AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 10.09.2008.
Razlozi prosvjeda proizvođača mlijeka
ANALIZA ZAHTIJEVA MLJEKARA OD 17. SRPNJA ZBOG KOJIH SU MLJEKARI PROSVJEDOVALI
STJEPAN BISTROVIĆ U RAZGOVORU ANALIZIRA KAKVE PROBLEME SADRŽE ZAHTIJEVI MLJEKARA PODNESENI MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE TIJEKOM PROSVJEDA 17. SRPNJA NA KOJE BISTROVIĆ, KAO PREDSJEDNIK HRVATSKOG SAVEZA UDRUGA PROIZVOĐAČA MLIJEKA, NIJE JOŠ UVIJEK DOBIO NIKAKAV ODGOVOR OD RESORNOG MINISTARSTVA !
Ni gotovo dva mjeseca od prosvjeda proizvođača mlijeka, kada je u Zagreb pred Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja došlo više od 300 traktora kojima su upravljali proizvođači mlijeka iz pet županija, predsjednik županijskog Saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije i predsjednik hrvatskog Saveza udruga proizvođača mlijeka Stjepan Bistrović nije dobio nikakav odgovor na osam zahtijeva koje je podnio državnom tajniku dipl.ing. Krešimiru Kuterovcu na dan prosvjeda 17. srpnja.
U dva spomenuta Saveza proizvođači mlijeka u RH organizirani su u 31 županijsku udrugu u kojima je ukupno oko 5 000 članova. U 13 Udruga su članovi CRO-sima, ( hrvatsko simentalsko govedo) a u 18 Udruga su proizvođači mlijeka. U Savezu su i mljekarske firme, između ostalog i Udruga MLIKO koja je okupila sve veće farme u Hrvatskoj, kao i farme koje imaju više od 300 muznih krava.
Iako je u međuvremenu bilo vrijeme godišnjih odmora, proizvodnja mlijeka je strateška grana poljoprivrede, pa kao takva je prioritetna, posebno stoga što je to interes značajnog broja proizvođača. Zato predsjednik Saveza Udruga proizvođača mlijeka kao i svi članovi Udruga s pravom čekaju informacije i rješenja o postavljenim zahtjevima.
No državni službenici Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, koje je na odgovorne funkcije dovela politika, zahtjeve hrvatskih mljekara nisu ozbiljno shvatili. Prosvjedi i prosvjednici nisu nikad popularni no kada se u kratkom vremenu od nekoliko dana, u jeku poljoprivrednih radova usred ljeta mljekari mogu organizirati u tako velikom broju i doći traktorima u Zagreb, ipak je to signal, da u hrvatskoj poljoprivredi na terenu vrije, da postojeća poljoprivredna politika rađa probleme a poljoprivrednici i farmeri nosioci hrvatske proizvodnje mlijeka zahtijevaju njeno rješenje.
Stjepan Bistrović (39) je po struci agrotehničar. Živio je i radio u Austriji. Godine 1997. počeo se baviti proizvodnjom mlijeka. Ima 45 krava holdstein pasmine i 30 junica. Prošle je godine mljekarskoj industriji Vindija sa svoje farme isporučio 350.000 litara mlijeka E klase. Godine 2001. napravio je novu farmu djelom vlastitim sredstvima, a dijelom, točnije s oko 500.000 kuna, sredstvima komercijalnih banaka.
Zahtjevi proizvođača mlijeka koje je Stjepan Bistrović predao u Ministarstvu državnom tajniku ing. Kuterovcu u medijima su objavljeni, kratko, svaki zahtjev u nekoliko riječi i nisu odviše, sasvim sigurno, mnogima razumljivi. Ali budući da je zbog tih zahtijeva organiziran prosvjed ti su zahtjevi meritum. Zato s gospodinom Bistrovićem razgovaram o svakom pojedinom zahtjevu, a on analizira i objašnjava svrhu i smisao svake pojedine teze.
Prvi vaš zahtjev glasi : povećanje proračuna za poljoprivredu. Zar proračun nije znatno povećan kao što je to ova koalicijska Vlada poljoprivrednicima obećavala još i prije dolaska na vlast?
Je, proračun je povećan, ali ne prelazi neke okvire kako to Europa potiče. Ako sada nećemo imati poticaj na nivou EU, nećemo prenijeti nikakva potrebna prava i nećemo moći u EU ostvariti nikakve poticaje veće nego što ih imamo. Ako Europa potiče svog seljaka sa 15 %, a RH svoga sa 5 % proračuna, znači da Europa daje 300 eura po ha, a mi ćemo dobiti sada, nadajmo se 150 eura, što znači da mi nikada nećemo 300 eura dobiti, ili ćemo ih dobiti 10 godina nakon što uđemo u EU. Mi bi se trebali izjednačiti sa poticajima iz EU, da bismo te poticaje mogli koristiti u EU.
Zar u našoj zemlji nema jako puno različitih poticaja? Pojasnite o čemu govorite!
Seljaci dobivaju poticaje, ali kada se to razdijeli na toliko tisuća obiteljskih gospodarstva ljudi koji prijavljuju poticaje, a ništa ne rade, a inspekcija ne radi svoj posao kako treba, onda se jedan dio novca gubi, a jedan dio tog kolača koriste bivši kombinati. A taj dio je puno veći nego što ga koriste obiteljska gospodarstva. Kombinati koji imaju nekoliko tisuća hektara također dobivaju poticaje, a ti su poticaji veći nego što ih dobivaju obiteljska gospodarstva. Na primjer u Njemačkoj, Nizozemskoj velike firme dobivaju manje poticaja nego individualni poljoprivrednici i to je u redu. A kod nas je to sve isto. Naprimjer «Belje» dobiva veći poticaj nego ja, jer je na posebnoj državnoj skrbi. «Belje» dobiva 1,20 kn, ja dobivam 0,65 kn za litru Belje ima više od 4 000 ha povlaštenih, ja nemam. Zato veći proračun mora biti za poljoprivredu. Kada se to podijeli na pčelare, vinogradare, vrtlare, voćare, stočare, svinjogojstvo jer u poljoprivredi ima mnogo djelatnosti koje se potiču, to je financijski malo.
Predsjednik HSS-a Frišćić je u koalicijskom sporazumu tražio šest milijardi za poljoprivredu!?
I odustao je. Jer poljoprivreda je dobila 4,2 milijarde kuna ove godine. Tako piše u nekim izvješćima Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka. U taj proračun za poljoprivredu ulaze i plaće zaposlenika Ministarstva poljoprivrede, njihova stručna putovanja, putovanja ministra poljoprivrede i njegovih pomoćnika i državnih tajnika, njihove dnevnice, iz proračuna se plaćaju i strani konzultanti, kupnja namještaja i računala za ministarstvo, i sve se to financira iz proračuna za poljoprivredu.
Kao drugi zahtjev navodite : cijena plavog dizela od 3,5 kune za litru?
Cijena plavog dizela 3,5 kn/ po litri je realna cijena. Cijena od 5,60 kn za litru nije realna i cijena goriva je već dva puta padala, ali je cijena plavog dizela ostala nepromijenjena. To je politički potez kojim se pokušava zavarati javnost da se nekome nešto subvencionira a u biti seljak subvencionira državu.
Slijedeći, treći zahtjev je : povrat neiskorištenih kapitalnih ulaganja za postojeća gospodarstva. Što je sadržano u ovoj tezi zahtijeva?
Mislim na gospodarstva koja su napravljena, njih je oko 500, a za njihovo podizanje vlasnici nisu koristili kapitalna ulaganja, jer operativni program nije funkcionirao u ono vrijeme, ili pak oni to nisu mogli iskoristiti zato što po prostornom planom nije bilo moguće legalno sagraditi objekat. Svi će ti objekte trebati bi legalizirati, jer Europa to nalaže. Državni tajnik Kuterovac je jednom prilikom rekao da bi izjednačili uvjete za sve proizvođače, da će svim starim proizvođačima, s obzirom na količinu proizvodnje, refundirati jedan dio tih sredstava, kako bi oni mogli uložiti u daljnji razvoj ili da bi mogli dokupiti ono što im u ovom trenutku još treba.
Izradili smo na osnovu toga anketu svojih članova i oni su bili suglasni s tim da prošire jedan dio proizvodnje i jedan dio tih kapitalnih ulaganja trebao bi im biti vraćen u odnosu na to koliko su do sada proizvodili.
Ako je netko do sada proizvodio 50.000 litara mlijeka godišnje, onda bi on trebao dobiti još 150.000 kuna kapitalnih ulaganja za zadnje tri, četiri godine. A sve su to nova obiteljska gospodarstva koja s proizvodnjom mlijeka prije pet godina nisu imala ništa. A imamo i tradicionalna gospodarstva koja se s proizvodnjom mlijeka bave 30 godina, a nisu dobila 30.000 kuna.
Takvim načinom raspodjele mogla bi se iščitati poruka; na mlađa gospodarstva računamo, a na ona starija ne računamo. Kako vi zaključujete?
Pa i vlasnici ovih starijih gospodarstva, ako bi željeli investirati, njima bi se trebala dati mogućnost investiranja - ako ima pet krava, pa želi imati 25 krava. Prema programu može ostvariti 50 % kapitalnih ulaganja. Mi to prije 10 godina nismo imali. Ljudi koji su uložili u tu proizvodnju prije 10 godina nisu ni znali što su kapitalna ulaganja. Neki su se zadužili obročno u komercijalnim bankama i plaćali su jako visoke kamate i to ih je usporilo u razvoju. To znači naprimjer da nisu mogli kupiti zemlju jer moraju vračati visoku kamatu. I da bi se izjednačila, ta stara obiteljska gospodarstva i nova, morao bi se uzeti neki prosjek i ljudima pomoći - ili da si dokupe zemlju ili da se osuvremene u proizvodnji. Jer tko je prije 10 godina radio farmu on je mora renovirati i ulagati u farmu iznova. Inače će se opet kreditno zadužiti, opet će biti manje likvidan nego ovaj novi koji je dobio 50% kapitalnih ulaganja. Starija gospodarstva će se teško odlučiti na daljnja ulaganja, jer su to gospodarstva čiji su vlasnici starije populacije ili je poljoprivredna djelatnost dodatno zanimanje. Ali kada bi takvi od države dobili 10 ili 20 lipa po litri mlijeka više, zato što od države nisu nikada koristili nikakvu beneficiju – ti bi ljudi dobili još elana da se u toj proizvodnji održe još minimalno pet godina. Onda bismo mi sa ulaskom u EU ipak zadržali te kvote. Jer ne možete nešto zaraditi, ako prije toga niste uložili. A upravo naša država u obiteljska gospodarstva nije ništa uložila i takva će gospodarstva nestati. To je problem koji ja vidim, a to i Krešimir Kuterovac zna, mala obiteljska gospodarstva brže propadaju, nego što se velika obiteljska poljoprivredna gospodarstva formiraju i stvaraju. Ali nema više interesenata koji bi na veliko gradili i podizali farme. I sada će doći do problema da nema novih investitora – a mali će prestati sa radom. I dogoditi će se da će u jednoj godini biti 100 milijuna litara mlijeka manje.
I ovo što se sada u Slavoniji dogodilo da je za nekoliko godine izgrađeno 126 farmi za dvije godine će biti drugačija situacija. Za dvije godine će 30% tih gospodarstva propasti i to kao novih proizvođača mlijeka . Zašto? Zato što oni u taj posao nisu ušli sa jakom kalkulacijom, već zbog toga jer su vjerovali da je proizvodnja mlijeka veliki biznis. Oni nisu tradicionalna gospodarstva koja se s tom proizvodnjom bave dugoročno. I oni će, kada će trebati otplaćivati kredit – radije staviti ključ u bravu. Ono što su zaradili dvije godine su zaradili, a ključeve farme će odnijeti u banku ili u Ministarstvo poljoprivrede i reći će - ja više neću to raditi. I opet će pribjeći ratarenju i baviti će se ratarstvom. Jer oni znaju da im nitko ništa neće uzeti osim te farme. One farme koje neće isplatiti seljaci, te će farme isplatiti porezni obveznici skupa sa mnom. Znači i ja sam dio te farme izgradio, a za nju nikada neću vidjeti nadoknadu, niti bilo tko u državi.
Četvrti zahtjev glasi : rast premija za 16,8 posto. Kako ste došli do tog broja?
Toliko je porasla cijena zbog ulaznih imputa. Išli smo u minimalno povećanje. Mi smo tražili 30 % prošle 2007. godine. Onda da ne bi bio toliki rast cijena u dućanima mi smo dogovorili s ministrom Čobankovićem 10 % i 6,8 % je sada zadnjom uredbom potpisano. To je 16,8%. Ali država kao država nije tu cijenu pratila u poticaju po litri mlijeka! Oni su sa poticajem ostali na istom, dok su istovremeno nama podigli mineralno gnojivo i sve ostalo što se nas poljoprivrednika tiče.
U kom vremenskom razdoblju je sve ostalo isto?
Od prosinca 2007. godine nitko nije poticaje prilagodio rastu cijena. I gorivo i umjetno gnojivo poskupjelo je za 100 %. I još nešto: ovo što u Ministarstvu poljoprivrede pričaju da sve više i više poticaja daju seljacima, da će ove godine biti proračun veći 30 %, sve su to priče za malu djecu. Oni su nama digli poticaj, ali ne poticaj po litri mlijeka ili po hektaru, nego su možda u kapitalnim ulaganjima digli sve ovo, ali mi to ne možemo iskoristiti. I ako iskoristite, recipročno se iskoristi na 10 godina, možda 200.000 kuna dobijete, a u jednoj godini više platite mineralno gnojivo oko 30.000 kuna, znači poljoprivrednik ne da je dobio, nego je dugoročno gledano izgubio. U taj isti proračun mnogo više poljoprivrednici uplaćuju novca nego što iz njega mogu dobiti. Sam taj proračun su poljoprivrednici velikim dijelom napravili. Ako računate koliko ljudi nije u sustavu PDV-a, kupuje mineralno gnojivo, a sav PDV ostaje državnom proračunu bez povrata, pa se može reći da je to jedna trećina koja je plaćena iz proračuna, a dvije trećine su uzete tom seljaku da bi ne natrag prelile u proračun.
Mislite li Vi da administracija u Ministarstvu poljoprivrede sve to dobro razumije pa zato tako i rade? Ili je drugačije?
Pa naravno da sve razumiju. Čim daju premiju i poticaje odmah drugi dan dignu mineralno gnojivo. I ubiru dividendu i sve ostalo na dobiti farmi. I u svakoj litri se plaća kuna za izgradnju cesta. A koliko traktori poderu cesta, to bih htio znati?
Peti zahtjev mljekara je : legalizacija objekata za proizvodnju mlijeka. Što to konkretno znači?
To znači da je ovoga momenta u Hrvatskoj 80% farmi napravljenono bez ikakvih papira. Ljudi su gradili farme, nisu mogli udovoljiti prostornim planovima, pa zato nisu mogli dobiti ni građevinsku dozvolu. A pošto drugu mogućnost posla nisu imali, ljudi su radili farme bez papira. A našim ulaskom u EU te će farme biti zatvorene ili srušene. Za vrijeme bivšeg ministra poljoprivrede od jednog sam službenika imao informaciju da je 85 % farmi muznih krava ilegalno sagrađeno. Ja sam također imao taj problem. No kada su rađene izmjene i dopune prostornog plana lokalne uprave i samouprave općine kojoj ja pripadam, načelnik općine i općinsko Vijeće, s kojima sam često pismeno komunicirao omogućili su mi da svoju farmu mogu legalizirati. Čak su u prostornom planu izričito napisali da na mom gospodarstvu izričito se može zadržati farma mliječnih krava i da se farma ne mora premještati izvan sela. Ali ima načelnika općina koji ne žele poljoprivrednicima koji su napravili farme ići na ruku na ovaj način i ljudi tamo nemaju velikog izbora.
Ovim zahtjevom tražite pomoć od Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka. Kako vam ono konkretno može pomoći?
Taj se problem velikog broja farmera može riješiti Odlukom Vlade. Objekti za proizvodnju mlijeka ili mesa koji su sagrađeni do 1.1. 2008. a nemaju sudske sporove mogla bi Vlada svojom Odlukom priznati i omogućiti im da uđu u prostorne planove i isto tako da im se omogući da prate skiciranje, izmjenu i da se kao takvi ucrtaju u prostorne planove.
Kada bi te objekte Odlukom Vlada priznala, smatrate, automatski bi ih u svoje prostorne planove trebala uvrstiti i lokalna uprava i samouprava?
Da, u toj Odluci Vlade trebalo bi definirati koji se objekti priznaju, kakvi, koje namjene, na koji su način sagrađeni. Jer ipak je nemoguće legalizirati objekat koji nema sabirnu jamu za fekalije, izbetoniranu gnojovku i sve to. A ima farmi koje se na novo grade, a nemaju izbetonirano gnojište. Da, a to bi izrijekom bio zadatak i za lokalnu upravu i samoupravu.Oni bi tek legalizacijom mogli amortizaciju na te farme obračunati, a prava bi se situacija tek znala u knjigovodstvenom servisu.
Komentirajte šesti zahtjev: reprogramiranje kredita komercijalnih banaka!
Poljoprivrednici koji su uzeli kredite od komercijalnih banaka sada su opet u teškoćama. Reprogramirati kredit po novom uvjetu na 15 godina uz 4 % kamata, znači iz komercijalne banke krediti da se stave u Hrvatsku banku za obnovu i razvoj da bi opterećenje po litri mlijeka bilo manje.
Kako ste došli do tog zaključka?
Do tog smo zaključka došli 2007. u jesen u razgovoru s ondašnjim ministrom Čobankovićem gdje je to bilo predloženo. On je rekao da je to odlična mjera i da bi se s tim mogla pojeftiniti proizvodnja mlijeka, jer bi se malo razvuklo to razdoblje i preuzela bi se sredstva iz komercijalnih banaka koje naplaćuju 9,5-10% kamata.
Ako je plan države da proizvodnja uvijek bude strateška, onda je potrebno poljoprivrednike zaštititi i omogućiti im normalno funkcioniranje.
Kakva bi bila uloga Ministarstva poljoprivrede u tome?
Ministarstvo poljoprivrede mora raditi tako da poljoprivrednicima u tom vidu što efikasnije pomogne. Imamo neka gospodarstva koja su slala zahtjeve da im se prolongira kredit za šest mjeseci jer je došlo do problema u nabavi junica. A kada nemate junica nemate proizvodnje. I nisu mogli nabaviti junice, a dođe naplata kredita. Proizvodnih jedinica nema, mlijeko nije proizvedeno, a objekat stoji prazan. Mi smo naveli osam zahtijeva koji nam kako vidite predstavljaju problem, ali u tih osam zahtijeva problemi farmera proizvođača mlijeka mogu biti riješeni 100%.
Sedmi zahtjev glasi: zakonski omogućiti jedan hektar jedno uvjetno grlo (nitratna direktiva) Obrazložite ovaj zahtjev?
Da bi se omogućilo dovoljno hrane i rezerve u stresnim godinama potrebno je posjedovati jedan hektar na jedno uvjetno grlo a samim time bi se i zadovoljila nitratna direktiva koju prepisuje EU. Stočna hrana je sve skuplja i proizvođač mlijeka ne smije biti ovisan o kupnji hrane jer to poskupljuje proizvodnju.
Osmi zahtjev glasi : obuzdavanje troškova u svim segmentima! Na koje troškove upozoravate?
Rast troškova u Hrvatskoj nitko više ne može pratiti. Obuzdavanje troškova može napraviti Vlada s mjerama ili subvencioniranjem mineralnih gnojiva. Ina Petrokemija koja proizvodi mineralno gnojivo jednostavno može staviti gornju graničnu cijenu – isto kao što su je stavili za mlijeko.
Koja je to gornja cijena mlijeka?
Cijena nafte, struje, telefona, mineralnih goriva, tekuće održavanje objekta, sve ide gore, a cijena mlijeka je ista . To dakle nije pomoć proizvođačima mlijeka, već je to način da se njih dovede do stagniranja.
Imaju li hrvatski otkupljivači mlijeka približno iste otkupne cijene za litru mlijeka?
Ne, u Istri je cijena najniža. Tamo IPK Rijeka plaća znatno nižu cijenu i ne stimulira seljake. Mislim da će ih natjerati da se sami organiziraju i naprave svoju preradu.
Radi li se o velikoj razlici u odnosu na otkupljivača Vindiju?
Da, radi se o 0,10 lipa, ali na 30.000 litara mlijeka mjesečno 12.000 kuna više plaća Vindija od IPK Rijeke. To nije beznačajna svota, nije realno i treba se zalagati da cijena mlijeka u cijeloj RH bude ista, a da posebni uvjeti gospodarenja, znači teži uvjeti gospodarenja i brdsko planinski uvjeti, gdje su teži uvjeti proizvodnje budu stimulirani dodatno. Državna skrb za područja koja su bila opustošena ratom u ravnici, a rat je završio 1995. trebala bi prestati. Mi ćemo za tri, četiri godine biti u EU, a sada razdvajamo ljude po posebnim državnim skrbima, koja su politički po nekim područjima podijeljena, i mi sad razdvajamo cijene mlijeka čak u razlici od 0,70 lipa što je jako puno.
Potkraj veljače osnovan je Savjet za mljekarstvo, u kome ste i vi jedan od članova. Kakvi problemi se tamo rješavaju kad mljekari imaju toliko zahtijeva za koje traže rješavanje?
Problemi su samo potaknuti na rješavanje u Savjetu, ali mene kao člana smeta i zabrinjava situacija kada od sastanka do sastanka prođe mjesec i pol dana, rješavamo uvijek iste probleme, a nikada ih nismo riješili. Kuterovac kaže „Rješava se“. Mislim da su ti Savjeti upravo alibi nekome da seljake okrivi za svoj nerad ili svoj nemar. Jer ako su seljaci u Savjetu, onda je lako reći: «što vi sada imate pregovarati pa vaši predstavnici su tu i oni rade na tom pitanju». A što mi možemo raditi? Mi možemo tamo predložiti, možemo upozoriti na nešto, a birokracija Ministarstva i Vlade rješava te probleme .
Da li je od 1. kolovoza nastupila nova otkupna cijena mlijeka?
Da, mlijeko za mjesec srpanj isplaćeno je po cijeni većoj za 6,8 %, ali je zanimljivo da su mnogim proizvođačima kao i meni baš sada na povišici cijene mlijeka pali parametri u mlijeku. To konkretno znači da je odnos masnoće, proteina, mikroorganizama i somatskih stanica smanjen. Na primjer moje je mlijeko E klase i već nekoliko godina njegova je vrijednost bila 4,5, a od ove posljednje povišice cijene mlijeka moje mlijeko ima vrijednost 4,01.
| < | rujan, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Listopad 2024 (34)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter