Marin Jurjević o svemu

< veljača, 2016 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29            

Svibanj 2022 (2)
Lipanj 2021 (2)
Svibanj 2021 (1)
Travanj 2021 (2)
Studeni 2020 (1)
Rujan 2020 (1)
Lipanj 2020 (3)
Svibanj 2020 (2)
Ožujak 2020 (1)
Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (3)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (1)
Studeni 2018 (1)
Listopad 2018 (1)
Rujan 2018 (1)
Srpanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (3)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (2)
Siječanj 2018 (1)
Travanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Studeni 2016 (2)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (9)
Siječanj 2016 (1)
Prosinac 2015 (3)
Studeni 2015 (3)
Veljača 2015 (1)
Rujan 2014 (1)
Svibanj 2014 (1)
Travanj 2014 (1)
Ožujak 2014 (4)
Veljača 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Rujan 2013 (1)
Srpanj 2012 (1)
Lipanj 2012 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Informacije građanima

Linkovi
Dišpet- Fanzin Foruma mladih SDP-a Split
SDP Split
Forum mladih SDP-a Split
Blog.hr
Marija Lugaric
Nenad Stazic
Davorko Vidovic
Zoran Milanović
SDP
Sabor RH

Counter
Get a Counter

25.02.2016., četvrtak

SUBCOMANDANTE MARCOS

"El Consejo de la Judicatura Federal" (Savezno Sudbeno Vijeće ) Meksika jučer je (srijeda, 24. veljače 2016.) donijelo odluku o "prestanku progona" Subcomandantea Marcosa, tako da on više nije "bjegunac pred zakonom".
Tko je uopće "Subcomandante Marcos" ?
On je pomalo već mitska osoba, čovjek kojeg je intervjuirao Gabriel Garcia Marcos, suvremena meksička ljevičarska ikona - "glasnogovornik", a u zbilji stvarni vođa EZLN-a ("Ejercito Zapatista de Liberacion Nacional" - "Zapatističke Vojske za Nacionalno Oslobođenje") koja od 1995, godine djeluje u Meksičkoj južnoj državi Chiapas u kojoj Marcosovi "zapatisti" djeluju uglavnom u prašumi na granici s Gvatemalom s urbanom jezgrom u gradu San Cristobal de las Casas.
Niti malo nije slučajno da je upravo to područje posjetio papa Franjo za svog nedavnog dolaska u Meksiko kao što sam uvjeren kako nije niti malo slučajno što se i ovaj službeni prestanak progona Subcomandantea Marcosa desio neposredno nakon završetka njegove posjete.
Subcomandante Marcos, "čovjek s crnom maskom na licu", je 1995. godine bio optužen za "pobunu, terorizam, urotu, korištenje oružja kojeg smije koristiti jedino meksička vojska" i za razne druge nezakonite radnje.
Objašnjenje kojim se sada "opravdava" prestanak progona Subcomandantea Marcosa od strane meksičke države je "zastara" , odnosno "prestanak postojanja razloga" zbog kojih je ovaj zanimljivi lider indiosa i oružanog pokreta u Chuiapasu - bio optužen.
Uglavnom, nakon ovakvog stava "Saveznog sudbenog viječa" Meksika - niti jedan oblik meksičke vlasti ne može ga više progoniti zbog navedenih optužbi.
Najzanimljivije je što, na određen način, Subcomandante Marcos u stvari više uopće "ne postoji".
Kako je to moguće ?
Naime, nakon dugog izbijanja iz javnosti, 26, svibnja 2014. godine Subcmandante Marcos je sam javno objavio kako "on više ne postoji" !
Što to znači ?
Stvar je u stvari lako objašnjiva.
"Nestao je " Subcomandante Marcos koji se samo transformirao i pretvorio u čovjeka koji se sada zove "Subcomandante Insurgente Galeano"
- "Pobunjenik Galeano".
Zašto je promijenio svoje gerilsko ime ?
Zato što je 2, svibnja 2014, godine u zasjedi koju su postavile paramilitarne provladine, desničarske antizapatističke snage, ubijen zapatistički gerilac i njegov prijatelj Jose Luis Solis Lopez "Galeano"
Zato je Marcos odlučio da preuzme njegov gerilski identitet.
Pravo ime Subcomandantea Marcosa nikad službeno nije utvrđeno iako ga je, neslužbeno, meksička vlast (Ured državnog odvjetnika) identificirala kao Rafaela Sebastiana Gulliena Vincentea, sveučilišnog profesora dizajna na "Universidad Autonoma Metropolitana . UAM", rođenog 1957. godine u Tampicu, Tamaulipas - na sjeverositoku Meksika.
Kada je Državno dovjetništvo 9. veljače 1995. podiglo protiv njega i 12 njegovih "companerosa" optužbe . istovremeno započinje vojna opsada dijelova Chiapasa za koje se pretpostavljalo da su područje djelovanja Marcosa i njegove "zapatističke vojske".
U oružanim sukobima bilo je na desetke mrtvih ali je taj "unutarnji meksički rat" ubrzo prekinut i dalje je funkcionirala nekakva vrsta "statusa quo" koji je podrazumijevao "službenu vlast" koja je bila koncentrirana u Tuxtla Gutierrezu, glavnom gradu Chiapasa, a Marcos i "zapatisti" su bili neformalna "vlast" u dijelovima prema granici s Gvatemalom čije je središte San Cristobal de las Casas.
U San Cristobal de las Casasu, zaista jednom od fascinantnih i najljepših meksičkih gradova - na rubu prašume, bio sam prije par godina, dok je Subcomandante Marcos službeno bio "van zakona", i na svakom uglu sam mogao kupiti plakate ili razglednice s njegovim likom i to kako na ulici tako i u dućanima, trafikama ili bilo gdje, bukvalno - na svakom koraku.
Već u ožujku 1995, godine meksička vojska prestaje s aktivnostima i pristupa se pregovorima s Marcosom.Meksički predsjednik Ernesto Zedillo počinje provoditi politiku pregovaranja, izmirenja - odnosno postizanja "dostojanstvenog mira" u Chiapasu pa se čak donosi tzv "Zakon o dijalogu" kako bi se sve uobličilo i u zakonsku formu.
Između Države i Zapatista započinju pregovosri u San Andres Larrainzaru gdje se, nakon godinu dana, potpisuju neki sporazumi.
Dok su pregovori trajali, u skladu s meksičkim zakonom . važila je amnestija za Marcosa i njegove suborce zapatiste.
Ali, kada su pregovori završili ponovo su na snagu stupile zakonske mjere progona i optužbi Marcosa i 12 njegovih suradnika.
Marcos i Ejercito Zapatista de Liberacion Nacional tvrde da Država nije ispoštovala uvjete postignutih sporazuma - pa se "ratno stanje" formalno ponovo uspostavilo ali nikakvih večih oružanih aktivnosti nije bilo.
Sasvim suprotno.
Tako Marcos organizira karavanu u kojoj i sam učestvuje i koja je pješke, uz pratnju medija, prešla pola Meksika.
To je inače, uobičajeni i tradicionalan način djelovanja nezadovoljnika sa periferije Meksika koji pješke idu prema Glavnom gradu do predsjedničke palače na središnjem trgu Zocalo usred Ciudad de Mexica.
To je jedan od najvećih trgova na svijetu na kojem stane više od milijun ljudi i sam sam bio svjedok ulasku u grad i dolasku na trg Zocalo jednog takvog marša zapatista koji je bio organiziran 1984. godine, desetak godina prije pojave Marcosa, kada su mediji, a posebno TV, danima i danima pratili kako se uglavnom seljaci i sindikalisti približavaju Ciudad de Mexicu i dolaze pred predsjedničku palaču. Bio sam na samom trgu kada je tadašnji predsjednik Meksika, Miguel de la Madrid, morao primiti izaslanike onih koji su marširali prema glavnom gradu u kojem su im se pridružile kolone anarhista, komunista (tada je Komunistička Partija Mexica bila treća stranka po snazi u Mexicu - prije objedinjavanja ljevice u PRD - Partido de la Revolucion Democratica - koja od svog osnutka neprestano vlada Ciudad de Mexicom).
Marcos traži da se ostvare sporazumi iz San Andresa kojima su u fokusu bile ustavne promjene kojima bi se regulirao odnos prema meksičkim indiosima, narodima indigena - koji, inače. čine 35% stanovništva Chiapasa i koji su jezgra "Zapatističke vojske"
Marcos je tada uspio, što izgleda nevjerojatno, jer je bio osoba "van zakona" - da ga prime u meksički parlament i da na tribini Zastupničkog doma održi predavanje o svojim zahtjevima i položaju indiosa u Meksiku.
Vlast sa svoje strane - nikada nije ispunila sporazume iz San Andresa, koje je potpisala s Zapatistima.
Nakon toga zapatisti se povlače u područja prašuma na granici s Gvatemalom i u djelove i sredine Chiapasa gdje su uvijek bila njihova uporišta a Subcomandante Marcos više ne izlazi u javnost ali djelovanja se nastavljaju preko Ejercito Zapatista i preko nekih civilnih udruga a posebno preko "Centro de Derechos Humanos Fray Bartolome de las Casas".
Dominikanski svećenik Bartolome de las Casas bio je u 16. stoljeću biskup Chiapasa, "zastupnik i univerzalni zaštitnik indijanaca" u Meksiku. Kod kralja Svetog Rimskog Carstva Karla V počeo se zalagati za prava domorodaca, osobno ih je oslobodio svakog ropstva i napisao je najvjerodostojnije kronike španjolskog osvajanja Meksika u kojima objektivno govori o patnji koje su podnijeli autohtoni stanovnici, indiosi Meksika za vrijeme ali i poslije konkviste.
Papa Franjo se prije odlaska iz Meksika a nakon svoje posjete Chiapasu - u ime Katoličke crkve ispričao indiosima za sva zla koja su im u ime kršćanstva tada bila nanesena.
Možda i ovo jučerašnje "razrješenje" Sucomandantea Marcosa. od strane meksičke države - ima nekakve veze s tim.




- 13:26 - Komentari (7) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.