< prosinac, 2021 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Litterula

lat. litterula, ae, f. 1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.

srdačno pozdravljam sve blogerice i blogere kao i sve ostale posjetitelje koji gledaju moje fotografije te čitaju moje stihove, crtice, kratke priče i osvrte što ih ispisujem na ovim digitalnim listićima

Objavljeni listići

Ožujak 2024 (2)
Veljača 2024 (4)
Rujan 2022 (3)
Kolovoz 2022 (8)
Srpanj 2022 (1)
Siječanj 2022 (5)
Prosinac 2021 (18)
Studeni 2021 (26)
Listopad 2021 (17)
Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (6)
Lipanj 2021 (16)
Svibanj 2021 (24)
Travanj 2021 (22)
Ožujak 2021 (18)
Veljača 2021 (13)
Siječanj 2021 (8)
Prosinac 2020 (13)
Studeni 2020 (3)


Ako vas zanima vrtlarstvo i fotografija posjetite blogove:

Stara vrtlarica
Moje fotografije







Copyright © Litterula.

Litterula
03.12.2021., petak
Međunarodni dan osoba s invaliditetom


Prije nekoliko godina gledala sam na televiziji jednu emisiju u kojoj su na nekoliko primjera pokazali kako je organizirana skrb za osobe s invaliditetom u zemljama Europske unije. Sjećam se primjera iz Švedske u kojem je bilo navedeno da osoba s invaliditetom ako želi može živjeti sama u svojoj kući ili stanu uz pomoć njegovateljice. Primjer je bila jedna žena koja ima visok stupanj invaliditeta i kreće se pomoću invalidskih kolica. Ona ima pravo na pomoć njegovateljice 24 sata na dan. To je kod nje bilo organizirano tako da je imala tri njegovateljice - ona sama bira žene koje će joj pomagati, a ne socijalna služba - koje kod nje borave po 24 sata, a dva dana su slobodne. Njegovateljica joj tijekom ta 24 radna sata u svemu pomaže, i u kući i kad idu van. Ta žena je imala i specijalan automobil - mali kombi prilagođen za osobe u kolicima, u koji je mogla ulazili u kolicima, nije se trebala prebacivati s kolica na sjedalo. Ne sjećem se što su rekli u toj emisiji o financiranju svega toga, dal to žena djelomično plaća sama ili su to sve usluge koje joj omogućuje država tj. švedski zakoni.
Drugi primjer je bio iz Nizozemske; bila je to jedna žena, također u kolicima, koja stanuje u zgradi prilagođenoj za osobe s invaliditetom. Tko želi imati svoju privatnost može živjeti samostalno u tim stanovima, a ne u domovima za osobe s invaliditetom. Život tih osoba organiziran je tako da njegovateljica k njima dolazi po potrebi. Naime, u prizemlju te zgrade smješten je ured voditeljice njegovatelja, koja s korisnicima dogovara za svaki dan sve što im je potrebno i šalje im njegovateljicu. Žena koju su predstavili u emisiji živi sama u stanu, a njegovateljica joj dolazi ujutro pomoći pri jutarnjoj njezi, oko podne da joj pomogne oko ručka i navečer da joj pomogne oko večernje njege. Njegovateljica ne sjedi uz nju 24 sata i ne pravi joj društvo nego dolazi samo kad je to potrebno. Žena ima svoj krug prijatelja i rodbinu s kojima se druži.
A kako je kod nas organizirana njegovateljska služba već sam vam pričala pa neću sad ovdje duljiti, o tome ćemo nekom drugom zgodom.
Danas ću vam još samo pokazati Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj Službe za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz rujna ove, 2021. godine.
A oni kažu ovako:
"U Hrvatskoj, stanje na dan 09.09.2021., žive 586153 osobe s invaliditetom od čega je 335050 muškog spola (57%) i 251103 ženskog spola (43%) te na taj način osobe s invaliditetom čine oko 14,4% ukupnog stanovništva RH. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 263526 (45%), je u radno-aktivnoj dobi, 20-64 godina, dok je 258564 (44%) osoba u dobnoj skupini 65+. Invaliditet je prisutan i u dječjoj dobi, 0-19 godina, i to u udjelu od 11%. Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U te dvije županije živi 29,5% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. No ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije dolazimo do podatka da je najveći udio u Šibensko-kninskoj županiji, s time da je najviša prevalencija u dječjoj dobi u Koprivničko-križevačkoj županiji, u radno-aktivnoj dobi u Požeško-slavonskoj županiji, a u Krapinsko-zagorskoj županiji u dobi iznad 65 godina.
Prema procjenama UN-a problem invaliditeta je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta. Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti (koje proizlazi iz oštećenja zdravlja) neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života."
A zašto Litterula baš danas spominje osobe s invaliditetom?
Zato što se danas, 3. prosinca, širom svijeta obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom.
Mnogima će danas biti puna usta najava kako će im pomagati ovako i onako, kako će napraviti prilazne rampe ovdje i ondje, kako će svako dijete s poteškoćama dobiti osobnog asistenta, kako će svi studenti u kolicima dobiti pomoćnike u nastavi itd. itd. itd...
- 08:45 - Komentari (21) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>