Iako mnogi vjeruju da stanovnici Lijepe naše baš i ne rade previše, najnovije istraživanje Eurofounda pokazuje drugačije. S godišnjim fondom od 1.832 radna sata, Hrvatska se smjestila na osmo mjesto među 28 članica EU po broju dana i sati provedenih na poslu. Hrvati rade 32 dana više od Francuza i čak 21 dan više od Nijemaca.

Hrvati su 2012. godine radili 32 radna dana više od Francuza i 21 radni dan dulje od ''radišnih'' Nijemaca, objavila je najpoznatija europska fondacija za istraživanje uvjeta rada (Eurofound.

Najmanje se radi u Francuskoj, Njemačkoj i Danskoj

Najviše se u Europskoj uniji radilo u Estoniji – čak 35 dana više nego u Francuskoj, a zatim u Mađarskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i ostalim zemljama iz nekadašnjeg socijalističkog bloka, među kojima je i Hrvatska.

S godišnjim fondom od 1.832 radna sata, Hrvatska je na osmom mjestu među 28 članica Europske unije po broju dana i sati provedenih na poslu, dok s druge strane najmanje u Europi rade zaposleni u Francuskoj, Danskoj i Njemačkoj.

Eurofound je izračunao točan broj radnih dana i sati nakon što je analizirao duljinu radnog tjedna prema kolektivnim ugovorima, minimalnom broju dana godišnjeg odmora te broju državnih praznika u 2012., ne računajući praznike koji su bili nedjeljom, piše Večernji list.

Hrvatska je među zemljama s najmanje dana godišnjeg odmora

Francuzi imaju najkraći radni tjedan u Europi – 35,6 sati te tjedno rade nepunih pet sati manje od hrvatskih radnika. Oni imaju i 10 dana više godišnjeg odmora od Hrvata – 30, slično kao i u Njemačkoj i Danskoj, dok je u većini tranzicijskih država minimalan broj plaćenog godišnjeg odmora 20, što je donja granica predviđena konvencijama EU.

Slovenija je među zemljama s najviše praznika

Nizozemska je prošle godine imala najmanje državnih praznika koji su pali u radni tjedan – svega šest, dok Hrvati zbog praznika nisu radili 11 dana i po tome su u prvoj polovini liste.

Najviše praznika imale su Slovačka, Malta, Austrija, Španjolska i Slovenija – 12 do 14 radnih dana.

U Hrvatskoj broj radnih sati povećan unatoč krizi

U posljednjih osam godina radni se tjedan smanjio za pola sata u starim članicama EU, dok nove članice rade sat i pol dulje nego što su radile ranije, vjerojatno sve u nadi da će dostići standard i kvalitetu života koja je prisutna u elitnom europskom klubu.

Kriza se, međutim, prenijela i na radne uvjete zapadnih radnika, pa su Švedska i Belgija neznatno povećale radni tjedan, a i u Hrvatskoj je broj stvarnih sati provedenih na poslu 0,4 sata dulji nego 2011.

Analiza pokazuje da je u 21 od 28 promatranih zemalja stvarno radno vrijeme veće od ugovorenog u kolektivnim ugovorima.

Eurofound navodi da je stvarni radni tjedan u Hrvatskoj 40,3 sata.

Siromašne države rade dulje, čime zacijelo nadoknađuju zaostatak u produktivnosti, dok zapadni radnici imaju više vremena za odmor.

Izvor: I.La./Večernji list