nedjelja, 10.09.2006.

industrijska revolucija


PARA ZA PARE

Možda ste učili, a možda tog dana niste bili u školi, pa vam je promaklo: parni stroj izumio je u drugoj polovini osamnaestog stoljeća James Watt. To je dovelo do industrijske revolucije koja je promijenila lice svijeta.

To, naravno, nije točno. Niti je James Watt izumio parni stroj, niti je sam izum parnog stroja išta promijenio.

Parni je stroj izumljen barem pola stoljeća ranije. James Watt ga je samo usavršio. Izum parnog stroja nije promijenio ništa. Industrijsku revoluciju omogućilo je tek kada je James Watt uspio da se parni stroj počne široko primjenjivati u industriji, a rasplamsala se tek izgradnjom novog načina prijevoza ljudi i robe, to jest novim sredstvom komunikacije - željeznicom.

Kad je James Watt usavršio svoj model parnog stroja, strojevi takve vrste bili su potrebni samo na dva mjesta: u rudnicima, za pokretanje pumpi za isisavanje vode i dizala, te u velikim tekstilnim pogonima za pokretanje tkalačkih stanova. U rudnicima su pogonsku snagu davali konji, a tekstilni pogoni gradili su se uz rijeke, te su se strojevi pokretali zahvaljujući snazi vode, vodenim turbinama. Vlasnici rudnika i tekstilnih postrojenja nisu bili zainteresirani za kupovanje skupe novotarije, usavršenog parnog stroja, kada im je i ovako bilo dobro. James Watt ga je bezuspješno nudio na prodaju naokolo i doživljavao samo odbijanje i ismijavanje.

Revolucionarni potez Jamesa Watta nije bio ni izum ni usavršavanje parnog stroja, nego način kako ga je uspio uvesti u primjenu. Ponudio je jednom vlasniku rudnika i jednom vlasniku tekstilne tvornice da će im besplatno instalirati parni stroj. Nitko nije odbio besplatni poklon, ne primjećujući da poklon zapravo nije besplatan, pa time zapravo i nije poklon. Watt je za protuuslugu tražio samo dio viška koji će se ostvariti primjenom njegova stroja, dakle nešto što tada još nije postojalo, a ni to ne sve, nego samo dio, što se industrijalcima činilo kao ništa. Povećanje proizvodnje bilo je toliko da je dio koji je pripao Wattu bio višestruko veći od cijene koju je u početku tražio za parni stroj. Kada su drugi kapitalisti uvidjeli kako je proizvodnja na pogon parnih strojeva procvjetala, tražili su da ih i njima instalira, a kada je proizvodnja bez parnih strojeva postala nekonkurentna, James Watt ih je počeo skupo prodavati.

No povećana proizvodnja na relativno ograničenim područjima bila je i besmislena i ograničena sve dok parni stroj nije dobio kotače i bio postavljen na tračnice, to jest postao željeznica. Niti se na ograničenim područjima moglo prodati onoliko koliko se moglo proizvesti, niti je na njima bilo dovoljno sirovina koliko se moglo preraditi. Tek pojavom jeftinog i brzog prijevoza na veliku daljinu stvorilo se tržište sirovina, proizvoda i radne snage, a i sama industrija se mogla premjestiti na najpovoljnije lokacije, daleko od prirodnih izvora energije.

Što nas uči ova mala pričica? Prvo, ako se prisjetimo genijalnog siromašnog izumitelja Nikole Tesle i prebogatog Edisona, te Billa Gatesa, da se nikada nisu obogatili izumitelji onoliko kao oni koji su našli način primjene izuma. Drugo, da pravi pokretač razvoja nije proizvodnja nego komunikacija. Utoliko još i blogosfera čeka onoga koji će je uspjeti usmjeriti i iskoristiti na pravi način.
- 18:45 - - nesuvisle, ignorantske i maliciozne komentare ne uzimam u obzir (4) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

eXTReMe Tracker