AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 24.09.2015.
MANIFESTACIJA 100 % ZAGORSKO ODRŽANA 6. PUT
PODRUČJE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE
RODNO JE MJESTO VIŠE VAŽNIH POVJESNIH LIČNOSTI
Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održana je 18. i 19., rujna 6. Sajamska izložba Krapinsko – zagorske županije pod već tradicionalnim nazivom 100% Zagorsko.
To je manifestacija prodajno izložbenog karaktera. Na Trgu su bili postavljeni štandovi na kojima su poljoprivredni proizvođači prodavali proizvode uzgojene na tradicijski način, na način konvencionalne i ekološke poljoprivrede na zagorskim poljima i brežuljcima. Ponudu su sačinjavali proizvodi proizvedeni od voća i povrća, sir , med, vino, meso i mesne prerađevine ali i tradicijski obrti i kućna radinost Krapinsko Zagorske županije. Prema riječima djelatnice iz Turističke zajednice bilo je postavljeno 120 prodajnih štandova . Na Trgu je bila i pozornica na kojoj se oba dana održavao kulturno umjetnički program sa izvođenjem zagorskih pjesama i plesova.
ŠTO IMA KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA?
Predstavljena je i turistička ponuda Krapinsko zagorske županije koja je vrlo bogata dvorcima, crkvama i muzejima. Na području Krapinsko- zagorske županije je više srednjovjekovnih dvoraca, u Zagorju je 1573. godine Matija Gubec pokrenuo seljačku bunu koja je neuspješno završila, ali pokazala je želju zagorskih kmetova da drugačije žive. U regiji Zagorja je selo Kumrovec u kome se 1892. rodio Josip Broz Tito, tu je svetište Majke Božije Bistričke u kome se od 1688., godine događaju ćudesna uslišanja. U selu Veliko Trgovišće rođen je 14. 5. 1922. Franjo Tuđman, koji je 1992., izabran za prvog Hrvatskog predsjednika. U Zagorju, kod Zaboka u plemičkoj obitelji rođen je i Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić 26. 10. 1854. a tu je i umro 9. 2. 1935. Bio je književnik. Pisao je romane, pripovijetke, kronike, književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Po njemu je utemeljena i književa nagrada na razini RH . Akademik, kipar i likovni pedagog Antun Augustinčić rodio se u Klanjcu , 4. 5. 1900.a umro 10. 5. 1979. u Zagrebu. Svjetski je poznat po spomenicima kiparski izrađenim poput; Rudara iz Ženeve i Vjesnice mira – ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Augustinčić je autor spomenika žrtvama fašizma u Adis Abebi te Spomenika seljačkoj buni u Stubici.
Zagorje ima čak pet muzeja. Muzej krapinskog pračovjeka je otvoren 27. 2. 2010. godine. Taj muzej krapinskih neandertalaca je se na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, i spada u najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Sam lokalitet zaštićen je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Izložbeni prostor muzeja je između brdašaca - Hušnjakova i Josipovca kod Krapine, a ima 1200 metara četvornih i podijeljen je na dvije etaže. Geološka i paleontološka istraživanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera. U naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja." Staro selo" Kumrovec je etnografski muzej na otvorenom u kome je očuvano iz starih vremena četrdesetak stambenih i gospodarskih objekata s zajedno njihovim namještajem. Tu su još muzej seljačkih buna u Gornoj Stubici,Dvor Veliki Tabor u Desiniću, te galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu.
Barbara Gajšek koja radi u Upravi Grada Klanjca podsjetila je da je upravo u Klanjcu grob Antuna Mihanovića, autora Hrvatske himne Lijepa naša, koji je rođen 1796., u Zagrebu, a umro 1861. , u Dvorima Klanječkim.
PURANI I ŠTRUKLE
Mnoga seoska domaćinstva Krapinsko zagorske županije imaju purane životinje neobično lijepa perija. U Zagorje su na samostanske posjede purani dopremljeni još u 16., stoljeću. Purani također imaju svoju povijest. Udomaćili su ih Asteci, stanovnici Sredneje Amerike . Oko 1511. dospjeli su u Španjolsku. Godine 1561., purani su već u Zagorju kod fratara Pavlina. Odatle su se proširili po seoskim gospodarstvima. Tradicija uzgoja purana duga pet stoljeća dovela je do stvaranja autohtone hrvatske pasmine zagorskih purana koji su različitih boja: sivi, brončani, gotovo bijeli i crni. Tradicionalni uzgoj purana u malim jatima na OPG gospodarstvima u posljednjih 20 godina postao je vrlo cijenjen te je nastala robna marka Puran zagorskih brega, a zaštićen je i oznakom zemljopisnog porijkla. Ljubitelji dobre hrane vrlo cijene pureće meso . Turistička zajednica objavila je u jednoj publikaciji podatak da je 1935., na gospodarstvima uzgojeno 35 000 purana. Purani su bili izvoženi u Englesku, Švicarsku, Italiju, Francusku i Njemačku. Zagorska je tradicija da za Božić mora na stolu biti purica s mlincima.
Zagorje ima još jedan izvorni specijalitet koji se proširio već na ukupnu hrvatsku gastronomiju, a to su Zagorski štrukli. Rade se od vučenog tijesta s nadjevom od svježeg kravljeg sira,kiselog vrhnja i jaja.Treba ih lijepo saviti, preliti vrhnjem, te zapeći u pećnici. Kako bi se sačuvala tradicija pripreme svake se godine u Krapinsko zagorskoj županiji ali u drugom mjestu organizra Štruklijda koja okuplja najbolje kuhare, pekare I domaćice da bi se natjecali u pripremanju štrukli.
Kroz više stotina godina su u siromašnim zagorskim kućama štrukli bili glavno jelo, a danas su zagorske štrukle - poslastica.
Pokrovitelj manifestacije 100% zagorsko, Bajka na dlanu bilo je Ministarstvo poljoprivrede, a partneri pokrovitelja bili su Zagorska razvojna agencija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije, Županinska komora Krapina,Obrtnićka komora, Muzeji Hrvatskog zagorja,. Zagrebački holding d.o.o. i Grad Zagreb.
| < | rujan, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Studeni 2024 (43)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter