... a.d.v.e.n.t...

01.12.2005., četvrtak

Advent je vrijeme priprema za dolazak i rođenje Isusa Krista. Sastoji se od četiri tjedna koja neposredno prethode Božiću.

Za vrijeme Adventa čovjekova se razmišljanja i osjećaji kreću u dva smjera: u prošlost, sa sjećanjem na prvi Kristov dolazak, i u budućnost, s nadom u njegov ponovni povratak.

Pojedini simboli , rituali i običaji božićnoga ciklusa tijekom vremena mijenjali su svoje značenje i još uvijek ga mijenjaju. Zato su poslove pojedinih dana iz božično ciklusa različite u gradovima i selima , te u raznim regijama.
Te su razlike uočljive i kod proslave sv. Nikole. Nikolinjski običaji hrvatskom selu su razmjerno mladi, pa ih u mnogim krajevima uopće nema. To je kod nas pretežno građanska tradicija, koja je preuzeta iz susjednih zemalja srednje Evrope. Glavne komponente nikolinjskih običaja su obilaženje sv. Nikole u biskupskom ornatu s palicom i đavla s košarom, lancima, šibom i dr.
Oni idu od doma do doma da nagrade «dobru», a kazne «zločestu« djecu , te potajno stavljaju u prozore darove «dobroj» a šibe « zloj» djeci.
Veću ulogu od blagdana sv. Nikole ima u hrvatskoj tradiciji dan sv. Lucije (13.12.), a u nekim krajevima i dan sv. Barbare (4.12.) jer jasnije pripadaju božićnom krugu. Tu se ubraja sijanje pšenice, pretežno na dan sv. Lucije, a u nekim krajevima i na dan sv. Barbare; davanje darova djeci ; gatanje i druge tradicije u vezi s dvanaest dana počevši od sv. Lucije do Božića.
U mnogim se hrvatskim krajevima gotovo izričito početak božićnog doba broji od dana sv. Lucije, te su mnogi obićaji vezani uz tih dvanaest dana.
Toliko različitih tradicija, običaja, i vjerovanja, gradskih i seoskih, tumači se tim što je dan 13. prosinaca sve do uvođenja gregorijanskoga kalendara 1691. godine smatran najkraćim danom godine, pa se oko njega usredotočilo mnogo folklornih tradicija.
Prije samog Božića ima svoju važnost i dan sv. Tome (21.12.) i dan prije Badnjaka. Oba su ta dana obilježena uglavnom neposrednom pripremom za božićne blagdane. Postoje običaji u spremanju pečenja, božićnog drvca te slame i panja badnjaka u selima, a posebno pripremanje darova za obitelj i prijatelje.
Sve ovo vrijeme svetkovina ispunjeno je pripremama i popraćeno običajima.
.
Prema Rimskom misalu «Božićno vrijeme traje od prve večeri Rođenja Gospodnjega sve do nedjelje po Bogojavljanju tj. nedjelje poslije 6. sijećnja

Božić ima svoju osminu:
24.12. BADNJAK
25.12. BOŽIĆ
26. 12. Blagdan svetoga Stjepana prvomučenika
27. 12. Blagdan svetog Ivana apostola i evanđeliste
28.12. Blagdan svete Nevine dječice
29, 30, 31. 12. Svagdani u osmini
01.01. Svetkovine svete Bogorodice Marije
06.01. Bogojavljanje

Među blagdanima hrvatskog božićnog vremena Badnjak se ističe mnogim i različitim običajima. U badnjoj se noći bdije pa je razumljiva uloga koju ima svjetlo. Neizostavne su još iz davnina uobičajne božićne svijeće, a uskoro u pravilu je kod svih Hrvata specijalno za ovu priliku napravljena svijeća – svijeća voštanica. Ima niz obreda, običaja i vjerovanja vezanih uz paljenje drveta – badnjaka. Iz građanske je hrvatske kuće badnjak – panj isčezao. U naše vrijeme znatan dio Hrvata ga ne poznaje ili zna samo za njegovo negdašnje postojanje. Mnogo je danas značajnija božićna slama. Neizostavno je i zelenilo kojega ima više vrsta: svježe proklijalo žito, vriježe i grančice zelenila, okićene grane i napokon okićeno drvce.
Božić veže s Badnjakom u prvom redu misa ponoćka. Po svršetku ponoćke slijedi čestitanje i odlazak kućama. Primjetno se istiće razlika Badnjaka i Božića, koji se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik, prvi posjetitelj ujutro na sam Božić, uz kojega je vezano više običaja, i vjerovanja. Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao: da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.
Zaseban običaj,mnogo značajniji za naše božićne obićaje, jest davanje darova, na badnje veče ili na Božić ujutro, pod božićnim drvetom.
Dani koji slijede nakon Božića jako zaostaju za obiljem mnogostranošću folklora Badnjak i Božića. Običaji paljenja svijeća i iznošenje slame nastavljaju se u danima nakon Božića, tada se slave , fešte i krsno ime.
Dan Nevine dječice 28.12. dobro je znani i na čitavu hrvatskom području gotovo bez iznimke još sačuvati običaj šibanja. Tu su i običaji koledanja, vezani uz određene regije.
Posljednji dan božićnoga ciklusa je dan uoči Sv. Tri kralja ( Vodokršće). Posljednji put na dan Sv. Tri kralja pale se božićne svijeće i drvo badnjak, a blaguju se i određena božićna peciva.
Danom Sv. Tri kralja završava se osobit period U nas nije poznato da bi razdoblje između badnjaka – Božića i Sv. Tri Kralja bilo nazvano nekim posebnim imenon, onako kao što se pod imenom brojanice naziva 12 dana, od sv. Lucije do Božića.
Bez obzira na mnoštvo različitih običaja, s pravom se može reći da je Božić čisti obiteljski blagdan. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, poštovanja doma, moralnih normi i obilja .

Preporuka roditeljima:
Pripremajući se za obiteljsko slavlje imajte na umu da svaki član obitelji a najviše djeca od slavlja očekuju pozitivne osjećaje. Uključite djecu u organizaciju slavlja u obitelji: dogovarajte se s djecom, zajednički djelujte i međusobno si pomažite. Pošaljite poruku vašem djetetu da vam je ppotrebno i da bez njega ne možete neke aktivnosti realizirati. Najveće veselje djeteta je kada shvati da je važno u svojoj obitelji.

- 00:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

RASPORED SVETIH MISA I MISNE NAKANE:

ŽUPNE AKTIVNOSTI:
ŽUPNE KATEHEZE- raspored:
8. razred
- subotom u 9,00 sati
PRVOPRIČESNICI
3. r. i stariji
- subotom u 10,00 sati
MINISTRANTI
SVAKI drugi petak
ŽUPNI ZBOR
UTORKOM U 20,00 sati
Voditelj:g. Mladen Magdalenić
Pučko pjevanje u Podbrestu:
UTORKOM u 19,00 sati

Free Web Site Counter

...klikni pa vidi, možda ti se svidi...
VARAŽDINSKA BISKUPIJA
MLADI VARAŽDINSKE BISKUPIJE
KATOLICI
MISLI SRCA
MOLITVA ONLINE
IGRE
UDŽBENIK ZA ROME
UPOZNAJ ROMSKI KATEKIZAM
ŠKOLA OREHOVICA

SVETIŠTE GOSPE FATIMSKE FATIMA-PORTUGAL
POVIJEST FATIMSKOGA SVETIŠTA ZAPOČINJE 13. SVIBNJA 1917. GODINE KADA SE, USRED RATNIH RAZARANJA ZA VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATA, BLAŽENA DJEVICA MARIJA U MJESTU COVA DA IRIA, U BLIZINI FATIME U PORTUGALU, UKAZALA TROJE MALIH PASTIRA: LUCIJI OD ISUSA, FRANJI MARTU I JACINTI MARTO. GOSPA SE DJECI UKAZIVALA IDUĆIH PET MJESECI, UVIJEK 13. U MJESECU. POSLJEDNJEM UKAZANJU, 13. LISTOPADA 1917, NAZOČILO JE 70.000 LJUDI. KASNIJE SE GOSPA JOŠ DVA PUTA UKAZALA LUCIJI, KOJA JE U MEĐUVREMENU POSTALA REDOVNICA, ZAPOVJEDIVŠI JOJ SLAVLJENJE PET PRVIH SUBOTA U MJESECU. GODINE 1919. GRADI SE KAPELA UKAZANJA, A BAZILIKA SE POČINJE GRADITI 1928. GODINE DA BI BILA POSVEĆENA 7. LISTOPADA 1953. FATIMA POSTUPNO DOBIVA SLUŽBENU CRKVENU POTVRDU KAO MARIJANSKO SVETIŠTE SVJETSKIH RAZMJERA: GODINE 1930. MJESNI BISKUP POTVRĐUJE AUTENTIČNOST UKAZANJA, A 1931. PORTUGALSKI BISKUPI POSVEĆUJU PORTUGAL BEZGREŠNOM SRCU MARIJINU. GODINE 1942. PAPA PIO XII. POSVETIO JE BEZGREŠNOM SRCU CIJELI SVIJET, A 1951. U FATIMI JE OKONČANA SVETA JUBILARNA GODINA. PAPA PAVAO VI. HODOČASTI U FATIMU NA PEDESETU OBLJETNICU UKAZANJA 13. SVIBNJA 1967, A IVAN PAVAO II. DOLAZI ZAHVALITI FATIMSKOJ GOSPI ZA PREŽIVJELI ATENTAT ISTOGA DANA, 13. SVIBNJA, 1982. TE 1991. GODINE. GODIŠNJE SE U FATIMSKOM SVETIŠTU OKUPI OKO ČETIRI MILIJUNA HODOČASNIKA. UKAZANJA USRED RATNIH RAZARANJA, POBJEDA BEZBOŽNE KOMUNISTIČKE IDEOLOGIJE U RUSIJI UBRZO NAKON TOGA, GOSPINO OBEĆANJE DA ĆE SE RUSIJA OBRATITI, POSVEĆENJE SVIJETA MARIJINU SRCU USRED RATA, ČINJENICA DA JE SADAŠNJI PAPA ODABRAO UPRAVO FATIMU KAKO BI ZAHVALIO ZA ŽIVOT NAKON IZLJEVA MRŽNJE - SVE TO GOVORI KAKO FATIMU TREBA PROMATRATI KAO VELIKU PORUKU MIRA, A PREDUVJET MIRA JE OBRAĆENJE.

Župa Gospe Fatimske - OREHOVICA

01.12.2005., četvrtak

... a.d.v.e.n.t...

DRAGI PRIJATELJI!

SVETIŠTE GOSPE FATIMSKE FATIMA-PORTUGAL