AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 03.06.2022.

PROIZVODNJA HRANE U SVIJETU 2019. GODINE



KOLIČINA HRANE IMA, ALI KRIZA JE UZROKOVANA UPRAVLJANJEM

Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), u svijetu je 2019. godini proizvedeno 9,35 milijardi tona primarnih usjeva, u što ulaze žitarice, šećerni usjevi, povrće, uljarice, voće, korijenje i gomolji.
Podatak je to, kao i ostali podaci koji slijede , iz teksta koji je 29. svibnja objavila Al Jazzera na internet stranicama, autora Abdelhafeza Elsawia,

Na nivou svjetskih regija, mapa proizvodnje pokazuje da Azija prednjači među regijama u svijetu i čini blizu 50 posto proizvodnje primarnih kultura, čiji je udio u proizvodnji dostigao 4,6 milijardi tona. Zatim slijedi Amerika sa manjim udjelom i velikom razlikom od 2,5 milijardi tona, potom dolazi Evropa sa udjelom od 1,1 milijardu tona primarnih kultura, nakon nje Afrika sa 946 miliona tona, a na dnu liste su zemlje Oceanije s udjelom u proizvodnji od 91 milion tona.
Ali ako pređemo na udio država u proizvodnji primarnih poljoprivrednih kultura, na vrhu liste ćemo naći Kinu, a zatim Indiju, što je sasvim normalno zbog dvije važne stvari: veliko geografsko područje koje zauzimaju dvije zemlje i broj stanovnika. Neki te dvije zemlje metaforički nazivaju “kontinentom”.

Izvoz hrane širom svijeta u 2019. godini bio je vrijedan oko 1,83 triliona dolara, a na vrhu ljestvice izvoza nalazili su se voće i povrće prema vrijednosti, koji je dostigao 274 milijarde dolara, zatim žitarice s 193 milijarde dolara, nakon toga meso s 155 milijardi dolara, potom pića s 114 milijardi dolara, zatim mliječni proizvodi i jaja s 84 milijarde dolara, ulja i masti s 81 milijardu dolara, te šećer i med sa 41 milijardu dolara.
Što se tiče geografskih oblasti ( kao vrsta administrativne jedinice) na svjetskom nivou, najveći izvoz te godine ostvarila je Evropa u vrijednosti od 593 milijarde dolara, zatim Amerika s 369 milijardi dolara, nakon toga Azija s 309 milijardi dolara, zatim Okeanija s 56,6 milijardi dolara, dok je na dnu liste bila Afrika s 52,7 milijardi dolara.
Što se tiče učinka zemalja u izvozu hrane, u svijetu prednjači Amerika s 120 milijardi dolara, zatim Holandija s 82 milijarde dolara, potom Kina s 80 milijardi dolara, nakon nje Njemačka s 68 milijardi dolara, te Brazil s 67 milijardi dolara. Može se primijetiti da su na listi deset najvećih izvoznika hrane sve evropske države.

Kada je riječ o uvozu hrane na svjetskom nivou, primjećujemo da je Evropa također bila na vrhu liste regija u svijetu po uvozu hrane u 2019. godini, čija je vrijednost iznosila 560 milijardi dolara, zatim Azija s 485 milijardi dolara, nakon toga Amerika s 264 milijarde dolara, Afrika s 80 milijardi dolara, te Okeanija s 20 milijardi dolara.
Kada je riječ o uvoz hrane na nivou država, Kina se nalazi u vrhu zemalja uvoznica ostvarujući uvoz vrijedan 170 milijardi dolara, zatim slijedi Amerika s 151 milijardom dolara, nakon nje Njemačka s 82 milijarde dolara, Japan s 60,7 milijardi dolara, potom Holandija s 60,1 milijardu dolara. Na listi prvih deset zemalja uvoznica hrane primjećujemo uglavnom evropske zemlje, izuzev Kine, Amerike, Japana i Kanade.
Prijetnje globalnoj sigurnosti hrane dolaze zbog načina upravljanja krizom, a ne u smislu količine hrane. Rusija je ograničila izvoz žitarica od izbijanja rata, što je u velikoj mjeri doprinijelo povećanju cijena hrane na svjetskom tržištu, a do istog rezultata su dovela i ograničenja koja je rat nametnuo ukrajinskom izvozu ulja i žitarica.


OCEANIJA je naziv za nekoliko grupa otoka koja se nalaze u Tihom oceanu. Grupe otoka grubo se mogu podijeliti na nekoliko cjelina:
Polinezija „mnogo otoka” (uključujući Novi Zeland),
Melanezija „crno otočje” (uključujući Novu Gvineju),
Mikronezija „sitno otočje”.

Oceaniji u širem smislu pripada i kontinent Australija i često se navodi pod nazivom „Australija i Oceanija”. Malajsko otočje vrlo se rijetko svrstava u Oceaniju.

Izvor Wikipedia


03.06.2022. u 09:59 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2022 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter