KOLAČI NAŠI SVAGDANJI

Kolači naši svagdanji.
PAVLOVA

Kolač je jelo od brašna, šećera i raznih dodataka.

Prvi kolači nastali su od kruha, a praksa je dodavanjem novih sastojaka dovela do kolača.

Kolači mogu biti od dizanog tijesta koje se pravi sa germom ili kolači koji se prave sa praškom za dizanje.

Današnji kolači i ine slastice postaju sve sofisticiraniji, pa se rade od keksa, raznih krema i nizom aroma.

Kolači se, obično, pripremaju za subotu/nedjelju, male i velike blagdane, za rođendane, ili jednostavno kada nam se jedu.

U domu, u kojem sam odrasla, radili su se jednostavni, pretežno dizani kolači, kao buhtli, orehnjače i makovnjače. Radili su se i štrudli sa raznim punjenjem, pite i nezaobilazna kukuruzna zlevanka.

Torte nisu bile dio jelovnika.
Torte su došle u moj jelovnik kasnije.
Ne mogu se baš pohvaliti mojim tortama, ali se trudim.
Rado gledam torte u slastičarnama ili na slikama kuharica i uvijek se divim umijeću. Izgledaju odlično, a sigurno su i jako fine.
Ipak, ima jedna koju nisam vidjela u slastičarnicama, koja izgleda atraktivno, a o ukusu ne dvojim.
Poželjela sam jednu sama napraviti.

Torta se zove Pavlova.
Ime je dobila po svjetski poznatoj i obožavanoj ruskoj balerini , celebrity svog vremena, Ani Pavlovoj.

Mnogi kuhari nazivali su svoje recepte njenim imenom. Tako su u Francuskoj, žablje krakove, nazivali a la Pavlova, a u Americi je njeno ime imao sladoled.

Autor recepta za tortu bio je Australac, chef u hotelu Wellington
, gdje je Ana boravila 1926 god. i bila je oduševljena tortom.
Slastičar se je trudio da torta potsjeća na lepršavu suknjicu balerine.
Ja sam koristila recept Mary Barry, engleske prezenterice kolača, spisateljice kuharica i slastičarske TV zvijezde.
Inače, postoji bezbroj recepata za ovu slasticu, ali manje više, svi su slični. Doduše, može se raditi i sa kavom i tada je malo drugačija