Još nas dijeli od Božića samo tjedan dana.

18.12.2005., nedjelja

Naša priprava za taj veliki blagdan mora biti sve žarča i revnija. U nekim zemljama slavi se na današnji dan blagdan Očekivanja poroda Blažene Djevice Marije. I tajna toga blagdana kadra je našu pozornost još većma upraviti prema božićnom otajstvu. Pogledajmo stoga u kratkim crtama njegovu povijest!

Nekada se u Španjolskoj, prema odredbi pokrajinskoga sabora u Toledu, na današnji dan svetkovao blagdan Navještenja Blažene Djevice Marije. Bilo je to davno, još u VII. stoljeću. Razlog je bio slavljenja baš na taj dan, što dan 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića, redovito pada u Korizmu ili čak na sam Uskrs, a taj dan nije prikladan za Gospinu svetkovinu. Kasnije su se španjolske crkve povele ipak za rimskom koja je odvajkada slavila Blagovijest 25. ožujka.

Da ne bi 18. prosinac ostao prazan, uveden je u Španjolskoj novi Marijin blagdan pod nazivom Očekivanje poroda Blažene Djevice Marije. Taj je blagdan posebnim pismom kasnije potvrdio papa Grgur XIII. godine 1573.

U časoslovu toledske Crkve čita se na današnji dan: »Toledska Crkva obdržava obadvije svetkovine: jednu mjeseca ožujka, da nasljeduje rimsku Crkvu, koja je učiteljica i majka svih Crkava; drugu osmi dan prije Božića i to zato što je tu svetkovinu naredila toledska Crkva, a od nje poprimile i druge, i s velikom pobožnošću slavi se po cijeloj Crkvi; a to zato što se je na isti dan Presveta Djevica udostojala svojom nazočnošću posvetiti toledsku Crkvu i svoga slugu Ildefonza uresiti svetim darovima.«

To posljednje odnosi se na svetoga toledskoga nadbiskupa Ildefonza koji je najprije bio gorljiv redovnik samostana Agaliona u Toledu. Njegovoj se pobudi pripisuje i uvođenje današnjega blagdana koji se slavi od god. 657. Za taj je blagdan vjerojatno sam sv. Ildefonz napisao i misni obrazac. On je veoma revnovao za Marijinu čast pa je pobožnost prema Gospi veoma preporučivao i redovnicama samostana koji je sam ustanovio i sazidao u blizini Toleda. Kako je izišao na glas, poslije smrti svoga ujaka nadbiskupa izabran je za njegova nasljednika u Toledu.

Istakao se i kao vrstan pisac. A pisao je o velikim ljudima tadanje Crkve, o slabosti ljudske naravi, o snazi svetoga krsta, o koristi duhovne samoće, o značenju rada i bogoslužja, o osnovnim vjerskim istinama. No, najljepši su njegovi spisi o Bl. Gospi, o kojoj piše s mnogo učenosti, a još više pobožnosti i ljubavi. Osobito je branio čast Marijina djevičanstva i zato je napisao knjigu O djevičanstvu svete Marije protiv triju nevjernika; to su Jovinijan i Helvidij, protiv kojih je pisao već sv. Jeronim, a treći je neki Židov.

Prvi životpisci sv. Ildefonza, a za njima srednjovjekovni pisci, pa čak i učeni bolandisti iz novog vijeka, ponavljali su u knjigama čudesa Blažene Djevice Marije i ovu zgodu:

Sv. Ildefonz je s naročitom ljubavlju svetkovao blagdan Očekivanja poroda Bl. Djevice Marije. U zadnjim godinama svoga života jednom je svečano u procesiji ušao u svoju katedralu 17. prosinca da uoči Gospina blagdana sa svećenicima obavi matutin ili jutarnjicu. Katedralu je najedanput posve ispunila neobična svjetlost, a na biskupskom tronu opazili su Mariju, okruženu anđelima i svecima. Tada je Ona ljubazno pozvala Ildefonza da joj se približi. Kad je on to učinio, Gospa je pohvalila njegovu vjernost u biskupskoj službi te mu stavila na ramena novi plašt koji neka obuče na sutrašnji nezin blagdan.

Taj prizor ovjekovječili su kasnije mnogi veliki majstori kao slikari Rubens, Velasquez i drugi. I veliki slikar El Greco rado je slikao sv. Ildefonza s knjigom u ruci ili kako piše ono što mu diktira Blažena Gospa, a naslikao je i druge prizore iz njegova života.

Svetog Ildefonza s pravom ubrajamo među najljepše cvjetove obnovljenoga kršćanskoga života na Pirinejskom poluotoku nakon što su se Vizigoti ili zapadni Goti god. 589. okanili arijanstva, prigrlili čist nauk te skupa s katoličkim starosjediocima stopili se u španjolski narod. Da je vjera u tome narodu postala pravi kvasac sve misaonosti, zasluga je trojice biskupa: sv. Leandra i sv. Izidora, koji su bili braća, te biskupi u Sevilli, i sv. Ildefonza, biskupa u Toledu.

Današnji blagdan Očekivanja poroda BDM naziva se u Španjolskoj i Sveta Marija od O. To je ime blagdan dobio od O-antifona koje naznačuju uzdisaje i želje Staroga zavjeta za Spasiteljem, a koje se počinju moliti u predvečerje toga Marijina blagdana. Taj se blagdan proširio iz Španjolske i u druge zemlje, tako u krajeve koji su bili pod vlašću Mletačke Republike te na područje Papinske Države.

U Sloveniji je bio običaj da bi od blagdana Očekivanja poroda BDM pa do Božića prenašali Marijin kip iz kuće u kuću. Naš stariji, osobito ženski svijet po Slavoniji, također je slavio taj blagdan, jer se u taj dan obično ne bi prelo.

Za nas će biti dobro da na današnji dan obnovimo vjeru u Marijino djevičanstvo. Mi vjerujemo da je Marija sačuvala djevičanstvo prije poroda, u porodu i poslije poroda. Ta je vjera stara koliko i Crkva jer već u apostolskom vjerovanju ispovijedamo: »rođen od Marije Djevice«. Tu je vjeru svečano ispovjedio u naše doba II. vatikanski sabor u dogmatskoj povelji o Crkvi. Ta vjera neka bude i naša, a nastojmo koliko možemo nasljedovati Blaženu Djevicu Mariju u kreposti svete čistoće!
Preuzeto sa svetac dana

- 00:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

RASPORED SVETIH MISA I MISNE NAKANE:

ŽUPNE AKTIVNOSTI:
ŽUPNE KATEHEZE- raspored:
8. razred
- subotom u 9,00 sati
PRVOPRIČESNICI
3. r. i stariji
- subotom u 10,00 sati
MINISTRANTI
SVAKI drugi petak
ŽUPNI ZBOR
UTORKOM U 20,00 sati
Voditelj:g. Mladen Magdalenić
Pučko pjevanje u Podbrestu:
UTORKOM u 19,00 sati

Free Web Site Counter

...klikni pa vidi, možda ti se svidi...
VARAŽDINSKA BISKUPIJA
MLADI VARAŽDINSKE BISKUPIJE
KATOLICI
MISLI SRCA
MOLITVA ONLINE
IGRE
UDŽBENIK ZA ROME
UPOZNAJ ROMSKI KATEKIZAM
ŠKOLA OREHOVICA

SVETIŠTE GOSPE FATIMSKE FATIMA-PORTUGAL
POVIJEST FATIMSKOGA SVETIŠTA ZAPOČINJE 13. SVIBNJA 1917. GODINE KADA SE, USRED RATNIH RAZARANJA ZA VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATA, BLAŽENA DJEVICA MARIJA U MJESTU COVA DA IRIA, U BLIZINI FATIME U PORTUGALU, UKAZALA TROJE MALIH PASTIRA: LUCIJI OD ISUSA, FRANJI MARTU I JACINTI MARTO. GOSPA SE DJECI UKAZIVALA IDUĆIH PET MJESECI, UVIJEK 13. U MJESECU. POSLJEDNJEM UKAZANJU, 13. LISTOPADA 1917, NAZOČILO JE 70.000 LJUDI. KASNIJE SE GOSPA JOŠ DVA PUTA UKAZALA LUCIJI, KOJA JE U MEĐUVREMENU POSTALA REDOVNICA, ZAPOVJEDIVŠI JOJ SLAVLJENJE PET PRVIH SUBOTA U MJESECU. GODINE 1919. GRADI SE KAPELA UKAZANJA, A BAZILIKA SE POČINJE GRADITI 1928. GODINE DA BI BILA POSVEĆENA 7. LISTOPADA 1953. FATIMA POSTUPNO DOBIVA SLUŽBENU CRKVENU POTVRDU KAO MARIJANSKO SVETIŠTE SVJETSKIH RAZMJERA: GODINE 1930. MJESNI BISKUP POTVRĐUJE AUTENTIČNOST UKAZANJA, A 1931. PORTUGALSKI BISKUPI POSVEĆUJU PORTUGAL BEZGREŠNOM SRCU MARIJINU. GODINE 1942. PAPA PIO XII. POSVETIO JE BEZGREŠNOM SRCU CIJELI SVIJET, A 1951. U FATIMI JE OKONČANA SVETA JUBILARNA GODINA. PAPA PAVAO VI. HODOČASTI U FATIMU NA PEDESETU OBLJETNICU UKAZANJA 13. SVIBNJA 1967, A IVAN PAVAO II. DOLAZI ZAHVALITI FATIMSKOJ GOSPI ZA PREŽIVJELI ATENTAT ISTOGA DANA, 13. SVIBNJA, 1982. TE 1991. GODINE. GODIŠNJE SE U FATIMSKOM SVETIŠTU OKUPI OKO ČETIRI MILIJUNA HODOČASNIKA. UKAZANJA USRED RATNIH RAZARANJA, POBJEDA BEZBOŽNE KOMUNISTIČKE IDEOLOGIJE U RUSIJI UBRZO NAKON TOGA, GOSPINO OBEĆANJE DA ĆE SE RUSIJA OBRATITI, POSVEĆENJE SVIJETA MARIJINU SRCU USRED RATA, ČINJENICA DA JE SADAŠNJI PAPA ODABRAO UPRAVO FATIMU KAKO BI ZAHVALIO ZA ŽIVOT NAKON IZLJEVA MRŽNJE - SVE TO GOVORI KAKO FATIMU TREBA PROMATRATI KAO VELIKU PORUKU MIRA, A PREDUVJET MIRA JE OBRAĆENJE.

Župa Gospe Fatimske - OREHOVICA

18.12.2005., nedjelja

Još nas dijeli od Božića samo tjedan dana.

DRAGI PRIJATELJI!

SVETIŠTE GOSPE FATIMSKE FATIMA-PORTUGAL