Oganj.blog.hr

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE


Nakon puno junačkih pogibija naših branitelja i civila: žena, djeca, staraca i drugih nevinih žrtava, potoka krvi, neutješivog bola, suza, vječne tuge i sjećanja, ali i radosti zbog časnih pobjeda, oslobodismo se jednih okova i ostvarismo povijesni san naših predaka: samostalnu državu Hrvatsku.


Uslijedilo je nekoliko promjena Ustava Republike Hrvatske i brojnih zakona i podzakonskih akata. Iz potreba, usklađivanja sa Europskim zakonodavstvom, a ponekih i zbog uskotimskih interesa.


Bogu hvala promijenismo i državne praznike.
Posebno mi je drago ukidanje Dana Ustanka Naroda Hrvatske, koji je, nametnuto, evociralo sjećanja na događaje ustanka pobunjenika, dana 27. srpnja 1941. godinu u Hrvatskom selu Srb, nakon kojeg su pobunjenici, budući partizani i četnici, u svojoj pobuni, na području Srba, i Donjeg Lapca, poubijali preko 400 Hrvatskih i muslimanskih civila, a zločin je dosegao razmjere da su u jednom mahu ubijali cijele obitelji. Tako je ubijeno i svih 37 članove Hrvatske obitelji Ivezić. Zločin koji se i u ovo doba, javno ne osuđuje.


Namjesto tog zločina u današnje se vrijeme slavi DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE, u spomen na događaje na području okolice Siska i šume Brezovica.



U subotu, 22. lipnja 2024. godine, u šumi Brezovica, pored Siska, u znak sjećanja na 22. lipanja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica osnovan Prvi sisački partizanski odred, obilježit će se Dan antifašističke borbe. Bila je prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.


Službeni mit koji nema nikakve veze sa stvarnošću.
Tog se dana u Brezovici nije dogodilo ništa vrijedno pozornosti.


Dogodilo se u svijetu. Hitler je samoinicijativno, prekinuo Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika i Operacijom Barbarossa napao Sovjetski Savez.
Istodobno je po nalogu Staljina, generalni sekretar Kominterne, Georgi Dimitrov, pozvao sve komunističke partije na ustanak.


Tako su u večer istoga dana, Vlado Janić i Marijan Cvetković, došli u selu Žabno kod Siska, kod partijskih drugova Ive Lovrekovića i Jose Lasića, i tamo odlučili da se viđeniji komunisti povuku u ilegalnost, u prvo vrijeme Žabenske šume, naoružaju i nakon nekog vremena, počnu diverzantskim akcijama.

Dakle, šuma Brezovica nema nikakve veze s Danom antifašističke borbe, ali ima sa zločinima partizana.


Krajem Drugog svjetskog rata, na području šume Brezovica, pripadnici partizanskih jedinica te agenti UDBE i OZNE, pod okriljem su noći, bez sudskih dokaza krivnje, mučki ubili 6.000 razvojačenih vojnika i civila. Počivali u miru Božjem.


Mislim da je u subotu, časnije otići u Spomen pohod na Jazovku.


Jazovka je poznata kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata, od strane partizana.

Žrtve su bile, uglavnom, ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz zagrebačkih bolnica, 1945. godine.
Do sada su iz jame Jazovka izvađeni posmrtni ostaci 814 osoba.


Te nevine žrtve zaslužuju svaku počast, a Hrvati istinu.


Svim ubijenim dao Bog mir Božji.

Branko Smrekar

U Brdovcu, 20. lipnja 2024

ANTIFAŠISTI FAŠISTIČKIH METODA NISU HRVATSKI DOMOLJUBI

Antifašisti Engleske, Francuske, Italije…borili su se za svoje države: Englesku, Francusku, Italiju, jedino su se partizani iz Hrvatske, uprkos potlačenosti Hrvatskog naroda u prvoj Jugoslaviji, opet borili za tuđu državu, drugu Jugoslaviju, a protiv Hrvatske.

Postavljam i krucijalno pitanje: smiju li se antifašisti, koji su u poratnom razdoblju, najradikalnijim fašističkim metodama, bez suda, ubili brojne nevine žrtve nazvati antifašistima?
Ne smiju!
Aleksandar Ranković je u svom izlaganju, u Jugoslavenskoj skupštini, 1951. godine, rekao:
"Likvidirali smo 568.000 narodnih neprijatelja, a kroz logore od 1945. do 1951. prošlo je 3.777.776 zatvorenika". (Politika«, Beograd, 1. veljače 1951).
Najveći dio pobijenih bili su Hrvati.

Nekad je i u Hrvatskoj postojao Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata, SUBNOR, kojem su, nakon stvaranja neovisne Hrvatske, na Skupštini održanoj 16. travnja 1992., promijenili ime u Savez antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SAB RH), a na Skupštini održanoj 27. studenog 1997. u Savez antifašističkih boraca Hrvatske (SAB H), da bi se na Skupštini održanoj 7. veljače 2002. preimenovali u, konačni, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) u koji, da bi ostali vječni, mogu pristupiti i oni koji su rođeni nakon Drugog svjetskog rata, pa je tako njihov današnji predsjednik Franjo Habulin, rođen 1957. godine.

Broj Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata se iz godine u godinu sve više smanjuje. Nažalost, jedan dio smanjenja, odnosi se i na preko 4.200 branitelja koji su dosad, uglavnom zbog trauma rata i naših loših politika, počinili samoubojstvo.
Broj Hrvatskih branitelja će se i dalje smanjivati, do utrnuća , ali bi ovakvom politikom udruga samozvanih antifašista mogla ostati vječna. Sramota.

Očuvanje digniteta Hrvatskih branitelja i Domovinskog rata vidim u osnivanju , neovisnog, HRVATSKOG BRANITELJSKOG ZBORA, koji bi obvezno okupljao sve braniteljske udruge i , po slobodnoj volji , njihove rođake, prijatelje i štovatelje domovinskih vrednota.
I na kraju:

JEDINI NAŠI ANTIFAŠISTI SU HRVATSKI BRANITELJI IZ DOMOVINSKOG RATA.
Branko Smrekar

Opetovano: 18. lipnja 2024.

ČESTITAM DAN DRŽAVNOSTI

S ponosom, danas slavimo 30. svibnja. Dan državnosti u Republici Hrvatskoj, kao spomen na konstituiranje prvog, demokratski izabranog, višestranačkog Sabora, 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskog sabora u očuvanju Hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Dan državnosti obilježava se od 1990. godine.
U razdoblju od 2001. do 2019. godine, Vlada Ivice Račana proglasila je 25. lipnja Danom državnosti.
Dan kada je Hrvatski sabor donio povijesnu Ustavnu odluku o neovisnosti i suverenosti Republike Hrvatske, čime je pokrenut postupak secesije od ostalih jugoslavenskih republika.

Oba su datuma vrijedna ponosa i proslave.
Dvije najveće stranke imaju različite ocjene ovih događaja i pokušavaju pripisati što više zasluga sebi.

Po mom mišljenju, najveće zasluge za stvaranje države Hrvatske, pod vodstvom Franje Tuđman, ima
HRVATSKI NAROD.
.
Na referendumu održanom 25. travnja 1991. godine, koji je odlukom raspisan 19. svibnja 1991. godine, prvi Predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, neupitno je odredio način rješavanja državne krize.
Rezultat referenduma bio je iskren, nedvosmislen i dalekosežan, povijesni.
Na izbore je izašlo čak 84% birača, a više od 94% njih glasalo je za suverenu i neovisnu Republiku Hrvatsku.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, referendum je OBVEZAO sva državna tijela na daljnje postupanje.
Zato bi i taj dan referenduma trebao biti državni blagdan:
DAN HRVATSKOG NARODA

Uz navedeno, posebno me raduje 5. kolovoz, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Ono što smo oslobodili u Domovinskom ratu, ne smijemo izgubiti u miru.

Razmislimo: gdje smo, što smo i kamo želimo ići.
Pogrješkom u odabiru oskrnavit ćemo grobove naših junaka, zasjeniti svoju povijest i izdati buduće generacije.

Mi koji volimo našu Hrvatsku, odaberimo one koji nas više neće prodavati.

Branko Smrekar
U Brdovcu, 30. svibnja 2024