Jezični savjetnik

< srpanj, 2005 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Lipanj 2006 (4)
Svibanj 2006 (1)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (3)
Veljača 2006 (3)
Siječanj 2006 (9)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (5)
Listopad 2005 (2)
Rujan 2005 (5)
Kolovoz 2005 (2)
Srpanj 2005 (3)
Lipanj 2005 (4)
Svibanj 2005 (5)
Travanj 2005 (6)
Ožujak 2005 (4)
Veljača 2005 (5)
Siječanj 2005 (6)
Prosinac 2004 (23)

Pitanja i odgovori

Strpljenja.
Odgovaram kako
stignem - ali uglavnom
odgovaram!

Elektronička pošta

scorpy.zg@gmail.com

Lektoriranje tekstova i knjiga

Na elektroničku adresu možete slati i
poslovne ponude - rijetko odbijam mogućnost
da štogod zaradim. Ovisi o tome koliko sam zauzet.

Cijena po dogovoru - kvaliteta zajamčena.

Jezični savjetnik II
Loading


Nastavak (arhiviran)

Prolog

Iz televizijskog studija

Nije - nego...

Neću i nemam

Postumno ili posthumno?

Navesci

S one strane zakona

Uvjerenje nije rješenje!

Povratno-posvojna zamjenica svoj

Nenaglašeni aorist glagola biti

Sličica o jeziku

Televizija i njeni kriminalci

Lektorska je tuga pregolema...

Poruke i preporuke

Lijepi naši - anglicizmi

Imenice kći i mati

Jezik na javnim stupovima i u reklamama

Hungarizmi

Vokativ

Vokativ (2)

Vokativ (3)

Neubrojiv i neuračunljiv

Pahuljice, padajte...

O genitivu množine

Pohotljivci

Divote administrativnog stila (1)

Divote administrativnog stila (2)

Repovi jedne (stare) rasprave

Skretnica

Je li me tko tražio?

Hiljada i tisuća

Kratice

Arabizmi

Takozvano nepostojano a

Takozvano nepostojano e

Svršetak igre

Sadržaj

Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

24.07.2005., nedjelja

Zrnce za razgovor uz kavu


U naslovu parafrazirah staru Vikendovu rubriku jer slijedi nešto što sam odavno htio staviti ovdje, kao uvod u sljedeće postove. Onaj o jezičarima (odnosno klasičarima i suodnosu hrvatskog i latinskog jezika) koji nedavno spomenuh pričekat će neko bolje vrijeme, jer danas želim biti blag. Za Vratovića i njegove savjete uvijek ima vremena...

SMS vratio aorist i imperfekt u hrvatski jezik

"Jesi li bio kod zubara?" - "Bijah", "Vidjeh te pred faxom" ili "Saznah da si u Grčkoj" nisu nikakvi knjiški primjeri nego poruke odaslane SMS-om koje je proučavajući pojave u jeziku izazvane (potaknute) novim tehnologijama prikupila dr. Milena Žic Fuchs s Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako su gotovo zaboravljena glagolska vremena za koja se misli da još samo zadaju glavobolje školarcima uskrsnula u porukama što ih odašilju govornici kojima je od 20 do 60 godina znanstveno je prvi put u nas propitkivala baš dr. Milena Žic Fuchs. Njezin članak Communication Technologies and their Influence on Language: An Example from Croatian ("Komunikacijske tehnologije i njihov utjecaj na jezik: primjer iz hrvatskoga") objavljen je u znanstvenom časopisu SRAZ.

Primjer je za hrvatski jezik i te kako važan jer se i u svijetu rijetki lingvisti bave utjecajem modernih tehnologija na jezik, a još rjeđi smatraju da preko SMS poruka i interneta u chat-grupama (pričaonicama, brbljaonicama) nastaje novi oblik jezika, koji nije ni govorni ni pisani.

Dr. Žic Fuchs misli pak kako nismo još dovoljno svjesni toga da se ritual komuniciranja u svijetu suvremenih tehnologija promijenio i da upravo te tehnologije imaju svoje zakonitosti koje utječu na jezik. Da je to očito i na primjeru ponajprije aorista i imperfekta u hrvatskom, vidi se i po tome što zbog broja slovnih mjesta na zaslonu mobitela aorist zauzima značenjska polja drugih prošlih vremena pa tako onaj koji šalje poruku nije napisao "Saznao sam da si u Grčkoj" nego "Saznah da si u Grčkoj".

Poruku je poslao 24-godišnji student, no aoristom se služe i 40-godišnjaci. To se vidi i u sljedećoj poruci: "Pa kaj si radila u tramvaju u 20 do 8? ja tek sad progledah", pa će prije nego što se netko dosjeti ponovo napamet rasteretiti školski program, okomljujući se na aorist i imperfekt kao na ostatke prošlih vremena, biti nužno sustavnije se pozabaviti komunikacijom koju posreduju suvremeni mediji.

Na seminarima, kaže dr. Milena Žic Fuchs, studenti su i te kako zainteresirani za proučavanje poruka koje svakodnevno i šalju jedni drugima SMS-om ili internetom svojim profesorima, a u kojima gdjekad upotrebljavaju i oblike za koje se pouzdano ne zna jesu li aorist ili imperfekt. Tako je u primjeru "Jesi li obukao tamno odijelo?"; "Imah tamno odijelo" ili pak "Nisam se moga javljat jer vozih", što također pokazuje da je uporaba aorista ili imperfekta povezana s ograničenjima suvremenih tehnologija, odnosno s brojem slovnih mjesta.

S obzirom na današnju upotrebu tih glagolskih vremena, stoga je zanimljivije podsjetiti na Sintaksu hrvatskoga književnog jezika akademika Radoslava Katičića, koji 1986. ističe: "Premda je imperfekt u hrvatskom književnom jeziku izrazito stilski obilježen i zato razmjerno rijedak i ograničen na određene vrste tekstova, ipak je on u književnom izrazu snažno ukorijenjen i važan u sustavu glagolskih vremena jer predstavlja barem mogućnost da se prošlost kod trajnih glagola razluči od gotove sadašnjosti pa njihovo nerazlikovanje, iako često i pretežno, ostaje ipak samo fakultativna neutralizacija, a pun sustav ostaje uvijek virtualno prisutan, pa se i u najležernijem stilu uvijek može aktualizirati."

Prema Katičićevu mišljenju, uporaba aorista u hrvatskom književnom jeziku nije stilski neutralna, a rabi se više i lakše nego imperfekt. Kako SMS porukama u Hrvata 1986. nije bilo ni traga ni glasa, to je zanimljiviji povratak aorista i imperfekta, snažno ukorijenjenih u sustavu glagolskih vremena.

Novi lingvistički i komunikacijski fenomen zahtijevat će stoga i dopunu školskogramatičkih definicija prema kojima se aorist ponajviše upotrebljava u jeziku književnosti, a u razgovornom se jeziku rijetko može čuti. Za imperfekt se tvrdi da ga u razgovornom jeziku gotovo uopće nema te da je zbog toga danas neobičan, no i jedno i drugo glagolsko vrijeme s novim tehnologijama zadobivaju, očito, i novo mjesto. Doduše, i na uzorku od 800 poruka dr. Žic Fuchs ustanovila je da odašiljatelji poruka rabe u imperfektu ponajviše oblike glagola "biti".

Pisci poruka u kojima su aorist i imperfekt obrazovaniji su od prosjeka, no i današnji naraštaji koji tek postaju čitatelji, a mobitele dobivaju nerijetko i prije nego što nauče čitati, imaju priliku susresti se s tim glagolskim vremenima. O njima će najbolje spoznaje steći iz Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. U jednoj od njih, Kako je Potjeh tražio istinu, i sljedeća je rečenica: "Bijaše dobar komad puta do onog mjesta, gdje bijahu pčelci. No svi tri brata poznavahu šumske prolaze, zato uđoše sigurno i radosno u šumu", što pokazuje neslućene stilske ljepote i aorista i imperfekta. Možda današnja tehnologija, makar i svojim ograničenjima, utre put i povratku tih glagolskih vremena i u suvremenu književnost.

A glad za komunikacijom u Hrvatskoj gotovo je nezasitna. Zemlja s malo više od 4,3 milijuna stanovnika ima 2,5 milijuna mobitelskih brojeva. Komuniciranje mobitelom i poruke koje se tako šalju postaju veoma važan, svakako nedovoljno istražen dio jezičnoga korpusa. Građani Hrvatske na mjesec SMS-om šalju u prosjeku 70 poruka, a europski je prosjek 25 poruka. Omiljenost esemesiranja objašnjava se jeftinoćom, ali i time da samo 37 posto kućanstava ima računalo, a samo ih se 27 posto služi internetom.

- 22:45 - Prokomentiraj (38) - Ispiši - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se