mogla
spriječiti da jedni drugim ne nanose zlo.
Francis S. Collins, Božji jezik
Nađeni Bog - Antun Branko Šimić
Ne traži Boga mišlju; u praznini
u kojoj se misao, tamna sjenka, gubi
Uza te Bog je, uvijek u blizini,
U stvarima oko tebe, u zvuku i muku.
Bog ti je uvijek najbliži od svega
Diraš ga rukom, gledaš ga u boji neba
Bog ti se smiješi iz jednog dragog lica
i plaši te iz svake stvari: nema tajne
Ne pružaj miso u praznu daljinu
Uza te Bog je. Otvori sva čula:
na tebe svjetlost s ljetnog neba pljušti
Bog oko tebe sja treperi, miriše i šušti
Molitva na putu - Antun Branko Šimić
Bože
koji si me do ovog časa doveo nevidljiv
vodi me i dalje koncu mojih želja
Ne ostavi me
umorna i sama nasred puta
Obrazi su moji blijedi
i moje misli nemočno k'o moje ruke vise
Bože
daj da novo plavo jutro
iz umora digne moje misli
da kroz blijede ruke prođe mlaz crvene sviježe krvi
Budi
nad mojom glavom moja pratilica zvijezda
PJESMA STVOROVA
sv. Franjo Asiški
Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri,
tvoja je hvala i slava i čast
i blagoslov svaki.
Tebi to jedinom pripada,
dok čovjek nijedan dostojan nije
ni da ti sveto spominje ime.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
sa svim stvorenjima svojim,
napose s bratom, gospodinom Suncem:
od njega nam dolazi dan
i svojim nas zrakama grije.
Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno,
slika je, Svevišnji, tvoga božanskoga sjaja.
Hvalite i blagoslivljajte
Gospodina moga,
zahvaljujte njemu, služite njemu svi
u poniznosti velikoj.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama.
Njih si sjajne i drage i lijepe
po nebu prosuo svojem.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Vjetru,
po Zraku, Oblaku, po jasnoj Vedrini,
i po svakom vremenu tvojem,
kojim uzdržavaš stvorove svoje.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici Vodi,
ona je korisna, ponizna, draga i čista.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Ognju, koji nam tamnu rasvjetljuje noć.
On je lijep i ugodan, silan i jak.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatk enam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po onima koji opraštaju iz ljubavi tvoje
i podnose rado bijede života;
blaženi koji sve podnose s mirom,
jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri nam tjelesnoj smrti,
kojoj nijedan smrtnik umaći neće.
Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu;
a blaženi koje ti nađeš po volji presvetoj svojoj,
jer druga im smrt nauditi neće.
Hvalospjev ljubavi - Sv. Pavao
Kad bih sve jezike ljudske govorio,
i anđeoske,
a ljubavi ne bih imao,
bio bih mjed što ječi
ili cimbal što zveči.
Kad bih imao dar prorokovanja
i znao sva otajstva
i sve spoznaje,
i kad bih imao svu vjeru
da bih i gore premještao,
a ljubavi ne bih imao - ništa sam!
I kad bih razdao sav svoj imetak
i kada bih predao tijelo svoje da se sažeže,
a ljubavi ne bih imao
- ništa mi ne bi koristilo.
Ljubav je velikodušna,
dobrostiva je ljubav,
ne zavidi,
ljubav se ne hvasta,
ne nadima se;
nije nepristojna,
ne traži svoje,
nije razdražljiva,
ne pamti zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini;
sve pokriva, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi,
ljubav nikad ne prestaje.
Sada spoznajem djelomično,
a sada ću spoznati savršeno,
kao što sam i spoznat!
A sada ostaju vjera, nada i ljubav
- to troje -
ali najveća je među njima ljubav.
Poznati o Bogu - "Predajem svoju dušu u ruke Boga, moga Stvoritelja, potpuno vjerujući u Isusa Krista, svog Spasitelja." (Shakespeare)
"Biblija je knjiga takvog sadržaja, da je to najbolji dokaz njezina božanskog podrijetla. U njoj se nalazi povijest svijeta, povijest Božje providnosti od početka svijeta pa do konačnog uništenja svega stvorenoga."
(I. Kant, 1724 - 1804, filozof)
Riječi prije smrti: "Predajem svoju dušu u ruke Boga, moga Stvoritelja, potpuno vjerujući u Isusa Krista, svog Spasitelja."
(W. Shakespeare 1564 - 1616)
"Objava Božja, za kojom čeznemo, nije nigdje na svijetu tako lijepa kao u Novom zavjetu."
(Goethe, 1749 - 1832, pisac, biolog, teorijski fizičar)
"Kada Krist ne bi bio Bog, bio bi Bog tko je Evanđelje izmislio."
(Goethe, 1749 - 1832, pisac, biolog, teorijski fizičar)
"Sve je Život, Život unutar Života, manje unutar većeg, a sve unutar Božanskog Duha."
(E.A. Poe, pjesnik, pisac, otac detektivskog romana, esejist, novelist, književni kritik)
"Postoje samo tri bića vrijedna poštovanja: svećenik, vojnik, pjesnik. Koji zna, koji ubija, koji stvara."
(C. Baudelaire, 1821 - 1867, pjesnik, esejist)
''Ako je ikada čovjek bio Bog ili Bog čovjek, Isus je bio oboje.''
(Lord Byron, 1788 - 1824, pjesnik)
"Samo je jedan kralj, a to je Isus Krist."
(Elvis Presley, 1935 - 1977 glazbenik)
''U Bibliji nema ničega što bi znanstveniku prouzrokovalo probleme sa Isusom Kristom.''
(Sir Ambrose Fleming, 1849 - 1945 znanstvenik, fizičar)
"Bog misli u genijima, sniva u pjesnicima i spava u ostalim ljudima."
(Peter Altenberg, 1859 - 1919, pisac, pjesnik)
''Koja god iznenađenja budućnost može donjeti, jedno je sigurno: Isus nikada neće biti nadmašen.''
(Ernest Renan, 1823 - 1892, filozof, pisac)
"Kroz kakvo ako ne slomljeno srce je mogao moj gospodin Isus Krist ući u moj život."
(Oscar Wilde, 1854 - 1900)
"Nitko se ne protivi nauku Evanđelja, a da ne pada u bezumlje."
(Voltaire, 1694 - 1778, pisac, povjesničar, filozof)
"Kristov je nauk da u čovjeku ima nešto što nas uzdiže iznad ove trke, strahovanja i uživanja. Tko Krista pravo shvati, osjeća se kao ptica koja prvi put sazna da ima krila i da može letjeti. Taj osjećaj daje slobodu, a oduzima strah."
(Lav Tolstoj, 1828 - 1910, pisac)
"Ako netko želi biti ateist, mora razloge za to tražiti izvan znanosti."
(Christian de Duve, 1917 - , znanstvenik, dobitnik Nobelove nagrade)
"Po svom nauku Krist je najveći čovjek, najveći genij što ga ljudska povijest pamti, on je najveći muž svih vremena, koga nije moguće natkriliti."
(Schäfer, racionalist)
"Krist živi u Crkvi na dva načina: u svetoj hostiji pod prilikama kruha, a u Sv. pismu pod koprenom ljudske riječi".
(Johannes Kepler, 1571 - 1630, matematičar, astronom, astrolog)
"Svim ljudima vjera u Boga usadena je u srce. Lažu oni koji kažu da ne vjeruju u Božje postojanje; jer noću i u samoći sumnjaju."
(Lucije Enej Seneka mlađi, 4. pr. Kr. - 65 po.Kr., rimski pjesnik, filozof, političar)
''Nije nikakva slučajnost sto su upravo najveći umovi svih vremena ujedno bili i duboko religiozni.''
(Max Planck, 1858 - 1947, otac moderne fizike, začetnik kvante teorije, dobitnik Nobelove nagrade)
"Malo filozofije vodi nas u ateizam, ali duboka filozofija dovodi čovjeka ponovno do religije."
(F. Bacon, utemeljitelj metodologije znanosti, filozof, esejist, državnik)
"Evenđelje je tako lijepo, da bi onaj tko ga je izmislio, kad bi bilo izmišljeno, bio vredniji divljenja nego sami opisani heroj."
(Rousseau, 1712 - 1778, filozof, pisac, skladatelj)
"Nevjera i praznovjerje, oboje su strah od vjere."
(Soren Kierkegaard, 1813-1855, danski filozof, teolog i književnik)
"Potpuni ateist stoji na predzadnjoj stepenici do najpotpunije vjere."
"Savjest bez Boga je nešto grozno. Može zabludjeti u najgori razvrat."
''Zapad misli mudro voditi svijet, ali ukoliko odbacuju Isusa natopiti će ga krvlju.''
"Još nisam sreo neznabošca. Susretao sam samo nespokojne."
''Bog je stvorio svijet na najbolji mogući način.''
(Fjodor Mihajlović Dostojevski, 1821-1881, pisac)
"Tko poriče Boga, sličan je onomu koji poriče sunce; nema smisla, ono i dalje sja."
(Julius Langbehn, 1851-1907, njemački pisac, kritičar kulture)
"Evanđelje čini ljude najboljim građanima zemaljske domovine jer ih uči kako će postati nebeski građani."
(Bossuet, 1627 - 1704, biskup, teolog, govornik)
"Evanđelje je najljepši dar koji je Bog poklonio svijetu."
(Montesquieu, 1689 - 1755, socijalni kritičar, politički mislilac)
"Strašno je to s njime. On hoće sasvim nevino dokazati Bogu najgrublje kiksove iz astronomije! Kako, Bog nije dovoljno pomno studirao astronomiju prije nego što je sastavio Sveto pismo? Dragi prijatelju!"
(Bertolt Brecht, 1898 - 1956, pjesnik, kazališni direktor)
"Želiš li znati kako treba urediti svoj život? Pročitaj Govor na gori. U njemu je sadržano sve."
(Truman, 1884 - 1972, predsjednik Sjedinjenih američkih država)
"Riječ je Božja kruh koji hranu našu dušu."
(Sertillanges, 1863, 1948, filozof i duhovni pisac)
"Jedini razlog zašto mnogi misle da je teško spoznati Božje postojanje i bit duše je to što svoj duh nikada ne odvajaju od osjetila i ne izdižu ga iznad tjelesnoga svijeta."
(René Descartes, 1596-1650, francuski filozof, matematičar i prirodoslovac)
"Gdje prestaje strah Božji, započinje oslobađanje strasti i vladavina mentaliteta koji će svijet potopiti u krvi."
(Gottfried Wilhelm Freiherr von Leibniz, 1646 - 1716, njemački filozof, matematičar, politički pisac, znanstvenik)
"Zamislivo mi je da čovjek, gledajući na zemlju, tvrdi kako nema Boga, ali ne razumijem kako bi mogao gledati u nebo i poricati Boga."
(Abraham Lincoln, 1809-1865, američki političar, predsjednik Sjedinjenih američkih država)
"Nikada više nećeš moliti, nikada se više odmoriti u beskrajnom povjerenju. Uskraćuješ si pravo da staneš pred krajnju mudrost, dobrotu, najvišu silu. Nemaš stalnoga čuvara i prijatelja za tvojih sedam samotnosti. Čovječe odricanja, želiš li se odreći svega toga? Tko će ti dati snage za to? Nitko još za to nije imao snage."
(Friedrich Nietzsche, 1844-1900, njemački filozof i klasični filolog)
"Moderna fizika neminovno nas vodi k Bogu, a ne od njega. Nijedan utemeljitelj ateizma nije bio prirodoznanstvenik. Svi su oni bili osrednji filozofi."
(Arthur Stanley Eddington, 1882-1946, engleski astronom)
"Nema Boga, sve je jači glas masa. Time, međutim, i čovjek postaje bezvrijedan, ubijan u proizvoljnom broju, jer je ništa."
(Karl Jaspers, 1883-1969, njemački filozof egzistencijalizma, pisac)
"Ateizam je okrutan i mučan pothvat. Vjerujem da sam ga izveo do kraja."
(Jean-Paul Sartre, 1905-1980, francuski književnik i filozof)
"Čovjek bez religije je poput putnika bez cilja, ispitivača bez odgovora, borca bez pobjede i umirućega bez novoga života."
(Dom Helder Pessôa Câmara, 1909 - , brazilski katolički teolog, nadbiskup, borac za socijalnu pravdu)
"Od pamtivjeka bič božji baca na koljena ohole i silne. Razmišljajte o tome i padnite na koljena."
(Albert Camus 1913 - 1960, pisac, novinar, filozof)
''Vjerujem u Boga, i nastojim genetikom čitati i razumijeti njegov jezik.''
(Francis S. Collins, 1950 - , fizičar, genetičar)
"Što se tiče Božanskog Tvorca prirode, moja ga teorija izvanredno osvjetljuje i iz nje proizlazi nužnost da ga priznamo i njegova najveća i beskrajna moć, mudrost, providnost, što sve u nama izaziva duboko poštovanje, a u isto vrijeme zahvalnost i ljubav, pa stoga posve otpadaju ništavne sanjarije onih koji smatraju da je svijet slučajno nastao ili da je mogao biti sazdan nekom fatalnom nužnošću, ili da odvijeka postoji sam po sebi upravljajući se po nekim svojim nužnim zakonima."
(Ruđer Bošković, 1711 - 1787, fizičar, astronom, filozof, teolog, diplomat)
Znanstveni materijalizam obvezuje i samog Stvoritelja; on Boga stavlja u lance, kao što je u Apokalipsi okovan sotona. On u svemiru ne ostavlja ništa slobodno.
Gilbert K. Chesterton
Sloboda je prikriveno ime za ljubav.
André Frossard
Deterministi su nas došli porobiti, a ne osloboditi. Oni bi zaista svoje načelo mogli nazvati ''lanac'' kauzalnosti. To je najgori lanac koji je ikada sputavao ljudsko biće.
Gilbert K. Chesteron
Ništa nije tako slično ljubavi kao požuda, ali ništa joj nije tako oprečno.
Blaise Pascal
Birati se može samo između Boga i idolopoklonstva. Druge mogućnosti nema. Jer sposobnost obožavanja leži u nama i upravljena je nekamo ili na ovom svijetu ili na drugom.
Simone Weil
Treba znati i to da Bogu moramo na tri načina iskazivati čast. Prvo, kao Ocu koji nas je oblikovao, obnovio, odgojio. Drugo, kao Gospodinu koji nas je istrgnuo iz neprijateljevih ralja, čuvao nas od paklene tamnice i napokon nas doveo u svoj vinograd. Treće, kao Sucu pred kojim smo optuženi, pred kojim nam je dokazana krivnja i pred kojim smo to priznali. Optužuje nas glas naše savjesti, dokazuje nam krivnju naš vlastiti život, a sve to potvrđuje pogled božanske mudrosti.
Sv. Bonaventura
Svijet je prepun dobrih izreka; samo propuštamo da ih primijenimo.
Blaise Pascal
Živo biće postaje roba na ''tržištu ideja''. Princip vrednovanja je isti na tržištu ljudi kao i na tržištu roba: na prvom mjestu se prodaju ljudi, na drugome roba.
Erich Fromm
Vjera je čin razuma koji na zapovijed volje koju pokreće Bog milošću daje pristanak božanskoj istini.
Sv. Toma Akvinski
Prestajemo biti gospodari tehnike i umjesto gospodara postajemo njeni robovi, a tehnika – nekada vitalni element stvaranja – pokazuje svoje naličje kao boginja destrukcije (kao indijska božica Kali), kojoj su ljudi voljni žrtvovati sebe i svoju djecu. Dok se još uvijek – svjesno – nadamo boljoj budućnosti, kibernetski ljudi potiskuju činjenicu da su postali obožavatelji božice destrukcije.
Erich Fromm
Svaki od nas nosi u sebi temelje jedne druge katedrale koju treba graditi: to je hram Duha Svetoga u našim dušama. Mi moramo najprije u nama izgraditi tu katedralu, a onda pomoći graditi katedrale u dušama naših bližnjih.
Bl. Ivan Merz
Moramo postaviti naš život na koncept stvarnosti, ne na koncept pravednosti.
Valerio Albisetti
Tko je ljubomoran, nesiguran je u sebe, u vlastitu sposobnost da ljubi, da živi neovisno, samostalno.
Valerio Albisetti
Temelj duhovnog života leži u neprestanom naprezanju naše volje. Spasitelj je to izrekao riječima: ''Neka svatko uzme svoj križ svoj svaki dan i slijedi me'' (Lk 9,23).
Bl. Ivan Merz
Kad neki čovjek želi samo primiti, ne daje ljubav, nego daje nesigurnost.
Valerio Albisetti
Euharistija, najjače sredstvo, za nas je na ovoj zemlji ona vatra koja u nama pali hrđe grijeha i daje života našoj duši, tako d ai ona usplamti novim žarom. Tada mi sami na sebi iskusimo riječi sv. Pavla koji veli: ''Živim ja, ali ne ja nego u meni živi Krist.'' (Gal,2,20). To je plod presvete Euharistije.
Bl. Ivan Merz
Griješiti je ljudski, životno, za žive; ustrajati je đavolsko, smrtno.
Valerio Albisetti
Svi gosti koji nam dolaze neka budu primljeni kao Krist, jer će on reći: ''Gost bijah i ne primiste me''.
Sv. Benedikt iz Nursije
Struktura Kristolike ljubavi je četverostruka: ljubiti drugoga kao samog sebe; voljeti svakog; biti onaj koji će prvi voljeti, opraštati i moliti; i, na kraju, biti onaj drugi stavljajući se na mjesto drugoga.
William Stainsby
Kapitalizam, i idealni ljudski sistem (neostvariv) nazvan Socijalizam – oboje izviru iz jedne vrsti uma i oboje su primjenljivi za jednu vrstu bolesnog društva.
Hilaire Belloc
Ono što nazivamo ''kapitalizmom'' izranja izravno u svim svojim granama iz izolacije duše. Ova izolacija dozvoljava neobuzdano natjecanje. Ono daje superiornoj lukavosti, i jednako superiornom talentu, jednu bezgraničnu karijeru. Daje svaku licenciju proždrljivosti i s druge strane lomi tjelesne kosti s kojima se ljudi održavaju u ekonomskoj stabilnosti.
Hilaire Belloc
Tko umire, prolazi iskustvo krajnje posljedice grijeha. Podlaže se punoj odgovornosti čovjekovih čina i preuzima na se istinu i sud, ali ne u pukome zdvajanju, već zahvaćen otkupljenjem koje izvodi Božja ljubav. Tako smrt više nije samo mračan užas kao krajnja posljedica grijeha; daleko više, smrt čovjeku omogućava sudioništvo u preobrazbi kojom Božja velikodušnost svršetak čini novim početkom, te smrt postaje prelaskom u novi život.
Romano Guardini
Duša i tijelo nisu jasno razgraničene cjeline. Duhovna duša neprestance izgrađuje tijelo. Ono što nazivamo ''tijelom'', u svakoj točki svoga postojanja i u svakome činu tvori jedinstvo s dušom. Kad bi se duša mogla potpuno odstraniti, ne bi više bilo niti tijela, nego bi preostala tek nekakva biološka tvorevina, ili bolje rečeno, mnoštvo kemijskih spojeva koji se međusobno razgrađuju.
Romano Guardini
U svim čovjekovim činima i doživljajima uvijek se nanovo ostvaruje umiranje staroga i uskrsnuće novoga čovjeka.
Romano Guardini
Mi gorimo od želje da pronađemo čvrsto ležište i krajnju čvrstu osnovu da na njemu sagradimo toranj što bi se dizao u beskraj, ali svaki se naš temelj drma, a zemlja se otvara u bezdane.
Blaise Pascal
Sila koja sudi svijet nije jednostavno ''istina'' ili ''ćudoredno dobro'', nego svetost.
Romano Guardini
Tko se nije odlijepio od materijalnih privezanosti, ne može istinski ljubiti ni Boga niti bližnjega.
Sv. Maksim Ispovjedalac
Ali ako smo neozbiljni, bezbožni i lijeni, te podlažemo razum tjelesnim nasladama, nećemo se boriti protiv demona, nego protiv sebe i svoje braće; i više nego braću, ljubit ćemo demone, za njih se boreći po ljudima.
Sv. Maksim Ispovjedalac
Jer tko god mrzi svoga brata, ubojica je (1 Iv 3,15). Zbog toga, svaka askeza bez ljubavi nema veze s Bogom. Zato, osuđujući naše licemjerje, reče: Ovaj me narod ustima hvali, ali njegovo je srce daleko od mene, i uzalud me časte (Mt 15,8; Iz 29,13).
Sv. Maksim Ispovjedalac
Onaj kime vladaju strasti, stvara svijet na svoju vlastitu sliku.
Anselm Grün
Samo kad je srce čisto od svih destruktivnih strasti, čovjek će i prema vani zračiti pozitivno.
Anselm Grün
Presveto Srce Isusovo je najjači faktor za rekristijanizaciju društva. Sav svjetovni poredak na zemlji bi trebao služiti da ljudi pripojeni Kristu, uskrsnu na vječnost. ''Idejno je katolicizam univerzalan, pojam koji označuje da je on intenzivan i ekstenzivan, tj. da on obuhvaća cijelog čovjeka (njegovu dušu i tijelo) i drugo, da je on univerzalan nosilac istine, morala i milosti.''
''Liturgija je centralna umjetnost, jer umjetnički prikazuje život Kristov, koji je centar povijesti.''Cijeli život od svoje duše treba stvarati remek-djelo tražeći Istinu-Svrhu.
Bl. Ivan Merz
Činjenica je da je Bog Otac i da želi sreću svoje djece. Zbog toga On na sebe uzima sve njihove terete. Osim toga Bog je ljubav, pa želi da i njegova djeca budu ljubav, dakle slobodni i od zabrinutosti koje su ''smetnja ljubavi''
Chiara Lubich
Ondje gdje se dvoje ljudi daju jedno drugome i zajednički daruju život djeci, dodiruje se svetost, misterij čovjekove biti, ono što nadilazi naše pravo na raspolaganje nama samima.
Joseph Ratzinger
Čovjekov život nije pokus. To nije ugovor o najmu, nego darivanje svojega ja tebi. A to darivanje čovjeka čovjeku može biti primjereno čovjekovoj biti samo u obliku potpune i bezuvjetne ljubavi.
Joseph Ratzinger
Spolnost čovjeka vodi u Stvoriteljevu blizinu, dovodi ga do najviše odgovornosti. On time sam odgovorno sudjeluje u izvorima života. Svaki je pojedinac Božje stvorenje – a istodobno je i dijete svojih roditelja. Stoga postoji određeno podudaranje Božjega stvaralaštva i čovjekove spolnosti. Spolnost je nešto snažno jer je u igri odgovornost za novoga čovjeka koji nam pripada, a ipak nam ne pripada, koji dolazi od nas, a ipak ne dolazi od nas. Iz toga, mislim, proizlazi da je sveta stvar dati život drugome i prihvatiti odgovornost za njegovo biološko podrijetlo.
Joseph Ratzinger
Svetost je pustolovina, jedina što postoji.
Georges Bernanos
Svakoj je osobi potrebno integralno i integrirajuće obrazovanje – kulturno, profesionalno, znanstveno, duhovno i apostolsko – koje bi joj omogućilo da živi skladan unutarnji život i koje bi joj dopustilo da prenese nadu onome tko je traži.
Kršćanski identitet sve više postavlja stalan zahtjev za obrazovanjem, budući da je neznanje najopasniji neprijatelj naše vjere. Tko može reći da uistinu ljubi Krista, ako se ne trudi da ga bolje upozna?
papa Ivan Pavao II.
Lišen ljubavi, čovjek je žrtvom podmukle zamke koja sve više sužava vidokruge bratstva te istovremeno pojedinca tjera na to da sebe samog, vlastito ja i vlastita zadovoljstva pretvara u jedinu mjeru prosudbe. Sebično gledanje, uzrok osiromašenja istinske ljubavi vodi do najgorih zamki kakve su danas prisutne u svijetu mladih.
papa Ivan Pavao II.
On je taj koji vas poziva da mladost doživljavate kao radosno proljeće, kao ovo današnje sicilijansko proljeće, da ovo proljeće doživite u ugodnome iskustvu predaje: to je njegov dar, dar Kristov, dar ponuđen svakome od nas, kao i dar nas samih Njemu, dar nas samih drugima, po drugima, opet Njemu. Tu je perspektiva izgradnje druge kulture, jedne nove kulture, kulture ljubavi. Ovdje smo da stvaramo realnost, početnu ali objektivnu, taj veliki projekt kulture ljubavi.
papa Ivan Pavao II.
Koliko li patnji, koliko li tjeskoba i bijede uzrokuje nezaposlenost! Stoga prva i osnovna briga svih i svakog pojedinca, ljudi iz vlasti, političara, sindikalnih vođa i poslodavaca, mora biti ova: dati posla svima.
papa Ivan Pavao II.
Temeljno jedinstvo ljudskog roda, čije podrijetlo seže od Boga koji je Stvoritelj svega, zahtijeva da se nijedna skupina ne smatra nadređena drugoj. Jednako tako zahtijeva da se integracija gradi na stvarnoj solidarnosti i na slobodi razlikovanja. Stoga država ima dužnost poštivati i štititi razlike koje postoje među njezinim građanima te dopustiti da njihova raznolikost služi općem dobru.
papa Ivan Pavao II.
Ideološka neutralnost, dostojanstvo ljudske osobe, izvor svih prava, prvenstvo osobe pred društvom, poštivanje demokratski donesenih pravnih normi, pluralizam društvenih organizacija, nezamjenjive su vrijednosti bez kojih nije moguće trajno graditi zajednički dom na istoku i zapadu, svima dostupan i svijetu otvoren. Ne može postojati društvo dostojno čovjeka, a koje ne poštuje uzvišene i trajne vrijednosti. Kad čovjek sebe učini isključivim mjerilom svega, ne pozivajući se na Onoga od koga sve dolazi i kome se ovaj svijet vraća, onda on počinje robovati svojoj konačnosti.
papa Ivan Pavao II.
Sve su stvari nastale iz ništavila i teže k beskraju.
Blaise Pascal
Nema mira ako se ne poštuju prava svih naroda, a posebno onih najranjivijih.
papa Ivan Pavao II.
Bog čisti žešće i brže one koji su spremniji i jači za trpljenje, a mlitavije, naprotiv vodi veoma polagano i uza slabe napasti pružajući im češće odmor za osjete, da se ne bi vratili natrag; tako da ovi kasno dolaze do čiste savršenosti u ovom životu, a neki nikada.
Onima koji još imaju takozvanu hebetudo mentis ili prirodnu grubost, što je svaki čovjek stječe grijehom, i rastresenost duha na vanjske stvari, treba da se ta grubost rasvijetli, razbistri i sabere pomoću muka i tjeskoba duhovne noći.
Sv. Ivan od Križa
Ako smo svi prisiljeni na relativizam, to onda postaje novim totalitarizmom.
Joseph Ratzinger
U početku duhovnog čišćenja božanska vatra upravlja sve svoje djelovanje više na to da pripravi dušu negoli da je ugrije; ali tokom vremena, kad ju je već dosta ugrijala duša vrlo često osjeća ljubavni žar. S druge strane razum se pomoću tame sve više čisti i tada se često dogodi da teologija mistike i ljubavi dok užiže volju ranjava također i razum rasvjetljujući ga kojom tako ugodnom i slasnom božanskom spoznajom i svjetlošću, da se volja pomoću nje veoma zapali.
Sv. Ivan od Križa
Put trpljenja je sigurniji i korisniji negoli put uživanja i djelovanja: prvo, jer u trpljenju duša prima od Boga nove snage, dok u djelovanju i uživanju izlaže svoje slaboće i nesavršenosti; drugo, jer se u trpljenju vježbaju i stječu kreposti, a duša se čisti i postaje mudrija i razboritija.
Sv. Ivan od Križa
A središte duše jest Bog. Kad on stigne do njega svom sposobnošću svoga bića i svom snagom svoga djelovanja i svoje težnje, stigla je u svoje zadnje i najdublje središte u Bogu
Sv. Ivan od Križa
Bog ne daje odgovora na naše očajno pitanje: On daje sama sebe.
François Mauriac
Da vas Bog nije trebao tamo gdje jeste, ne bi vas bio tamo stavio.
Paul Claudel
Svaka je ljubav stvaralačka.
André Ferriére
Ponizni su, naprotiv, daleko od toga da bi htjeli biti učitelji bilo komu, uvijek su pripravni uputiti se i proslijediti putem koji je različit od onoga kojim idu, kad im se to zapovijeda, jer se ne uzdaju u se.
Sv. Ivan od Križa
Obitelj je škola žrtve. Tu se čovjek uči odricanju, gospodarenju sobom, posvećivanju i življenju za druge.
Antonio Federico Ozanam
Moramo uvijek ići protiv duha vremena.
Ana Marija Taigi
Budi noćni cvrčak. Kvasi svaku noć odar svoj, suzama svojim natapaj svoju postelju. Bdij i budi kao vrabac osamljen. Pjevaj duhom, pjevaj i razumom: ''Blagosivaj dušo moja Gospodina, i ne zaboravljaj ni jednoga dobročinstva njegova: jer on prašta sve opačine tvoje, i ozdravlja te od svih bolesti tvojih, i izbavlja od pokvarenosti život tvoj''.
Sv. Jeronim
Salvador Dali - Spavanje
Probudi se, uspavani čovječe!
Što svoje dane tratiš uzalud?
Bacaš ih u vjetar kao prazni papir
umjesto da recikliraš i činiš nešto novo
Probudi se, nije cijeli život jedan zimski san,
a kol'ko vidim nit si ti medvjed nit je zima,
ili možda bi volio da jesi,
onda ne bi morao ustajati jesti
i po koji put isprazniti crijeva?
Čini mi se da si pobrko stvari
Probudi se, brže, jerbo dolaze dani, kada ćeš se pitati;
„Što sam učinio od ovo malo života
i zašto se nisam koji put iz tog ukletog kreveta
digao barem da promijenim posteljinu?“
Alo, probudi se!
13.05.2010., Z.Ć., Split
Homilija Sv. Josemaríe Escrive de Balaguera
RAD BOŽJI
''Svi – počnu; samo neki – dovrše. Želimo pripadati ovoj nekolicini, mi koji se trudimo da se ponašamo kao djeca Božja. Ne zaboravite da samo djelo koje je s ljubavlju dovršeno i dobro izvedeno do kraja, zaslužuje pohvalu Gospodina u Svetom Pismu: Bolji je svršetak stvari nego njezin početak (usp. Prop 7,8).
…Gospodinu ne smijemo ništa ponuditi što ne bi u toj mjeri bilo savršeno, besprijekorno i do u najmanju sitnicu savršeno unutar naše ljudske nedostatnosti. Bog ne prihvaća loše obavljen posao. U Svetom pismu stoji: ''Nikakvo s manom na njemu nemojte prinositi, jer vam to neće biti primljeno'' (Lev 22,20). Zato posao, koji ispunja naš dan i zaokuplja našu snagu, treba biti jedan žrtveni prinos, koji je dostojan Stvoritelja, operatio Dei, posao od Boga i za Boga: jednom riječju, savršeno i besprijekorno djelo.
Ljudi koji su promatrali Isusov život, mnogim su hvalospjevima govorili o Njemu; postoji jedan koji u izvjesnom smislu povezuje sve ostale. Mislim na onaj spontani uzvik, koji je prepun divljenja i oduševljenja mnoštva koje je iznenađeno pred njegovim čudima: bene omnia fecit, sve je dobro učinio (Mk 7,37). Sve: velika čuda kao i sitne stvari svakodnevice, koje su bez sjaja, ali Krist im je dao savršenost onoga koji je perfectus Deus, perfectus homo, savršeni Bog i savršeni čovjek.
....Zato nam mora biti jasno da je rad veličanstvena stvarnost, a istovremeno i neizostavan zakon, kojemu se na ovaj ili onaj način podvrgavaju svi ljudi, iako se neki ne osjećaju time pogođeni. Zapamtite ovo: obveza da se radi nije niti posljedica istočnoga grijeha niti otkriće modernih vremena. Rad je jedno potrebno sredstvo, koje nam Bog povjerava ovdje na zemlji. On nam daje dane i omogućuje nam da sudjelujemo na njegovoj stvoriteljskoj moći, tako da zaradimo što nam je potrebno za život, a da istovremeno skupljamo rod za život vječni(usp. Iv 4,36): čovjek rađa muku i nevolju kao što let orlov teži u visinu (Job 5,7).
Možda ćete reći da je u međuvremenu prošlo mnogo stoljeća i da danas vrlo malo ljudi tako misli; da ih većina radi iz drugih razloga: neki zbog novca, drugi da uzdržavaju obitelj, opet neki da poboljšaju svoj socijalni status, da unaprijede svoje sposobnosti, da zadovolje svoje nesređene strasti ili da dadu svoj doprinos za socijalni napredak. I općenito gledano: vi se oni sučeljavaju s svojim poslom i brigama kao s jednom nevoljom koja se ne da izbjeći.
Nasuprot ovakvom plitkom, egoističnom i kukavnom gledanju na rad, moramo sebe, a i naše bližnje podsjetiti da smo djeca Božja i da naš Otac od nas isto ono zahtijeva što je u poredbi zahtijevao onaj gospodar imanja: Sinko, hajde i radi danas u Vinogradu (Mt 21,28).Garantiram Vam: kad bismo se svakog dana trudili da naše osobne obaveze shvaćamo kao božansku molbu, onda bismo naučili da zadatke završavamo što je moguće većom ljudskom i nadnaravnom savršenošću. Možda se mi ponekad branimo kao najstariji sin koji je rekao: Neću (Mt 21,30) – ali odmah se javlja kajanje i mi se još usrdnije laćamo svojih dužnosti.
…Moramo izbjegavati pogrešno mišljenje da se apostolat ograničava na svjedočenje nekih pobožnih vježbi. Ti i ja, mi smo kršćani, ali istovremeno i nerazdvojivo povezani i kao državljani i radni ljudi sa sasvim određenim dužnostima; ako se zaista želimo posvetiti, moramo ih uzorno ispunjavati. Sam Isus Krist nam daje nalog: Vi ste svjetlo svijetu. Nije moguće sakriti grad koji leži na gori. Ne žeže se svijeća da se stavi pod varićak, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. Vaše svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaša djela ljubavi te slave vašeg Oca nebeskog (Mt 5,14-16).
…Borite se protiv tog pretjeranog sažaljevanja samog sebe: zahtijevajte od sebe više! Ponekad mislimo previše na zdravlje; na odmor, koji je sigurno potreban, jer mi se svakako želimo na posao vratiti sa svježim snagama, ali – tako sam pisao već prije mnogo godina: Odmor ne znači nerad: to je samo opuštanje manje napornim radom.
Ponekad obrazlažemo našu pretjeranu udobnost krivim izgovorima i zaboravljamo na blagoslovljenu odgovornost, koju snosimo; zadovoljni smo s tim da kako tako svladamo teškoće, prepuštamo se nerasuđenom umovanju i ostajemo skrštenih ruku dok Sotone i njegovi saveznici nikada sebi ne priušte odmor. Pažljivo poslušaj i pripazi što piše Sveti Pavao kršćanima koji su bili robovi: Svoga Gospodina treba da slušate ne samo dok ste na oku kao da se ljudima želite svidjeti, već kao robovi Kristovi koji od svega srca vrše volju Božju. Služite dragovoljno kao da služite Gospodinu, a ne ljudima! (Ef 6,6-7)
Kako dobar savjet koji ti i ja trebamo slijediti…''
I onda mi Dejmon veli da se ne bavim svakodnevnim stvarima...pif ;)
Defton!
BVB!
Andrej Rublev, Sveto Trojstvo (Anđeli kod Mamre), oko 1420., moskovska škola.
Svi kršćani imaju samo jednu vjeru, klanjanju se samo jednom Bogu, nadaju se istom blaženstvu u Nebu. Svi priznaju samo jednog Posrednika, Isusa Krista. Svi moraju nasljedovati ovaj božanski primjer i zato trebaju razmatrati otajstva njegova života, njegove kreposti, i njegovu slavu.
Pogrešno je vjerovati da je razmišljanje o istinama vjere i o otajstvima Isusovog života samo za svećenike, redovnike i one koji su se povukli iz ovoga svijeta.
Ako redovnici i svećenicu imaju obvezu razmatranja o velikim istinama naše svete vjere da bi dostojno odgovorili na svoj poziv, laici su isto toliko dužni to činiti barem zbog opasnosti u kojima se nalaze svaki dan da se izgube.
Trebaju se zato naoružati ustrajnim prisjećanjem na život, kreposti i muku Spasitelja, koje predstavlja petnaest otajstava svete krunice. (Sv. Ljudevit Montforski)
Potaknut člankom o modernizmu i progresivizmu u katoličkoj Crkvi sa web stranice katolik.hr
Obilježja i posljedice teološkog modernizma / liberalizma / progresivizma došlo mi je da napišem nešto o prilagođavanju Crkve svijetu.
Svijet ovakav kakav je danas ne trpi udaranje na savjest, niti želi da mu se govori kako se neke stvari ne smiju raditi i da su u svojoj biti grešne, krive i zle. Stoga se želi uvesti neka nova prava i zakoni koja se kriju pod okriljem čovjekoljublja, ali zapravo vode ka destrukciji onog što čovjek zapravo jest, a čovjek je Dijete Božje, stvoren na sliku Trojedinog Boga, nosi njegov pečat i svu ljubav s kojom je stvoren. Ti novi zakoni i prava nam žele upriličiti neke jednakosti između čovjeka i biljke, čovjeka i životinje, čovjeka i zemlje, bez onoga što ga čini višim od svega, a to jest duša. Politika je takva da nas se nanovo uči da smo mi samo društveno uvjetovani i zapravo da je moja muškost uvjetovanja društvenim vrijednosti, jer ja sam mogao biti i žensko s muškim spolnim organom (to je nova GENDER IDEOLOGIJA)
Nadam se da ste me shvatili što želim reći. No, sada se očekuje i od Crkve da se prilagodi novim zakonima i da poklekne ovome svijetu, da bi taj svijet mogao nesmetano činiti što ga je volja bez ikakvog parazita koji će udarati na savjest. Što je žalosno, većina katolika to i podržava i očekuje od Crkve da se prilagodi svijetu jer nova su vremena. Može nas stid i sram biti. To je svojevrsno izdavanje Isusa i Evanđelja. To se prilagođavanje odnosi na svim razinama u Crkvi i svim vrijednostima, čak i u Liturgiji.
Recimo jedan primjer: kršćanik katolik zna često reći da su sve religije iste i svi su to putovi do Boga i nema razlike, ali eto on se rodio u Crkvi kao katolik, pa će to obdržavati. Krivo! Takvi očekuju isto od Crkve na svim razinama.
A što Crkva uči? Jedan je Spasitelj svijeta i nema drugog imena po kojemu se možemo spasiti, osim imena Isusa. Dakle, sve ostale religije imaju svoje vrijednosti, ali su za nas krive i mi možemo i moramo poštivati to što drugi vjeruju, ali su oni praktički za nas „pogani“ koji nisu čuli Riječ Kristovu. Tvrda izjava, ali istinita. Ne možemo se sada izjednačavati s drugima, to učinimo li , Isusa degradiramo na razinu nekog običnog proroka ili učitelja, mudraca koji je eto živio i umro tragičnom smrću, odbacujemo Uskrsnuće i Duha Svetoga i Njegovo Otkupljenje za naše Grijehe. I onda kakva na je to konfesija koja sebe smatra kao i ostale jednim od puteve? Isus je rekao:“Ja sam Put, Istina i Život!“ nema drugog, sve je ostalo laž.
Time zadiremo u panteizam, kao isusovac Antony de Mello pobrkao je lončiće s hinduizmon i zašao u New Age, njegove knjige se kose s Učenjima Crkve, a tu su još i mnogi drugi. Molimo za njihova obraćenja.
Ako izjednačimo kršćanstvo s drugim religijama, u opasnosti smo da dopustimo ulazak tuđih obreda, praksi i načina molitve i meditacije, čime iskrvljivamo sve kršćansko. Isto izjednačimo li katolicizam s drugim kršćanskim vjeroispovjestima isto ćemo izgubiti svoju tradiciju i duh katoličanstva, a danas imamo mnoge uplive protestantizma osobito Pentekostalaca, Adventista i Evangelista. Da li je to uredu?
Možda će se nekome učiniti da je ovo diskriminacija, ali ne, ovo jednostavno vjera u ispravnost katoličke Crkve i ne mogu prihvaćati drugačije niti želim jer moj život mi je istinski dokaz prisutnosti Boga u Crkvi kojoj je Krsti Glava, Duh Božji snaga, Marija Mati, a mi smo tijelo skupa sa našim pastirima. Ne smijemo biti u opasnosti da odbacimo 2000 godina duhovnosti i duhovnog bogatstva koje su nam predali naši duhovni Oci, sveci i svetice.
Stoga, dragi blogeri katolici, razmislite o modernizacije Crkve, da li je se potrebno sada prilagođavati da bi se privukli ljudi u Crkvu? Da li nam je potrebna protestanska liturgija ili istočnjaki način meditacije (koji je grijeh) u našim crkvama kad imamo svoju? Da li su nam potrebni elementi svijeta na Misama recimo moderna glazba (električna gitara, bubnjevi, razglas)? Pa pravimo od naših Misa rock koncerte, izgubila se svetost i dostojanstvo Mise, onaj mir i tišina (na sreću neki još njeguju Tradiciju). Pomalo mičemo klecala jer ljudima teško kleknuti, mičemo Svetohraništa sa strane jer Bog odvraća pažnju i to vodi ka jednom istjerivanju Boga iz naših srca i više ga ne poštujemo, nije čudo što imamo toliko upliva jer samo tražimo zadovoljstvo, zadovoljavanje svoga ega i umirivanja savjesti.. Uz sve što nas ovaj svijet tlači još sebe sami potkopavamo.
No, uočavam jednu promjenu, sve je manje vjernika, ali sve je više vjernih!
Bogu hvala i slava na ovome našem Papi Benediktu, molimo za njega i za to da Gospodin učvrsti Crkvu u korijenima preko njega, da ne zaboravimo našu prošlost, jedinstvenost i istinitost. Amen. Hvaljen Isus i Marija! ;)
PS. Da budemo jasni, svatko ima svoju slobodu i izbor, ovo je moja sloboda, prihvatio sam Isusa Krista za svog Spasitelja. Ne mogu prihvaćati ništa drugo, stoga ako se netko nađe uvrijeđen, tko mu je kriv. Čudno je to, kada Crkva brani svoje interese i učenja, moralna i vjerska, to je diskriminacija, a kada svi ostale to čine to je demokracija.
Tražim Te u mislima
i razabirem Te u strujanju riječi
koje mi naviru dok promatram
Tvoje veličanstvo u jednostavnosti
Prostirem se pred Tobom kao rosa po travi,
da lagano prođeš mojom dušom,
predajem Tebi utvrde moje
sruši ih sve izgradi svoje
Jer zbog Tebe ja jesam...
07.05.2010.god., Lištani DV
Često imam potrebu da nešto napišem, ali zbog silnog umora sve to splahne, izgubim volju i jednostvano želim leći i spavati. Uostalom, koga bi zanimale ove moje misli i moja duhovna stanja, čak su i meni naporna. No, ne bih trebao biti toliko samokritičan, ipak je to put moj prema Vječnom Životu, put kojeg bih trebao puno više cijeniti, nažalost, to ne činim, čak ga i nisam ni svjestan. Dani kao da prolaze pokraj mene i vidim ih kako idu i mašem ih, stojim zamišljeno pitajući da li sam danas išta dobroga učinio ili sam samo i ovaj dan odradio rutinski, ispunio sve svoje svjetovne i kršćanske dužnosti. Što ako mi ovo pređe u jedan automatizam, hoće li, također se pitam često? Ipak, tko sam ja da to prosuđujem i promišljam? Vjera moja u Svemogućeg i Nedokučivog Boga bi trebala ovdje biti na djelu. On svaki dan čini pustolovinom i sve čini novim i zanimljivim i u onim stvarima gdje mi um nalaže da Bog tu ne bi smio biti, ali me On uvijek iznenadi svojom dosjetljivošću i pretekne me u svemu. I zašto me je strah, ne znam, ali kako sam počeo dublje ponirati u Riječ, dani poprimaju obilježja Njezina, a ja slabić jedan ih puštam da tako idu i prolaze. Koje dragocjenost gubim, koje prilike da se svidim svome Gospodinu, da proživljavam Njega.
Kriste, sve što mi daje smisao, prožmi moje dane ljubavi svojom da ih budem potpuno svjestan da ih ne bacam uzalud.
Podigao sam visoke utvrde oko srca
sazidao ih teškom mukom
da zaštitim ono malo što je ostalo skriveno
od svijeta i ljudi, neprijatelja svega što jesam
Ne smiju doprijeti do njega,
Uzet će mi ono najsvetije,
poznam te zvijeri,
oskrvnuti će mi najmilije
zato ih podigoh, te ogromne zidine,
tu jesam ovo što jesam.
07.05.2010.god., Lištani DV
Blagdan je Srca Isusova. Posebno sam vezan uz Srce Isusovo, iz Njega crpim snagu i volju za naprijed, pobožnost prema Rani Srca Isusova me oduševljava uvijek iznova, tu dubinu milosrđa jednostavno razum ne može shvatiti, duša tu igra glavnu ulogu.
Osjećam se nekad toliko usamljeno u ovom svijetu promatrajući kako mi život polako postaje svakodnevno proživljavanje Evanđelja, za čim se žudio ovih posljednih mjeseci. Zašto usamljeno? Pa tužno je vidjeti sve te ljude koji ne žele upoznati ljepotu Krista i Njegova Srca, Oca i Duha Svetoga, koji nas prožima u svim sferama našega života. Čudno je to, ali zapitao se zašto se katolike kada javno izjašnjavaju svoju vjeru na ulicama gleda s prezirom i s gađenjem, dok za ostale religije prisutne u ovoj zemlji je to sasvim normalno (recimo hare krišna kada kontaju svoju mantru na dnu Marmotove ulice u Splitu, unitko se ne buni, a mi ne smijemo imati procesiju po gradu za Tijelovo)? Katolike osuđuju katolici, zanimljivo. A ja se nedjeljom osjećam među silnim svijetom usamljen sa Isusom koji nas sve jednako ljubi. Katolici, tko vam je utvrde porušio?
Ne, ja svoje utvrde ne dam, ne dam zidine ogrome, naoružao sam se i obukao sam kacigu, odjelo, spremio mač, borba je već odavno počela, borba za Istinu, koja je jedna - Isus Krist jest Gospodin.
U zagrljaju zidova crkve,
Gdje u njenom središtu
Prebivaš Ti,
Obuzima me divljenje
prema toj Veličanstvenoj Hostiji
Tvoja Ljubav iz nje sija,
I radosna duša moja biva,
Tijelo moje tamjanom pokrito,
U Tvojem miru počiva
Srce se moje s Tobom miri,
Ushićeno kao novorođenče Tebi se divi
I sve što želi Gospodine
U Hostiji s Tobom da se sjedini...
13.3.2010, Split
Kroz maglu misli naziru se riječi mudrosti
što mi ih tok svijesti upravlja,
ipak u svemu mogu naći neki smisao i ljepotu
Ljepota je prolazna, samo je smisao vječan,
smisao se ne može mijenjati,
kao što žensko ne može biti muško,
ili ptica pas
Ljepota smisla, dakle, vječna je,
dok sama ljepota stvari je uništiva,
Čovjek će ostariti, promijeniti i poružnit će,
smisao njegov ostaje dovijeka
Da, to je ta ljepota smisla,
I ljepota je u tome što smisao čovjeku nije dao čovjek,
ipak muškarac po ženi ostvariva taj smisao,
ljubav iz koje niče novi život
Smisao je dan Odozgo, od Boga, od Istine,
Čovjek koji živi po Istini, vidi istinski smisao života,
i u svemu što ga okružuje..
19.5.2010. god., Split
Sv. Augustin o strahu i ljubavi
Strah je lijek, a ljubav zdravlje
«Savršena ljubav potiskuje strah» (1 Iv 4, 18). Dakle, na početku je strah! Jer «početak mudrosti strah je Gospodnji». Strah pripravlja mjesto ljubavi. Ali, ako je u tebi počela boraviti ljubav, tada ona istjeruje strah, koji joj je pripremio mjesto. U onoj mjeri u kojoj ljubav raste smanjuje se i strah; također u istoj mjeri u kojoj ljubav ispunja nutrinu, ona protjeruje i strah. Veća ljubav, manji strah; manja ljubav, veći strah. Ali, gdje nema nikakvoga straha, tamo ljubav ne pronalazi ništa na što bi se nadovezala. Kada je ljubav postigla neustrašivost, koju radost nam onda pruža život u ovome ili u budućemu svijetu! Ako posjedujemo ljubav u punini, tko će nam samo moći naškoditi u ovome svijetu? Čujte apostolov klicaj o ljubavi: «Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Pogibao? Glad? Golotinja? Progonstvo? Mač?» (Rim 8, 35). Petar veli: 1 Pt 3, 13. 1 Iv 4, 18.
Svijest o grješnosti tako dugo muči srce, dok se još nije dogodilo opravdanje. U svijesti je još nešto što uznemiruje, što izgara. Stoga, što kaže psalmist o savršenoj pravednosti? Ps 29, 12. Što to znači? Ne treba biti ništa što uznemiruje moju savjest, a strah upravo uznemiruje. Ipak ne boj se! Neka se pojavi ljubav koja zacjeljuje ono što strah ozlijedi. Strah Gospodnji ozljeđuje poput liječnikova noža: nož odstranjuje bolesno tkivo i čini se da time još više povećava ranu. Dok je divlje meso bilo na tijelu, rana je bila manja, ali opasna. Nad njom je sada nož. Prije je rana boljela manje, nego sada gdje se reže. Zacijeljena rana boli više od nezacijeljene. Ali, ona je bolnija upravo zbog djelovanja lijeka, kako ne bi više boljela nakon uspješnoga ozdravljenja.
Dakle, neka strah zahvati tvoje srce i time uvede ljubav. Jer, ako si bez straha, ne možeš biti opravdan. Ta je riječ uzeta iz Svetoga pisma: Prop 1, 28. Dakle, prvo mora nastupiti strah, kako bi došla ljubav. STRAH JE LIJEK, A LJUBAV ZDRAVLJE... Ima ljudi koji se boje Boga, jer ih on može baciti u pakao da gore zajedno s đavlom u vječnoj vatri. To je onaj strah koji uvodi ljubav, ali strah koji se tako pojavljuje da opet nestane. Dokle god se bojiš Boga zbog kazne, još ne ljubiš onoga koga se bojiš. Ne želiš dobro, nego se čuvaš zla. Ali, upravo zato što se čuvaš zla, poboljšavaš se. Započinješ li čeznuti za dobrim, tada će u tebi biti «neokaljani» strah. Što je neokaljani strah? To je strah da ne izgubiš dobro. Dobro zapamtite! Jedno je bojati se Boga zato što te može baciti u pakao zajedno s đavlom, a drugo je bojati se Boga, jer se on može odvojiti od tebe. Onaj strah, da te Bog može baciti u pakao zajedno s đavlom, nije još neokaljan, jer on ne proizlazi iz ljubavi prema Bogu, nego zbog straha od kazne. Ali, bojiš li se da će te Božja prisutnost napustiti, tada obuhvaćaš Boga, žudiš ga uživati i gledati.
Sv. Augustin (prev. Ivica Raguž) preuzeto sa www.uki.hr
Vaš Defton!
BVB