Buđenja mogu biti razna. Budilica, prve zrake sunca, pjev ptica, bioritam, snaga volje, obveze, viša sila...Poneki prespavaju buđenje, a poneki se nikada i ne bude sanjajući i kreirajući svoje snove dvadesetičetiri sata dnevno. Upravo vas s ushitom pozivamo na sjajne posljedice jednog takvog permanentnog sanjanja.

Ususret još jednom proljetnom buđenju iz hladne i kišne zime kulturni klub O'grada poziva vas na otvorenje izložbe „ GLAZBA JE “ riječke umjetnice Mirne Sišul, u četvrtak, 13. 6. s početkom u 19 sati (Trg siječanjskih žrtava 8).

Mirna Sišul rođena je 1977. godine u Rijeci. Završila je školu za primijenjenu umjetnost , a potom diplomirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti. Stvara u statusu slobodne umjetnice. Dobitnica je više nagrada za slikarstvo. Djela joj se nalaze u mnogim javnim i privatnim zbirkama diljem svijeta. Sudjelovala je na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika HZSU, Hrvatskog društva likovnih umjetnika: HDLU Istre, Zagreba i Rijeke.
Izložba u O'gradi joj je 24. samostalna izložba.
Izložba ostaje otvorena do 1.7. 2013. godine.

Predgovor povj. umj. Nirvana Silnovic

Glazba je…

Colour is the key. The eye is the hammer. The soul is the piano with its many chords. The artist is the hand that, by touching this or that key, sets the soul vibrating automatically.
Vasilij Kandinski

Da se slikarstvo i glazba mogu uspješno nadopunjavati pokazuju nam radovi Mirne Sišul, koje nam ovom prilikom predstavlja okupljene pod nazivom Glazba je… Kao najčešći motiv svojih slika Mirna odabire pupoljke, cvijeće ili drveće raznih oblika i boja, koje zatim slaže u kompozicije koje nadopunjava stihovima njoj najdražih pjesama. Često zaluta i poneka ptičica, kišobran ili telefon. Najčešće tehnike kojima se koristi jesu akril na platnu ili lesonitu, a često poseže i za drugim materijalima, dok natpise dopisuje kredama u boji, ugljenom ili olovkom. Nerijetko se služi i unaprijed iskolažiranim printevima, poput slova ili isječaka novina. Raspon boja i tonova seže od nježnijih, pastelnih tonova zelene, ružičaste, žute, pa sve do intenzivnih tonova plave, crvene, zelene…
Mirnine kompozicije mogu nas podsjetiti na notne zapise, što s jedne strane proizlazi iz naziva samog ciklusa, a s druge iz ispisnih glazbenih stihova. Svaki motiv koji naslika, svojom bojom ili oblikom označava pojedinu notu ili glazbeni znak. Upravo je na taj način Vasilij Kandinski objasnio povezanost doživljaja glazbe i slikarstva, ističući pritom prednost apstraktnog . Iako Mirnine kompozicije ne možemo nazvati apstraktnima u punom smislu tog termina, svejedno im možemo pripisati kvalitete lirske apstrakcije. Pri tome se apstrakcija realizira na onoj drugoj, metaforičkoj razini, upućujući na glazbenu potku svakog pojedinog djela u kojemu fragilno, gotovo lirski naslikano drveće i cvijeće označava pojedine note kojima Mirna sklada svoje kompozicije. Dojam koje te kompozicije ostavljaju jesu harmonija i konsonanca svakog pojedinog znaka, kao i cjeline. Mirnine ‘glazbene slike’ pulsiraju nostalgičnim prizvukom koji nas vraća u neke sretne dane, dajući pritom boju svakom pojedinom zvuku i stihu, te obrnuto. Oni se u našim mislima spajaju u sinesteziju osjetilnih doživljaja, kreirajući melodije različitih boja i boje različitih tonaliteta. Od slike do slike, Mirna vodi promatrača kroz svoju ‘vizualnu glazbu’ koju ćete zasigurno poželjeti poslušati/pogledati iznova i iznova.

Dobrodošli!