srdačno pozdravljam sve blogerice i blogere kao i sve ostale posjetitelje koji gledaju moje fotografije te čitaju moje stihove, crtice, kratke priče i osvrte što ih ispisujem na ovim digitalnim listićima
lat. litterula, ae, f.
1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.
Objavljeni listići:
Prosinac 2024 (4)
Ožujak 2024 (2)
Veljača 2024 (3)
Rujan 2022 (3)
Kolovoz 2022 (8)
Srpanj 2022 (1)
Siječanj 2022 (4)
Prosinac 2021 (17)
Studeni 2021 (26)
Listopad 2021 (16)
Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (16)
Svibanj 2021 (24)
Travanj 2021 (22)
Ožujak 2021 (18)
Veljača 2021 (13)
Siječanj 2021 (8)
Prosinac 2020 (14)
Studeni 2020 (3)
Moje fotografije
Moj vrtlarski blog
Copyright © Litterula.
Litterula
Bajeri
- 17:04 -
Komentari (28) -
Isprintaj -
#
Dok sam živjela na zagorskim brijegima često sam s VelkomSekom i s prijateljicama išla u šetnju na Bajere. A čim bi u lipnju zatoplilo, kad bi u školi završila nastava, počela bi i sezona kupanja. Uz rub velikog bajera bila je postavljena velika drvena skakaonica i mali bazenčić za djecu. Uglavnom smo se kupali oko te skakaonice, u bazenčiću i oko njega; nismo se usudili plivati dalje jer je u tim umjetnim jezerima plivanje poprilično opasno. Često se naime događalo da se netko utopi; i prošle godine su se, kako sam čula, dva neoprezna srednjoškolca nažalost utopila. Bajeri su naime nastali na livadama uz rijeku Krapinu, na rubu našeg sela, kao posljedica iskapanja gline za obližnju poznatu zagorsku ciglanu, pa u njima ima i ostataka alata i kamioneta za prijevoz gline i granja, a poprilično su i duboki. Prvi bajeri, koji su nastali u razdoblju od 1886. do 1937. godine danas više ne postoje; zatrpani su zbog proširenja tvornice. Sadašnja jezera su nastala u razdoblju od 1937. do 1950. godine. Glina se kopala do dubine od 8 metara, a kako su na toj dubini bila izvorišta vode, ona je popunjavala iskope. Tako je prvotno nastalo sedam jezera, a do danas ih je ostalo pet: Prvo jezero, Drugo jezero, Granje, Malo i Plavo. Bajeri su međusobno spojeni, a suvišak vode otječe u rijeku Krapinu. Kakvoća vode u jezerima je zadovoljavajuća za piće, pa su bajeri određeni kao moguća rezerva u slučaju elementarnih nepogoda.  Bedekovčanskim bajerima dugi niz godina upravlja Sportsko ribolovno društvo iz Bedekovčine; u jezerima ima šarana, amura, smuđa, štuka, somova i drugih riba, a društvo jezera redovito i poribljava. Na obali jednog bajera stoji ribički dom ribičkog društva gdje se mogu vidjeti fotografije i preparirane glave ulovljenih velikih riba. Mnogi ribiči već godinama dolaze na naše bajere na ribičiju, najčešće ujutro ili predvečer, često ne ulove ništa, no ponekad ulove i po pet, šest, sedam komada, i to poprilično velikih riba težine 4-6 kg pa i više. Dečki koji vole ribičiju, i mladi i stari, dolaze na Bajere malo se opustiti i provesti vrijeme u prirodi ili bar na kratko pobjeći od životnih briga. Ribička sezona traje cijelu godinu; samo ako su jezera zaleđena ribolov se ne smije provoditi, a mora se poštivati i lovostaj. Do 1. lipnja smije se loviti ribu samo po danu, a od 1. lipnja dozvoljen je i noćni ribolov. Na jednom jezeru je dozvoljen samo catching release, odnosno ribolov šarana i amura koji se obavezno vraćaju u jezero. ŠRD Bedekovčina ima oko 240 članova, većinom momaka, zaljubljenika u ribolov iz Krapinsko-zagorske županije. Ljeti je posjećenost Bajera najveća, a ribiči najčešće pokušavaju uloviti velike ribe; ako im to ne uspije dobra je i sitna riba - babuška, patuljasti som i slično. U blizini ribičkog doma, članovi društva i svi oni koji kupe dnevnu kartu mogu se okrijepiti pićem, kampirati i peći roštilj. Jedini je uvjet da sve prije odlaska počiste. Kupanje u jezerima je dozvoljeno, ali isključivo na vlastitu odgovornost. Bedekovčanski bajeri bili su donedavno i mjesto održavanja Sajma zagorskih vina, Glazbenog festivala Igrajte nam mužikaši i manifestacije Ljeto na Bajerima što se odvijalo na terasi ispred restorana - danas je na žalost zatvoren - u koji smo nekad često išle na kavicu, a subotom i nedjeljom i na ples uz živu glazbu. A nedavno sam čula da bi se dugogodišnja prirodno - ribička idila naših lijepih bajera mogla poprilično narušiti. Jer sami bajeri, stazice za šetnju oko njih, prekrasna priroda: drveće, grmlje i okolne livade te pjev brojnih ptičica ne privlači samo ribiče, privlači i turističke ulagače. Kupnjom Restorana Jezera Općina Bedekovčina je naime nakon dugogodišnjeg rješavanja pravno - imovinskih odnosa postala vlasnik cijelog prostora restorana, ostvarili su i pravo upisa vlasništva nad šetnicama te ukinuli status javnog dobra nad vodama, pa sad na Bajerima planiraju urediti sportsko - rekreacijski centar s turističkim sadržajima. Sportsko - rekreacijski centar s turističkim sadržajima? Jesam li ja to dobro čula? Kaj to znači? Pa ne budu valjda na Bajerima gradili hotele, restorane, apartmane, odmarališta, teretane, sportska igrališta, golf teren, vile s bazenima, biciklističku stazu s rasvjetom??!! I ko zna kaj još!!??!!?? I za koga, pogotovo sad kad vlada ova grozna koronska velepošast!? Ako sve to izgrade možemo odmah reći zbogom ribičima, zbogom šetnji, zbogom divljini, zbogom slobodnoj prirodi, zbogom ptičicama, zbogom cvjetnim livadama! Dobrodošli sportaši i turisti na koturaljkama, romobilima, biciklima, skuterima, mopedima, motociklima, četverokotačima i sličnim vozilima! I to samo oni s kovid potvrdama koji se strogo pridržavaju svih propisanih epidemioloških mjera. A tko zna, možda su ti općinski planovi zapravo dobra zamisao, možda budu baš naši Bajeri postali veliki sportsko - rekreacijski centar za oporavak sportaša i turista sa svih strana svijeta koji su preboljeli kovid!! |