luki2.blog.hr

utorak, 18.06.2024.

Poželjnost krize i drugi komentari

Danas se održala promocija knjige prof. Nadežde Čacinovic, pod naslovom "Poželjnost krize i drugi komentari." Mjesto radnje: knjižnica i čitaonica "Bogdan Ogrizovic". Knjigu su predstavili uz autoricu: Ankica Čakardić Luka Boršić Ognjen Strpić, urednik "Izgledi za današnje nesretnike nisu dobri: po jednoj paradigmi imali su peh, ispali su iz funkcionalno dobro sređenog svijeta. Po revolucionarnoj pretpostavci moraju se pobrinuti za preokret, bez obzira na vlastiti ž ivot. Moguce novo bice nije unaprijed dani entitet nego rezultat procesa koji žena treba provesti; u kojega se ugrađuje, koji mora htjeti, inač e ga doživljava kao nasilje. Ne mož emo odustati od jednakosti kao apstraktnog ideala jer je to kamen temeljac legitimne političke zajednice. Nijedna vlast nije legitimna ako se ne brine jednako za sve svoje građane. Bez elitistič kih privilegija, bez osposobljenosti za kritiku, vladavina vecine, da ne kaž em puka, ne funkcionira. Populizam je zavjera mocnih i bogatih. „Kultura” danas postaje nemogucom zbog istih razloga kao i socijalizam. U tumačenju bliske povijesti nije razumno očekivati mirnu procjenu. No prikazivanje onoga š to se događalo kao podjelu između zagovornika i ruš itelja Jugoslavije, između komunista – “komunjara” i zastupnika slobodnog društva, doista nije pojednostavljenje nego falsifikat. Ovo je razmiš ljanje o tome š to je s istinom kada želimo pravdu. O moci istine i istini moci. Funkcioniranje demokracije ovisi o sposobnosti i želji ljudi da donose odluke o zajednič kom životu na temelju deliberacije, razmatranja i razmiš ljanja a ne tek emocionalne reakcije ili odmjeravanja moci. Da li su ljudi sposobni za tako nešto ili uopce tome skloni?" Izvojila iz knjige Ankica Čakardic. Ognjen Strpic, Ankica Čakardic, Luka Boršic i prof. Nadežda Čačinovic, autorica knjige. Nadežda Čačinovic, životopis: Redovita profesorica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođena u slovenskoj obitelji u Budimpešti, gdje je otac bio savjetnik u jugoslavenskoj vojnoj misiji u Mađarskoj. Dobila ime po Nadeždi Krupskoj, Lenjinovoj supruzi. Školovala se u Zürichu, Bernu, Beogradu, Murskoj Soboti i Ljubljani. Studirala filozofiju, komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (filozofiju i komparativnu književnost). Doktorat iz filozofije obranila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1976. zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistentica pa kao docentica (1985.), izvanredna profesorica (1989.) te redovna profesorica (1998.). Predaje estetiku, filozofiju kulture i filozofiju roda. Jedna je od osnivačica i predavačica Centra za ženske studije u Zagrebu (1995.). Predsjednica Hrvatskog centra PEN-a od 2009. godine. Prevodi filozofska djela s engleskog i njemačkog jezika. Članica je Savjeta časopisa Novi Plamen. Potpisnica je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika. Što mi se još svidjelo? Prof.Puhovski, iako su se razveli, došao je podržati bivšu suprugu. Svidio mi se takav odnos, pogotovo što su oboje vrlo jaki kao individue. I znanjem i načinom života. Borbom za svoje stavove. Mia je jučer dobila novi krevetic, jer je stari uništila. Dobila je i novu dekicu...Da, jer je staru uništila....Mia ce me jednom koštati infarkta....:((( I da p.s.: bravo Slovaci na nogometanju! Sram me bilo što nisam vjerovala u vas.:((( U svakom slučaju, prelijepo je imati dvije domovine. Jedna uvijek ostane postojana... Ljubim!

- 00:12 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 16.06.2024.

Petak kao lijep završetak ovoga tjedna

Tjedan je bio nsporan, ali i zabavan...Jedan rodjendan, puno promocija i Mia na treningu - nije loše, dapače. Dakle, u petak navečer me baš išlo. Ne znam sjecate li se, prije dvije godine pisala sam o predstavljanju knjige Leona Zrile: "Užas, kakvih sve ljudi ima". Eto njega s drugom knjigom. Pa kaže: "Nakon poduže pauze, vraćam se opet predstavljanju svoje druge zbirke priča "Gol do pasa". Predstavljanje će se dogoditi 14.6.2024. u 18h u knjižnici Dubrava. Jako se radujem tome iz dva razloga: Prvo, tamo sam imao svoje prvo predstavljanje ikad, kad sam bio još mlad i neiskusan i nisam pojma imao kako će to izgledati ni hoću li preživjeti. Ne samo da sam preživio, nego sam se i jako dobro zabavio. Bilo je puno ljudi i podrške iz svih sfera mog života. Drugo, po prvi puta ikada moderatorica neće biti djelatnica knjižnice, nego book blogerica i moja draga prijateljica Antonia Kliska koja vodi Mali dnevnik čitanja, popularnu stranicu o svemu vezanom uz knjige. Iako se znamo, vjerujem da će pitanja biti nemilosrdna i da ću se možda morati skinuti gol do pasa kako bih lakše odgovarao. Zato dođite da se zajedno zabavimo! Dakle, još jednom, 14.6.2024. u 18h u knjižnici Dubrava, Avenija Dubrava 51a." I zaista, bilo je super. Promijenio se jako puno u Leonovom životu. Dobio je dijete, pa opisuje jedno novo iskustvo, kroz kratke humoristične priče iz njegovog života. Leonove dvije knjige.... Leon i Antonia..... I na kraju, predstavljanje knjige u "Bogdanu Ogrizovicu. Autorica je Sofia Kordic: "Hipofiza u egzilu" naslov je ove teške, ali izuzetno zanimljive knjige.. Uz autoricu knjigu su predstavili Dunja Ilić (urednica izdanja) i Đurđica Čilić. O knjizi: "Da li nestanak straha za goli z ivot ponis tava težinu z ivota? Bilo bi logič no. Ali, težina života ostaje i kad ne padaju granate, kaz e junakinja autobiografskog romana Sofije Kordic . "Hipofiza u egzilu" prič a je o z eni koja, etnički ali i politički nepodobna, napušta ono što je u tom trenutku jos uvek Jugoslavija i odlazi prvo na studije u idilic ne zemlje severne Evrope, a potom i u realniju ali svejedno bogatiju i sigurniju Čes ku. Ono s to je na prvi pogled privilegovana pozicija ispostavlja se kao iskus enje: osim s to brine za porodicu, prijatelje, partnera koji su ostali, Mia se suoc ava i sa predrasudama koje c esto neosetljivi stranci imaju prema ljudima s Balkana. Ona je takođe prinuđena da se suoč i s onim s to je od tih predrasuda „istinito“, sa svojim sopstvenim karakterom vatrene i pravdoljubive mlade ž ene koja u inostranstvu ne mož e da očajnic ki i ponekad nepromiš ljeno ne brani ono š to kod kuce nužno napada. Mijina perspektiva novinarke koja zbog svog posla srece mnoge znač ajne lič nosti naše savremene istorije obogacena je pismima koje joj š alju prijateljice, rasute po zemljama sada vec bivš e Jugo-slavije, ali i Londona, Tel Aviva, kao i čes kim i severnoevropskim kulturno-političkim kontekstom. Puna insajderskih detalja, "Hipofiza u egzilu" čita se brzo i s uzbuđenjem, kao hronika poslednje decenije 20. i prvih godina 21. veka, ali, više nego (anti)ratni roman, to je u stvari roman o ljubavi, potrazi za srecom, i istrajnosti da se uradi prava stvar i održ e veze koje nas spajaju i onda kada se čini da je sve otišlo dođavola. Objavljena 2018. u Srbiji i Češkoj, a sada, u uređenoj verziji, dostupna i hrvatskoj publici, "Hipofiza u egzilu" Sofije Kordic potresna je i aktuelna knjiga – za one koji su u njoj opisane događaje pratili uživo, ali, mož da i više, za one koji su o njima č uli tek ono što se danas govori na televiziji." Dunja Ilic Jedva čekam početi čitati. Autorica je novinarka, pa je knjiga i njezin zapis života. Spominje se i Havel - pa mi se čini da ce čitanje biti i uživanje - iako ratne teme baš ne volim. S lijeva na desno: Dunja Ilic, autorica Sofia Kordic u sredini i Djurdjica Čilic. Subota: rodjendan dopodne, popodne - navečer utakmica. Vjerujem da ce reprezentacija uspjeti proci grupu....igrali su sramotno, no rezultat je valjda dovoljan da se "probude" i ne primaju više šamare....Imam ja na Europskom i Slovačku...:))) Ljubim!

- 01:55 - Komentari (9) - Isprintaj - #

petak, 14.06.2024.

Trening i Kinoteka Bar

Sinoc u Booksi... Jako mi se svidja bračni par iz Frakture, koji je došao podržati svoju autoricu Magdalenu Blaževic. Čitala sam njen roman "Strah od kupine". ISPRAVAK: To je roman Danijele Crljen. Mislila sam na "Sezonu berbe". Lijepo, ali teško štivo. Bilo je zadovoljstvo slůšati kad netko tko piše s ljubavlju objašnjava svoje motive i dijeli svoja razmišljanja o svrsi pisanja. Vrijeme je dodjele tportalove nagrade, jedne od najznačajnijih književnih nagrada, a Magdalena Blažević je prošlogodišnja dobitnica i ovogodišnja polufinalistkinja. Razgovor vodi Filip Kučeković, kritičar portala Booksa.hr, kroatist, povjesničar umjetnosti i komparatist, trenutno na Poslijediplomskom studiju znanosti o književnosti, teatrologije, dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture. Magdalena Blažević rođena je i odrasla u Žepču. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima: Balkanski književni glasnik, Riječi, Život, Ajfelov most, Strane, Astronaut itd. Objavila je knjigu priča Svetkovina 2020. te roman U kasno ljeto 2022., za koji je dobila i književnu nagradu tportal 2023. Knjige su joj objavljene u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, a prevode se na katalonski i francuski. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču. Živi i radi u Mostaru. Filip Kučeković (Zagreb, 1996.) završio je studij kroatistike i povijesti umjetnosti te komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno studira Poslijediplomski studij znanosti o književnosti, teatrologije, dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture. Književne kritike objavljuje na portalu Booksa.hr. Toliko o jučer. Danas, iliti četvrtak. Mia na treningu. Na Mažurancu..... Šašavica ....:))))) I.na kraju ovog divnog dana, Kinoteka Bar. Promocija knjige poetskih mikrofikcija Godina smrdljivog Martina (MeandarMedia, 2024) Miroslava Mićanovića. Sudjelovali su: Miroslav Mićanović, autor Anja Tomljenović, književna kritičarka Voditeljica: Sanja Bakovic Izdavač: MeandarMedia S lijeva na desno: Anja, Sanja i Miroslav Mićanovic Miroslav Micanovic Rođen u Brčkom, živio u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuju poeziju, prozu i kritike na radiju, u dnevnim novinama i časopisima. Tekstovi su mu nagrađivani i uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na druge jezike. Sastavio s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih "Strast razlike, tamni zvuk praznine". Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva "Utjeha kaosa", prevedene na engleski i mađarski jezik. Sudionik hrvatskih i europskih književnih festivala, voditelj radionica poezije i kratke priče. Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum, biblioteka u Nakladi MD i autorskih knjiga kod različitih hrvatskih izdavača. Godine 2020. dobitnik je Goranova vijenca za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu. Ljubim!

- 00:45 - Komentari (15) - Isprintaj - #

srijeda, 12.06.2024.

Muškat, ali ne mora uvijek biti žut

Prije odlaska na tribinu u Društvo hrvatskih književnika, u Francku ružičasti muškat. Prefinooo! Društvo hrvatskih književnika Odlična tema i sugovornici, a Lada Žigo Španic savršeno moderira....Prisjetili smo se humora nekada. Trio fantastikus: MUJIČIĆ, TAHIR (Zagreb, 21. VII. 1947), SENKER, BORIS (Zagreb, 5. XI. 1947), ŠKRABE, NINO (Jastrebarsko, 22. X. 1947), hrvatski dramatičari, koji su 1971–85. pisali zajedno, potpisujući dramske tekstove različitim slijedom imena. Od 1990. zajednički pišu T. Mujičić i B. Senker te svaki od tih dramatičara zasebno. Mujičić je sa Senkerom utemeljio kaz. družinu za djecu Malik Tintilinić (1971), suutemeljio Glumačku družinu Histrion (1975), zatim s Igorom Mrduljašem pokrenuo Lutkarski erotsko-sadistički cabaret Mmanipuli (1985), koji je neko vrijeme i predvodio, ustrojio Hrvatsko ratno kazalište ad HOC (1991) i kaz. skupinu Kajundkaj: teatar za po doma (1995). Osim kao dramatičar, samostalno ili kao dio autorskog trojca, Mujičić je bio angažiran i u lutkarskom kazalištu, u kojemu je režirao, izrađivao lutke i kostime, bavio se scenografijom. B. Senker zarana se počeo baviti kazalištem, ponajprije kao teatrolog i kaz. kritičar, dramatičar i suosnivač različitih glumačkih družina. Njegove se drame odlikuju erudicijom, ludizmom i visokim stupnjem intertekstualne protežnosti. Većina je tekstova trojice dramatičara nastala kao tip preispisivanja tradicije, baštine, ponajprije kanonskih autora hrv. književnosti (npr. Marko Marulić, M. Držić, Tituš Brezovački i Miroslav Krleža), zbog čega se i njihova dramska poetika može smatrati montažnom, persiflažnom i najčešće snažno parodijskom. Tu su od strane naših sudjeda dvojac Novak- Novak "Pozorište u kuci".... "Jedno veče neko reče: nikom nema ništa preče nego što je dom, trči domu svom, A kod kuće sin i žena, naravno i majka njena, sve u svemu znaj – jedan mali raj..." Žalosno, ali izgleda da se danas ne znamo od srca smijati...:((( Nakon toga, trči u Novinarski dom. Kaže: "Pozivamo vas na predstavljanje knjige "Tito u Rusiji - Sibirska odiseja 1915. - 1920. godine, autora Marka Stričevića, u utorak 11. lipnja u 19:30 sati u Hrvatskom novinarskom domu na adresi Perkovčeva 2, Zagreb. Uz autora knjigu su predstavili Ivana Peruško, Tvrtko Jakovina ( tko ce ako nece moj prof.:))) i urednik Marko Pogačar. Na promociju je došao i Budimir Lončar, ...Uz ostale....Mirjana Rakic.... U knjizi "Tito u Rusiji" autor otkriva fascinantno i do sada neistraženo razdoblje Titova života, od zarobljeništva 1915. do povratka kući 1920. Otkrijte što se događalo u pet ključnih godina koje su oblikovale jednog od najvažnijih lidera 20. stoljeća. Više o knjizi: I upućeniji čitatelj i za historiografiju tek ovlaš zainteresirani namjernik pretpostavit će da je o biografiji Josipa Broza Tita – metalskog radnika, ratnog i revolucionarnog vođe, maršala, bonvivana, doživotnog predsjednika SFRJ i svjetske političke činjenice – dosad rečeno i napisano baš sve. Čitave biblioteke knjiga najrazličitijih profila, od akademske historiografije, preko režimske hagiografije i amaterske memoaristike do opsežnih biografija objavljene su o njegovu liku i djelu. Jedan period, ipak, ostao je gotovo posve nepoznat. S tom se slijepom pjegom – a riječ je o čitavih pet, po mnogočemu ključnih godina za biografiju budućeg revolucionara – u ovoj pionirskoj, intrigantnoj i uzbudljivoj knjizi impresivnoga zamaha u koštac uhvatio vanjskopolitički novinar Marko Stričević. U dinamičnoj, žanrovski hibridnoj kombinaciji minuciozno dokumentirane istraživačke historiografije, sinteze s elementima historije mentaliteta i povijesti ideja, reportaže i stilski rafiniranoga putopisa, Stričević u stopu prati Broza od njegova pada u zarobljeništvo u uniformi austrijskog domobrana 1915. godine, do povratka u zemlju, krajem listopada 1920. O tom razdoblju znali smo do sada iznimno malo, uglavnom na temelju usmenih prisjećanja samoga Broza. A riječ je o romanesknom, epskom vremenu kada Rusijom haraju revolucija i građanski rat, koji teško bolesnog ranjenika viju sve do sibirskih šumostepa, od izbjegličkih logora do sela nomadskih Kazaha. Od Bukovine, preko Svijažska na Volgi do Okna, Alatira, Kungura, Mihajlovke, Kojčubaja i Omska, u atmosferi koja podsjeća na onu Prattova Corta Maltesea u Sibiru, u doba njegova prvog i izravnog susreta s revolucijom, boljševizmom i partizanskim ratovanjem ispisivat će se životopis čovjeka koji će promijeniti našu povijest. Ova nezaobilazna knjiga mogla bi se također zvati i: Rođenje Tita. Moj primjerak knjige.... I za kraj, "Mjera za mjeru" HNK..... Evo kako je najavljena predstava: "Predstavom Mjera za mjeru redatelj Ivan Plazibat nastavlja istraživati prostor između kazališta i filma, suigre između objektivne stvarnosti i subjektivnog osjećaja. U sjajnoj interpretaciji glumačkog ansambla zagrebačkoga HNK-a, lako će se učiniti kao da putujemo kroz vrijeme, između 17. i 21. stoljeća Shakespeareove svevremenske komedije. Jedno od najintrigantnijih djela Williama Shakespearea izvest će ponajbolje glumačke snage Drame HNK u Zagrebu: Goran Grgić, Siniša Popović, Olga Pakalović, Ivan Colarić, Filip Vidović, Lana Barić, Iva Jerković Oreški, Luca Anić, Slavko Juraga, Dušan Bućan, Silvio Vovk, Iva Mihalić, Marin Klišmanić, Marin Stević, Jelena Perčin, Tesa Litvan i gostujući glumac Dean Krivačić. Uz glavnu liniju radnje koja ostaje Shakespeareova i koja se bavi pitanjima moći, nasilja i pravde, dramaturški i izvedbeno smo razvijali liniju pozadinskih priča sporednih likova komada, i to u prvom redu ženskih likova. Naime, kada je pisan, žene su mogle biti označene u društvu samo kao djevice, supruge i udovice, a kad to nisu onda preostaje samo da su lake žene. Ili časne sestre, kao glavna junakinja Isabella. Dali smo glasove tim ženama i zanimalo nas je što imaju reći o svojim društvenim pozicijama i pravima, a posebno o braku kao ekonomskoj transakciji kako je postavljen kod Shakespearea u ovom komadu, govori Ivan Plazibat kojeg zanima što se događa kada stvarnost 21. stoljeća uđe u Shakespearea kroz sporedne likove i na koji način tada izvedba postaje kazališno i društveno samosvjesnom. Djelo je praizvedeno 1604. u Londonu te balansira između tragedije i komedije te postavlja niz pitanja o moralu, korupciji, vlasti, žrtvovanju, mjeri kojom mjerimo i prosuđujemo i sebe i druge. Predstava je drska interpretacija u kojoj se kombiniraju originalni tekst i glumačke improvizacije te koja istovremeno može nasmijati i prestrašiti, uzbuditi i naljutiti. Ovo je predstava koja prelazi iz pučke komedije u ozbiljan društveni komentar, izvedba koja propituje kako se moć nerijetko prelama nad naivnim mladićima i ženama koje traže svoj prostor emancipacije." Teatralni ce detaljno. Nismo se razumjeli, pa ce on predstavu gledati za nekoliko dana.... Ljubim!

- 02:25 - Komentari (12) - Isprintaj - #

nedjelja, 09.06.2024.

EU izbori

- 22:59 - Komentari (12) - Isprintaj - #

subota, 08.06.2024.

Subota (bez Jutra):)))

Ove dvije krasne djevojke dijelile su osvježavajuce pice, kad sam krenula na kavu malo ispod Trga Bana....Popila kavu i osvježavajuce pice, baš je prijalo....Vec u devet ujutro je takva sparina da nije normalno... Zatim Europski trg - vrlo blizu, i dobra ponuda veganskih proizvoda i hrane...Ekološki uzgoj - što god to značilo.... Fotke: Ovo morate probati: pivo od banana (onih skroz malih)....Kako osvježava! Uzela sam točeno....Savršeno!!! Ovo je točionica...Čeka Tebe Teatralni! Odlično je! Moja najdraža Udruga Pobjede - Osijek... Što se krije u vrecici?!:))) Jedna super navijačka haljina! Svidja se i Miji...:)))) Vidite jedno njeno uheko...:)))) Broj 38. Moj ulov danas: namaz od ruža, dva pica dobila za kuci:)))) i vege namaz od rajčice i bosiljka. Zanima me jako namaz od ruža... Gledala pripremnu utakmicu za Europsko nogometno prvenstvo Hrvatska - Portugal. I dogodilo se da je pobjeda bila naša, po prvi put protiv ove reprezentacije.:)))) Bravo. Tako treba pobjedjivati i na prvenstvu kad počne za nekoliko dana.... Ljubim!

- 22:08 - Komentari (13) - Isprintaj - #

Jučer i danas :))) Četvrtak i petak...

Sinoc nisam uspjela napisati novi post, pa nadoknadjujem danas. Posjetila sve vas koji su mi dragi, koje volim i odgovorila sam na vaše komentare. Jučer sam otišla na Sajam Srčeko zagrebačkih obrtnika u Preradovicevoj .... Drama Queen je Mia, ali ona je dobila nešto drugo.... Lastavice draga, ima ukrasnih jastučica, heklanja, sitnice za pse i mace, razni dodaci nošnjama....za svakoga po nešto ..... Na kraju cu pokazati što je dobila Mia. Ovaj post sam počela pisati sinoc, ali sam od ukora zaspala....:(((( No, nece ostati neispisan... Najava DHK: Vec sam u Društvu hrvatskih književnika, sa gospodinom Cvetnicem i Ladom Žigo, u zanimljivom razgovoru o književnosti i o tome kako se teme i interesi, način pisanja i važnosti mijenjaju.... Akademik Cvetnic i Lada u razgovoru.... Navečer istoga dana, promocija knjige "Pamtim to kao da je bilo danas" koja se održala u četvrtak, 6. 06. s početkom u 19:30 sati u Knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu. O knjizi su govorili autori Boro Kontić i Sejo Sexon te Kruno Lokotar. Kruno Lokotar i Sejo Sexon... Sjecanja na dobru glazbu, Gorana Bregovica i mnoge druge, a naravno u knjizi je i spomen na Djordja Balaševica.... "I to se vidjelo kad se Balaševic pojavio u Sarajevu i Zagrebu nakon rata. On je dočekan kao dalaj lama. Htjedoh reci Tito, ali to nije pravo poredjenje. Njegov duh je u ratu lebdio iznad nas i poruka. Krivi smo mi (što smo ih pustili)." Sjecam se tog novog vala u Zagrebu ili primitivizma u Bosni i Hercegovini....Sjecam se Top liste nadrealista...:))) Ma da... Eto, četvrtak gotov. Petak: Kratkopričaši u "Gavelli"....Pokačili se Vid Baric i Edo Popovic....Vid je tvrdio da moraš u novinama prihvatiti i neke tabloidne teme, da bi mogao pisati kasnije o onome, što je pitanje srca....Edo se suprostavio, i rekao da nikada u pisanju nije pravio kompromise, te puno puta gubio zbog toga dobro placena radna mjesta....Osobno se priklanjam Vidu....Ne ide drugačije, ako ne želiš sebi naštetiti....Kome pomažes, ako gineš?! Nikome. S lijeva na desno: Ivan Jozic, Vid Baric, Klasja Habijan, Nina Bajsic, Edo Popovic i Roman Simic... Dva sata proletjelo.... I na kraju, ostala sam dužna da pokažem što jevsa Obrtničkog sajma dobila Mia: Žuta vrecica za poslastice i keksice, i mašnica za šetnjice po Špici :))))) A kaže Seve da se dobro dobrim vraca, pa se na mojoj fotografiji vidi i sat Djole, koji su mi poslali moji prijatelji iz Osijeka. Još samo da stavim bateriju i ide na zid... Ljubim!

- 00:35 - Komentari (6) - Isprintaj - #

četvrtak, 06.06.2024.

Pet Centar i Booksa

Danas užurbani dan. A kada nije?:))) Predavanje u Pet Centru Vrbani: "S ljubimcem na put". Svašta čovjek nauči. Mia je dobila prave ljetne poklone. Tu su poslastice, posudica za vodu kada se putuje i "sladoled" kojeg treba napuniti vodom i staviti u duboko zamrzavanje. Nakon nekog vremena, imate sladoled - rashladjivač. :)) Halo taxi do kuce, jer vec u osam navačer treba biti ispred Bookse. Gle koja najava: "Putopisno-poetski razgovor pjesnikinje Sanje Baković i prevoditeljice Željke Somun. Ako pratimo Sanju Baković preko njenih Facebook zapisa, vidjet ćemo da se s lakoćom otisne s Peščenice preko Maksimira, Medvednice i Bola na Braču do Pariza, Temišvara i Alhambre. Od tog vrtoglavog špartanja po geografskim koordinatama, zapeo nam je za oko njen književni boravak u Medelinu gdje je gostovala na jednom od najvećih festivala poezije u Južnoj Americi. O Kolumbiji i njenoj književnoj sceni nas sve zanima, a sigurni smo i vas. Želimo čuti odgovore na brojna pitanja: kako je naš prijatelj drug pjesnik George Mario Angel Quintero, je li istina da publika sluša poeziju na otvorenom i dok pada kiša, jel istina da je Marquezov grob nista posebno, a kuća neuhvatljiva, je l u poeziji, aktivističkoj i političkog, budućnost Medellina? Sanjina sugovornica je Željka Somun, strastvena prevoditeljica s nevjerovatnim potencijalom povezivanja ljudi, književnosti i jezika. Ona je i zakuhala ovo pjesničko putovanje, zamiješala susrete i prevela Sanjinu poeziju na španski predavši je kolumbijskoj publici na čitanje i samim tim postala i Sanjina suputnica po Kolumbiji. Program podupiru Turistička zajednica grada Zagreba, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova." Sanja je posebno blistala, očito su lijepe uspomene koje je podijelila sa nama, koji smo jw došli poslušati ispred Bookse. Prelistala sam i prekrasne fotografije, koje je donijela s putovanja. Hrabro je otisnuti se na tako dalek put, posebno u te krajeve. Srecom, nije se dogodilo ništa ružno. Mogla bih je slušati satima.....Kako poezija vodi po svijetu....i nju i Dariju Žilic.... Željka i Sanja (s lijeva na desno). Ljubim!

- 00:49 - Komentari (15) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 03.06.2024.

Ljubljana

Nedjelja ujutro. Treba putovati u Ljubljanu. Budim se u 6.40. Vlak odlazi u 7.00, ujutro. Zaspala! Što sada? Internet, bus... Bus ima u 7.55. Flixbus. Može!!! Kupujem kartu za bus. Stižem i kavu popiti. :))) Stižem u 10.10, petnaestak minuta nakon vlaka. Vrijeme je odlično. Krecem na izložbu. Pisala sam u prijašnjem postu o izložbi, tako da cu sada s uživanjem postaviti samo slike s izložbe. Na što me ovo podsjeca? :)))) Nije li to nešto slično što poznajemo svi?:))) Najin izložbe, pravac obližnja tržnica...Trešnjevsu tri eura... Pa malo sladoleda od tamne vanilije i odmor.... Zlica, tvoje omiljeno sladoledno mjesto te čeka... Još jedna zanimljivost ljubljanskih ulica: magarčic za slikanje (ovdje sa vlssnikom odmara) Slušam preporuke, pa sam ručala u Klobasarni: post images Odlazak prema ljubljanskom dvorcu. Zmajček, simbol lijepog grada: "Još od Srednjeg vijeka, zmajevi su se pojavljivali kao zaštitnici gradova i hramova od Azije i Europe pa sve do Amerike. I u našem glavnom gradu Zagrebu možemo naići na nekoliko prikaza svetog Juraja koji ubija zmaja. A u susjednoj Sloveniji, zmaj je zasigurno najprepoznatljiviji simbol grada Ljubljane. Prikaze zmaja možete susresti po cijelome gradu, na registarskim tablicama, zgradama i naravno, na veličanstvenom Zmajevom mostu. Nalazi se i na zastavi i grbu grada, a i mnoge gradske sportske ekipe nazvale su svoje timove prema ovom zaštitnom znaku Ljubljane, koji simbolizira hrabrost i moć. Spominje se i u narodnim pričama i pjesama. Kako se zmaj našao u ulozi simbola Ljubljane? Prvi je razlog povezan s grčkom mitologijom i legendom o Jazonu i Argonautima. Kako bi zasjeo na prijestolje Tesalije i preuzeo vlast od ujaka Pelije, Jazon je morao izvršiti junački pothvat i ukrasti zlatno runo. Okupio je grčke junake, među kojima je bio i Heraklo, i na brodu Argu krenuli su u pohod. Nakon mnogih iskušenja, Jazon i Argonauti uspjeli su preoteti zlatno runa od kralja Ajeta, čije se kraljevstvo Kolhida nalazilo na obali Crnog mora. Pomogla im je kraljeva kći Medeja, koju je Jazon kasnije oženio. Prema jednoj verziji mita, bijesni kralj Ajet poslao je brodice za Argom. Jazon je preusmjerio brod iz Crnog mora na Dunav sve do Save i konačno, do rijeke Ljubljanice. Bila je zima i odlučili su se utaboriti blizu izvora. U blizini današnje Ljubljane naišli su na veliko jezero i močvaru u kojoj je živjelo čudovište, odnosno zmaj. Jazon se junački suočio sa zmajem i pobijedio ga. Zmaj se povukao u unutrašnjost brda na kojemu danas stoji Ljubljanski dvorac. Postoji još jedan mogući razlog zbog kojega je zmaj simbol Ljubljane. Sveti Juraj poznat je kao zaštitinik dvorske kapelice. Dvorac se nalazi na brdu iznad grada, s kojega su čuvari nekada nadzirali i čuvali grad. Ovaj svetac najčešće se prikazuje kako ubija zmaja kopljem. Zmaj predstavlja staru religiju, a Juraj nadolezeće kršćanstvo. Ova mistična bića Ljubljani daju neki bajkoviti štih zbog kojeg smo se i mi zaljubili u ovaj šarmantni grad. Prošećite Ljubljanom i potražite skrivene zmajčeke :)" O zmajčekima je napisala: Za My Travel Map: Barbara Ljubić Ljubljana na dlanu... Izložba u dvorcu: Suveniri iz Ljubljane, osim knjige za čitanje.:))) Trebala mi je ova Ljubljana! Iducu nedjelju radim na EU izborima... Ljubim!

- 22:35 - Komentari (24) - Isprintaj - #

subota, 01.06.2024.

Jedno divno Jutro

Ljubo Pauzin rođen je 1954. godine. 1973. na Zagrebačkom sveučilištu diplomirao Engleski jezik i književnost i Komparativnu književnost. Književnik i prevoditelj, aktivan je na Hrvatskom radiju od 1975. godine (posljednjih desetak godina urednik je dokumentarne radio-drame i feature-a u Dramskom programu HR). Član je EBU Feature Project Group, sada već u drugom dvogodišnjem mandatu, i prvi je hrvatski radio autor izabran u to visoko međunarodno tijelo. Član je Hrvatskog društva pisaca , Društva hrvatskih književnika i Društva novinara Hrvatske. Dobitnik je više priznanja i nagrada za svoja autorska djela. Objavio: - U mojoj dvosobnoj glavi, pjesme (CDD, Biblioteka Quorum, Zagreb, 1985.) - Razdoblje kiša, radio drama (Radio Zagreb, 1985.) - Išla tako dvojica, radio igra za djecu, (Radio Zagreb, 1985.) - Čudesna vrata, lutkarska dramska igra (Zagrebačko kazalište lutaka, 1987.) - MADRACbajka, lutkarska dramska igra ( ZKL, 1988.) - Dječji kutić, knjiga stihova za djecu, ilustrirao Krešo Bauer (Perecpress, Zagreb, 1989.) - Patujčići iz zemlje snova, knjiga stihova za djecu, ilustrirala Ines Prica (Studio PiP, Zagreb, 1992.) - Afrička bajka, lutkarska dramska igra (ZKL, 1995.) - Grafitno srce, radio drama (Hrvatski radio, 1996.) - Hotel atributa, knjiga pjesama (Naklada MD, Quorum, Zagreb, 1997.) - Kiša je bila dječak, radio igra za djecu ( Hrvatski radio, 1999.) - Budem biti bila, radio drama (Hrvatski radio, 2000.) - Meteor je pao na zemlju, knjiga pjesama ( Naklada MD, Quorum, Zagreb, 2001.; Aora, Zagreb 2008.) - Žuta opasnost, radio krimić (Hrvatski radio, 2006.) - Slučajni bestijarij, roman, Aora, Zagreb 2008. Preveo: - «CLASH»; knjiga o legendarnoj rock skupini (nakladnik X-press, Zagreb) - roman Dona DeLilla «Bijela buka» (Lunapark, Zagreb, 2005.) - musical «Miffy» (Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb , 2005.). (Preuzeto sa stranice Društva pisaca) Ljubo Pauzin u bijeloj majici, a o njegovoj biografiji govori Nikica Krajina (drži mikrofon). Kad sam došla kuci, nakon malog odmora napravila ssm.biskvit s trešnjama. Ispao odlično. Preukusan, sočan - jer sam stavila malo više trešanja nego što je pisalo u receptu. Biskvit s trešnjama Sastojci za biskvit s trešnjama: 250 grama očišćenih trešanja 1 jogurt (200 ml) 2 velika jaja pola čaše šećera pola čaše ulja 2 čaše oštrog brašna 2 male žličica praška za pecivo malo ulja i brašna za kalup Priprema biskvita s trešnjama: Kalup za pečenje premažite uljem i posipajte oštrim brašnom. Pećnicu upalite na 180 Celzijevih stupnjeva. Pomiješajte brašno s praškom za pecivo pa prosijte u posudu. U drugu posudu ubacite jaja i šećer i miksajte oko pet minuta, sve dok smjesa ne postane gusta i ne dobije svijetložutu boju. Sada malo po malo dodajte ulje i lagano miksajte na najmanjoj brzini. Zatim u posudu dodajte jogurt i ručno ga povežite s ostatkom smjese uz pomoć špatule ili pjenjače. Nakon toga dodajte prosijano brašno i umiješajte ga u smjesu, a na kraju ubacite očišćene trešnje i sve sjedinite. Ulijte smjesu u kalup i pecite u pećnici zagrijanoj na 180 Celzijevih stupnjeva između 30 i 40 minuta, ovisno o jačini vaše pećnice. Kolač je gotov kada poprimi tamnu zlatnožutu boju i kada se odvoji od rubova. Izvadite ga iz pećnice i pustite da se ohladi, a nakon toga po želji pospite šećerom u prahu. Dobar vam tek! I za kraj ovoga posta, sve knjige Julie Caplin - do sada izašle...Čekam još knjigu o Pragu, koju je autorica napisala ove godine... Mia na čuvanju....vec mi nedostaje.... Ljubim!

- 23:37 - Komentari (11) - Isprintaj - #

Trešnje i Psihozij

Jutros sam u Konzumu dočekala profesora s trešnjama, popili smo kavu u kafiću, a ja sam otišla kupiti neke sastojke za sutrašnji kolač. Evo trešnjica, slatkih, neprskanih. I još malo trešanja.... Nakon trešanja i kupnje iz Konzuma, spremila sve na mjesto i otišla prema gradu. Na Filozofskom trebam predignuti torbu sa Psihozija, koji sam uspjela vrlo malo pratoti online, jer sam bila u Splitu. Najprije torba: A u torbi: Mali rokovnik, sažeci predavanja, mala igrica. Kemijska olovka, Red Bull (licencu za Hrvatsku ima Brena!:))) i naljepnice poznatih psihologa.... Nakon toga, trebam do željezničkog kolodvora. Silazim kod Lisinskog, i prolazim Pothodnikom i ugledam u knjižari novu Julie Caplin. Mislim da mi nakon današnjeg dana nedostaje samo jedna knjiga Srest ćemo se u Pragu i onda ću imati cijeli ciklus o putovanjima, ljubavi i hrani.... Ostatak dana sam konačno sredila knjižnicu. U nedjelju putujem u Ljubljanu. Na izložbu, koju su na moje veliko zadovoljstvo produžili - pa ću je uspjeti vidjeti. Banksy u Ljubljani: Jako dobar povod za izlet na kojem se ne morate baviti samo umjetnošću Izložbu "Banksy u Ljubljani" organizirala je galerija Deva Puri iz Bleda u pop-up izložbenom prostoru u samom centru Ljubljane u Čopovoj ulici, u zgradi u kojoj je nakada bila trgovina obuće. Punkufer.hr kaže o izložbi: "Banksy u Ljubljani", izložba radova jednog od nautjecajnijih i vjerojatno trenutačno najpozantijeg street art umjetnika na svijetu, Banksyja, čiji je pravi identitet i dalje tajna, otvorena je prije dva tjedna i trajat će sve do 21. travnja. (Produžili su do 6.listopada 2024.) Nepoznavanje lica i imena umjetnika, što nam vjerojatno i sam autor poručuje, nije nimalo bitno za primanje i prihvaćanje njegove poruke. A nju prenosi jasno, s papirnatom vrećicom na glavi, kako se nekada znao fotografirati, ili bez nje. Tko je Banksy (ni)je bitno Banksy je subverzivni umjetnik, kontroverzan za kapitalistički svjetonazor, militantni pacifist, borac protiv licemjerja, i prije svega – humanist, uvijek na strani potlačenih i uvijek do kraja dosljedan svojim principima. Česti su mu motivi djeca, štakori, majmuni, policajci, članovi kraljevske obitelji i druge slavne osobe. Polemizira sa svijetom i ratom, parafrazira poznata umjetnička djela i uvijek ostaje vjeran sebi i ulici. Izložbu "Banksy u Ljubljani" organizirala je galerija Deva Puri iz Bleda u pop-up izložbenom prostoru u samom centru Ljubljane u Čopovoj ulici, u zgradi u kojoj je nakada bila trgovina obuće. Kustos David Rjazancev, koji je, između ostalih, postavio i izložbe grafika Marca Chagalla, Pabla Picassa i Salvadora Dalíja, na "dovođenju" Banksyja u Sloveniju radio je 10 godina. Iako Banksyjeve izložbe nisu rijetke, rijetko je koja postavljena s autorovim blagoslovom. Ljubljanska izložba također nije autorizirana, ali poznato je da Banksy surađuje samo s najvećim umjetničkim kućama (i pritom ne mislimo na one diverzije kada su se njegova djela čarobno pojavila izložena u Louvreu ili MoMa-i). Izložba koja "nije za muzeje" "Banksyjevu izložbu možete organizirati na tri načina. Prvi je bio nedostižan jer suradnja s Banksyjem nije moguća (u Ljubljani, op.a.). Druga mogućnost je tiskanje njegovih najpoznatijih djela, što ne pokazuje širinu koja priliči njegovim djelima“, medijima je objasnio vodič izložbe Toni Cahunek. Zato je Rjazancev odabrao "treći put" i u Ljubljani izložio originalna Banksyjeva djela u vlasništvu kolekcionara, dakle ona koja je i sam Bannksy htio da ih publika vidi. David Rjazancev dodao je da je veći izazov bio pronaći prostor za izložbu jer Banksy nije za muzeje, a predviđa i da će ova sada postavljena biti i jedina izložba u prostoru u Čopovoj ulici. U novoj pop-up galeriji izloženo je više od 100 Banksyjevih djela, ali i djela umjetnika koji su na njega utjecali, bez obzira na žanr, pa ćete u bivšoj trgovini cipela naletjeti i na Piccassa i na Warhola, ali i na Banksyjeve street art (i stencil art, ako ćemo štrebarski) kolege, Bleka le Rata, Jimmyja Cautyja, Davida Johna Shrigleyja i Jeffa Gillettea. Ljubljanska izložba pokazuje Banksyja u svoj njegovoj umjetničkoj širini, pa su uz grafike, plakate i naslovnice glazbenih albuma, predstavljani i drugi njegovi projekti i suradnje. Veselim se! Ljubim!

- 02:42 - Komentari (13) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.