Povijest ljudske gluposti

Unatoč opće prihvaćenom uvjerenju, protumačeno kao čudo božje kao posljedica Davidove vjere u boga, ovdje ću činjenicama dokazati da jadan Golijat, nije imao nikakve šanse protiv strašnog Davida.
Iako biblija ima problema s ovom pričom, što sam već objasnio u postu In vino veritas, David nikakvih problema nije imao za ubiti Golijata, jednostavno je uzeo praćku i iz sigurne udaljenosti srušio Golijata, čiča mića gotova je priča.

Zašto jadni Golijat nije imao nikakve šanse protiv strašnog Davida, pokušat ću objasniti tako što ću vas upoznati s ova dva lika. Postoji teorija ga je Golijat imao problema s vidom kakav često prati gorostasne ljude. Biblija kaže da kad je Golijat silazio s brda gdje se nalazila filistejska vojska, kako bi otišao u susret Davidu, ispred njega je stupao njegov štitonoša. Dakle, ne iza njega, ne pokraj njega,. Već ispred njega, što bi moglo značiti da je Golijat imao problema s dubinom vida pa je za silazak morao pratiti svog štitonošu.

Drugi navod biblije kaže da je Golijat, vidjevši Davida, ljutitu rekao “zar sam ja pseto da na mene ideš štapovima?” radi se dakle o množini “štapovi”, dok ista biblija kaže da je David bio naoružan štapom, dakle jednina, pa je drugi problem Golijata mogao biti dupli ili zamućeni vid na daljinu. Što nadalje objašnjava i zašto se Golijat nije pokušao izmaknuti ili štitom zaštiti kad je David zavitlao praćkom. Golijat je bez sumnje bio strašan ratnik u klasičnoj bliskoj borbi, ali David je bio nešto drugo, tko je bio David?

David sam sebe opisuje ovako; „Čuvao sam ovce svome ocu, pa kad bi došao lav ili medvjed te uhvatio ovcu iz stada, ja bih potrčao za njim, udario ga i istrgao mu ovcu iz ralja. A ako bi se on digao na me, uhvatio bih ga za grivu i udarao ga dok ga ne bih ubio“.

David je dakle bio pastir koji onda kao i danas provode dugo vrijeme sami sa svojim stadima, ljeti u planinama čuvajući stada i svoje živote od vukova, medvjeda a u Davidovom slučaju i od lavova. Takvi ljude život pretvori u čudake, samotnjake, divljake i uglavnom nedruštvene osobe (zato izraelski vojnici kažu Davidu „znamo zlobu u tvom srcu“), ali ujedno i nevjerojatno snažne, okretne i ljude velike hrabrosti.

Takve osobe su teško trpjele druge osobe i tuđa naređenja, pa se nikako nisu mogle uklopiti u klasične vojne postrojbe koje su zahtijevale disciplinu i strogo izvršavanje naređenja. David je stoga sa sebi sličnima, bio pripadnik tako-zvane lake pješadije, u povijesti poznatiji kao čarkaši.

Dokaz da je David bio pripadnik lake pješadije, odnosno čarkaš, se nalazi u bibliji kad kaže; „Šaul obuče Davida u svoju ratnu odoru, na glavu mjedenu kacigu i stavi mu oklop. Pripasa Davidu svoj mač preko odore, ali David uzalud pokuša hodati, jer ne bijaše navikao, pa reče Šaulu: »Ne mogu hodati u tome jer nisam navikao.« Zato sve skinu sa sebe". Čarkaši su odlazili u rat naoružani onim čime su znali baratati, odnosno onim čime su se u divljini branili od divljih zvijeri. U Davidovom slučaju, sa štapom i praćkom.Najpoznatija bitka u kojoj su se čarkaši iskazali je bitka kad je Alexandar Makedonski postao Alexandar Veliki, odnosno bitke kod Gaugamele protiv Perzijanaca i Darija III.

Kad su obje vojske bile raspoređene jedna nasuprot drugoj, Alexandar je izveo nevjerojatan manevar: na čelu svoje konjice krene desnim bokom iza svojih postrojbi. Zbunjeni Darije poslao je svoju elitnu konjicu da prati Alexandrovo kretanje i njegove namjere. Kad je Alexandar došao do kraja svojih redova, naglo ih zaobiđe te se u galopu zaputi prema sredini perzijske vojske pravo prema Dariju.

Darijeva konjica koja ih je pokušala spriječiti, nije vidjela da se iza Alexandrove konjice i u prašini koja je ona digla, nalazila postrojba čarkaša koji su ih pratili u punom trku, te zametnula boj s Darijevom konjicom, koja je tako bila spriječena zaustaviti Alexandrov napad.

Iz svega navedenog, jasno vidimo da jadan Golijat, nije imao ama baš nikakve šanse protiv strašnog Davida. David se i kasnije u bibliji pokazao kao loš čovjek pa ga je i sam Jahve kaznio ne dozvoljavajući mu da gradi njegov hram.