Marketing
MANIFESTACIJA 100 % ZAGORSKO ODRŽANA 6. PUT
PODRUČJE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE
RODNO JE MJESTO VIŠE VAŽNIH POVJESNIH LIČNOSTI
Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održana je 18. i 19., rujna 6. Sajamska izložba Krapinsko – zagorske županije pod već tradicionalnim nazivom 100% Zagorsko.
To je manifestacija prodajno izložbenog karaktera. Na Trgu su bili postavljeni štandovi na kojima su poljoprivredni proizvođači prodavali proizvode uzgojene na tradicijski način, na način konvencionalne i ekološke poljoprivrede na zagorskim poljima i brežuljcima. Ponudu su sačinjavali proizvodi proizvedeni od voća i povrća, sir , med, vino, meso i mesne prerađevine ali i tradicijski obrti i kućna radinost Krapinsko Zagorske županije. Prema riječima djelatnice iz Turističke zajednice bilo je postavljeno 120 prodajnih štandova . Na Trgu je bila i pozornica na kojoj se oba dana održavao kulturno umjetnički program sa izvođenjem zagorskih pjesama i plesova.
ŠTO IMA KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA?
Predstavljena je i turistička ponuda Krapinsko zagorske županije koja je vrlo bogata dvorcima, crkvama i muzejima. Na području Krapinsko- zagorske županije je više srednjovjekovnih dvoraca, u Zagorju je 1573. godine Matija Gubec pokrenuo seljačku bunu koja je neuspješno završila, ali pokazala je želju zagorskih kmetova da drugačije žive. U regiji Zagorja je selo Kumrovec u kome se 1892. rodio Josip Broz Tito, tu je svetište Majke Božije Bistričke u kome se od 1688., godine događaju ćudesna uslišanja. U selu Veliko Trgovišće rođen je 14. 5. 1922. Franjo Tuđman, koji je 1992., izabran za prvog Hrvatskog predsjednika. U Zagorju, kod Zaboka u plemičkoj obitelji rođen je i Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić 26. 10. 1854. a tu je i umro 9. 2. 1935. Bio je književnik. Pisao je romane, pripovijetke, kronike, književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Po njemu je utemeljena i književa nagrada na razini RH . Akademik, kipar i likovni pedagog Antun Augustinčić rodio se u Klanjcu , 4. 5. 1900.a umro 10. 5. 1979. u Zagrebu. Svjetski je poznat po spomenicima kiparski izrađenim poput; Rudara iz Ženeve i Vjesnice mira – ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Augustinčić je autor spomenika žrtvama fašizma u Adis Abebi te Spomenika seljačkoj buni u Stubici.
Zagorje ima čak pet muzeja. Muzej krapinskog pračovjeka je otvoren 27. 2. 2010. godine. Taj muzej krapinskih neandertalaca je se na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, i spada u najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Sam lokalitet zaštićen je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Izložbeni prostor muzeja je između brdašaca - Hušnjakova i Josipovca kod Krapine, a ima 1200 metara četvornih i podijeljen je na dvije etaže. Geološka i paleontološka istraživanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera. U naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja." Staro selo" Kumrovec je etnografski muzej na otvorenom u kome je očuvano iz starih vremena četrdesetak stambenih i gospodarskih objekata s zajedno njihovim namještajem. Tu su još muzej seljačkih buna u Gornoj Stubici,Dvor Veliki Tabor u Desiniću, te galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu.
Barbara Gajšek koja radi u Upravi Grada Klanjca podsjetila je da je upravo u Klanjcu grob Antuna Mihanovića, autora Hrvatske himne Lijepa naša, koji je rođen 1796., u Zagrebu, a umro 1861. , u Dvorima Klanječkim.
PURANI I ŠTRUKLE
Mnoga seoska domaćinstva Krapinsko zagorske županije imaju purane životinje neobično lijepa perija. U Zagorje su na samostanske posjede purani dopremljeni još u 16., stoljeću. Purani također imaju svoju povijest. Udomaćili su ih Asteci, stanovnici Sredneje Amerike . Oko 1511. dospjeli su u Španjolsku. Godine 1561., purani su već u Zagorju kod fratara Pavlina. Odatle su se proširili po seoskim gospodarstvima. Tradicija uzgoja purana duga pet stoljeća dovela je do stvaranja autohtone hrvatske pasmine zagorskih purana koji su različitih boja: sivi, brončani, gotovo bijeli i crni. Tradicionalni uzgoj purana u malim jatima na OPG gospodarstvima u posljednjih 20 godina postao je vrlo cijenjen te je nastala robna marka Puran zagorskih brega, a zaštićen je i oznakom zemljopisnog porijkla. Ljubitelji dobre hrane vrlo cijene pureće meso . Turistička zajednica objavila je u jednoj publikaciji podatak da je 1935., na gospodarstvima uzgojeno 35 000 purana. Purani su bili izvoženi u Englesku, Švicarsku, Italiju, Francusku i Njemačku. Zagorska je tradicija da za Božić mora na stolu biti purica s mlincima.
Zagorje ima još jedan izvorni specijalitet koji se proširio već na ukupnu hrvatsku gastronomiju, a to su Zagorski štrukli. Rade se od vučenog tijesta s nadjevom od svježeg kravljeg sira,kiselog vrhnja i jaja.Treba ih lijepo saviti, preliti vrhnjem, te zapeći u pećnici. Kako bi se sačuvala tradicija pripreme svake se godine u Krapinsko zagorskoj županiji ali u drugom mjestu organizra Štruklijda koja okuplja najbolje kuhare, pekare I domaćice da bi se natjecali u pripremanju štrukli.
Kroz više stotina godina su u siromašnim zagorskim kućama štrukli bili glavno jelo, a danas su zagorske štrukle - poslastica.
Pokrovitelj manifestacije 100% zagorsko, Bajka na dlanu bilo je Ministarstvo poljoprivrede, a partneri pokrovitelja bili su Zagorska razvojna agencija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije, Županinska komora Krapina,Obrtnićka komora, Muzeji Hrvatskog zagorja,. Zagrebački holding d.o.o. i Grad Zagreb.
Post je objavljen 24.09.2015. u 23:51 sati.