Odabrano 65 autora čije priče ulaze u Bestselerovu zbirku!

ponedjeljak , 30.04.2007.



Žiri Bestseler.net-a dovršio je prvi dio posla - odabrano je 65 autora čije priče ulaze u knjigu.

Među njima je puno blogera (tajpvrajter, manistra, wall, calvin, 2tref, athena air, stroke, herostrat, virtuela, invino-brkljacic, pajopakšu, sonjecka, boban - eventualni izostavljeni nek oproste i pribelježe se u komentarima), ima i sasvim novih, dosad nepoznatih imena, ali i pisaca sa dugim stažem i većim brojem knjiga iza sebe.

Spisak autora pogledajte ovdje

Autorima slavodobitnicima jedna vrlo važna obavijest za kraj:

Dana 03.05.2007. (21:00) u prostorijama SC-a (Savska 25) dogodit će se prvo predstavljanje Bestselerove zbirke priča vol. 1.
Pozivaju se autori uvršteni u zbirku, ali i svi ostali zainteresirani da se pojave.
Pročitat će se i nekoliko slavodobitničkih priča, a rasplesavat će vas Gawrunova r'n'r banda RADOST.




komentiraj (2) * ispiši * #

Citat tjedna



Raj je neka vrsta klinike za deprimirane anđele, a brkovi apostola su bugačice za njihove suze.

(Antonio Lobo Antunes - 'Prikazanje opsjednutih', izd. SysPrint, Zagreb, 2006., str.215)



komentiraj (0) * ispiši * #

DAJMO IM DA ČITAJU O : Borivoj Radaković



Prelistao sam za vas izbor kritika Radakovićevih knjiga :



- moju kritiku Radakovićeve knjige 'Sredina naprijed' možete pročitati ovđeka

- Darko Macan je o Borinom romanu 'Virusi' pisao na svom blogu

- kritiku knjige 'Ne, to nisam ja' iz pera Svena Cveka pročitajte ovdje

- kritiku knjige Radakovićevih drama 'Plavi grad' napisala je Sanja Nikčević i objavila ovdje




komentiraj (3) * ispiši * #

Radio roman 3.programa Hrvatskog radija

nedjelja , 29.04.2007.



Svakodnevno, od ponedjeljka do petka, u terminu od 09:30 do 09:55 treći program Hrvatskog radija emitira RADIO ROMAN.
Od 30.04. do 04.05. na redu je :



RADIO-ROMAN: Julijana Matanović: "Bilješka o piscu"

Adaptacija: Miodrag Racković
Režija: Mislav Brečić

Junakinja romana "Bilješka o piscu" deset je godina tražila smisao svog života u dalekoj Švedskoj. Sada kad se vratila i kad smrt polagano kuca na njezina vrata pokušat će shvatiti što se, zapravo, dogodilo s njezinim životom koji je protekao u očekivanju odluke jednoga muškarca.

UREDNIK: BORBEN VLADOVIĆ



Od 07.05. do 11.05. posebna poslastica za književne sladokusce : radio roman Dalibor Cvitan - 'Ervin i luđaci'!!!


komentiraj (4) * ispiši * #

KRITIKA : Gay pod ručnikom

subota , 28.04.2007.



KRITIKA : Dražen Ilinčić - 'Berlinski ručnik' (Fokus komunikacije, 2006.)

Prije nešto više od godinu dana, sudjelujući u jednoj HTV-ovoj emisiji uživo, isprovociran homofobnim ozračjem u hrvatskom društvu ali i istim takvim ozračjem među sudionicima te emisije, Dražen Ilinčić napravio je tzv. coming-out i otvoreno se deklarirao kao homoseksualac. Isti taj četrdesetogodišnji novinar nedavno je objavio roman homoseksualne tematike koji je zapravo prvi roman te vrste u Hrvata. Koliko to govori o stanju u domaćoj nam književnosti (i njezinoj povijesti, uostalom), ali i o dosegnutom stupnju tolerancije spram drukčijih u našem društvu, ne treba posebno naglašavati. Nakon čitanja ''Berlinskog ručnika'' stječe se dojam da je autoru puno manje na pameti bio literarni uspjeh i kvalitativni dosezi, već da mu je pri pisanju romana prvenstvena namjera bila barem malo pridonijeti većoj prihvatljivosti istospolne ljubavi u hrvatskom društvu. Odnosno, pisanje ovoga romana nadaje se logičnim korakom dalje nakon autorova javnog come-outa, a u cilju smanjenja homofobnog ozračja u društvu.

Poznavatelji Ilinčićeva rada na televiziji uočit će da je ''Berlinski ručnik'' potpuno na tragu njegovih maštovitih, šarmantnih, autoironijom obojenih TV kolumni iz emisije ''Pola ure kulture''. Njegovi su TV prilozi redovito do detalja scenaristički utanačeni i često izloženi u formi svojevrsne televizijske kratke priče, a u rjeđim slučajevima, kad nisu fabularizirani, onda su izloženi u obliku kakvog mini TV-eseja. No bez obzira na izvedbeni oblik, ti su kratki klipovi uvijek u velikoj mjeri subjektivizirani (pa su često čak i snimljeni uporabom tzv. subjektivnog kadra, koji nam kroz okular kamere donosi motrište pripovjedača, odnosno autora priloga) te obilato obojani autoironijom i humorom na vlastiti račun, ali uvijek vrlo domišljati, pomno razrađeni te izloženi i prokomentirani na kultiviran, vrlo elokventan način. Iako sve te odrednice krase i njegov roman, kompozicijska struktura je u ovom slučaju ipak vrlo labava i dojam improvizacije je osjetniji nego kod Ilinčićevih TV priloga.

''Berlinski ručnik'' kroz niz kratkih fabularnih jedinica donosi brojne eksplicitne opise istospolne muške ljubavi, ali i introspektivne dionice u kojima junak kroz razne aspekte tematizira i sagledava homoseksualnost, te položaj gay pojedinaca u našem društvu, a sve to uvijek izloženo kroz pripovjedačevo prvo lice i u ispovjednom tonu. Također su česte i kratke esejističke dionice od kojih se jedan dio referira na autorove književne idole – Geneta i Houellebecqua, dok nas ostatak tih zapisa bedekerski informira o berlinskim gay punktovima ili internetskim gay portalima. Iako ispovjednog tipa, protagonistovo je izlaganje lišeno moraliziranja i optuživanja društva zbog konzervativnosti, kao što je lišeno i samosažaljenja zbog neslobode uvjetovane društvenom proskribiranošću i nerazumijevanjem okoline. Sve to Ilinčić je izbjegao oplemenjujući svoj rukopis autoironičnom humornošću koja je umnogome srodna humoru Woodyja Allena – radi se o sličnom tipu simpatične, rafalne brbljavosti, uz često direktno obraćanje čitatelju i povremene pop-kulturne reference, te uz inteligentni humor uglavnom usmjeren na samoga sebe, a koji nikako nije ziheraški i za široke mase.

No optuživanja okoline i samosažaljenja u romanu nema iz još jednog razloga – protagonist je naime dobrostojeći, situirani intelektualac dovoljno debelog bankovnog računa koji mu omogućava česte izlete u rajeve i oaze berlinskih homoseksualnih sauna gdje, bar na kratko, može zaboraviti hrvatsku homofobnu rigidnost i uživati u ''slobodnoj muškoj ljubavi''. Upravo uslijed toga roman je lišen i dublje subverzivnosti, koja se u ovom slučaju ne odmiče dalje od šokantnosti koju će kod nekih možda izazvati eksplicitnost brojnih opisa homoseksualne muške ljubavi. No ipak, bez obzira na protagonistov hedonistički bonvivanski svjetonazor, a koji, kako autor objašnjava, izvire upravo iz proskribiranosti - pa kad su im, kako kaže, onemogućene ili otežane normalne veze ili brakovi, onda homoseksualci uzimaju ono što se nudi, odnosno brzi, anonimni, jednopotezni seks – ali također proizlazi i iz autorove tvrdnje da su muškarci prirodno skloniji promiskuitetu, roman je u svojoj drugoj polovici bitno obilježen i sumornijim tonovima. Povremeni tmurniji ugođaj (koji najviše obilježava sam kraj romana) prvenstveno je izraz protagonistove usamljenosti i nerealizirane težnje za stalnim partnerom, kao i njegove neutažene prirodne potrebe svakog čovjeka da voli i bude voljen, što vrlo česti ali kratkotrajni seksualni susreti ipak ne mogu kompenzirati. S time u vezi u romanu imamo i jednu suvišnu i potpuno neočekivanu epizodu pokušaja samoubojstva koja u rukopis kao da je na silu ugurana, a kako bi se odagnao eventualni dojam prenaglašene nepretencioznosti i prevelike usmjerenosti na hedonističke užitke.

Ipak, Ilinčić se svakako pokazao kao vrlo elokventan, pismen i inteligentan pisac, usudio bih se čak reći – s obzirom na odabranu tematiku – možda i previše nekonfliktan i benigni autor; a njegov izričaj odlikuje obilje iskričave duhovitosti, uz uistinu rijetke primjere nesretno odabranih rješenja (ustvari, zapazih samo jedan zbunjući primjer: ''jebozovne crne tenisice'').

Unatoč manjkavosti koje prvenstveno proizlaze iz prelabave strukture i izostanka čvršće fabularne okosnice, odnosno autorove neambicioznosti (u izvedbenom pogledu), ''Berlinski ručnik'' ipak je dobrodošao pokušaj beletrizacije u našoj književnosti gotovo pa nepostojeće tematike istospolne ljubavi.

Led je probijen i sad nam ostaje strpjeti se do nekog ozbiljnijeg i ambicioznijeg romanesknog ostvarenja gay tematike ...

(napisao Božidar Alajbegović, prosinca 2006.
objavljeno na Kupus.net)



komentiraj (3) * ispiši * #

Predrag Matvejević dobio ugledno talijansko odlikovanje

petak , 27.04.2007.



U ponedjeljak 30.travnja 2007. godine, u prostorijama Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu (Preobraženska 4) s početkom u 18.30 sati, Predragu Matvejeviću bit će na službenoj ceremoniji uručeno visoko talijansko odlikovanje STELLA DELLA SOLIDARIETA' DELLA REPUBBLICA ITLIANA (“Red zvijezde solidarnosti Talijanske Republike”) s počasnom titulom "Commendatore" koje će profesoru Matvejeviću uručiti veleposlanik Italije u Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Alessandro Grafini, javljaju iz VBZ-a uz poziv da prisustvujemo prigodnoj svečanosti.

"Red zvijezde solidarnosti Talijanske Republike” najviše je priznanje koje Italija dodjeljuje osobama u cijelome svijetu koje su se, u području kulture, umjetnosti i znanosti, istakle zbog vrijednosti svojih djela, kao i zasluga na području poznavanja, odnosno međunarodnog širenja talijanskog jezika i kulture. U Italiji je nedavno objavljeno osmo izdanje “Mediteranskog brevijara” što je zasigurno pridonijelo odluci predsjednika Italije koji i dodjeljuje ovo ugledno odlikovanje.

U nakladi izdavačke kuće V.B.Z. početkom godine objavljeno je novo, bitno nadopunjeno izdanje kultne knjige Predraga Matvejevića “Mediteranski brevijar” koja je do sada je objavljena na 22 jezika u 25 zemalja svijeta. Petnaest godina od objavljivanja posljednjeg hrvatskog te jedanaest od posljednjeg bosanskog izdanja, Predrag Matvejević je za novo hrvatsko izdanje “Mediteranskog brevijara” nadopisao jednu trećinu knjige. Neke teme su proširene, a neke dodane na stotinjak novih stranica. Posve nova poglavlja i fragmenti napisani su o odnosima karte i krajolika, o vrstama kamena, o vinu i Kur’anu, o starim alfabetima, o brodogradnji u starom Izraelu, o Pertracinom “portulanu”, o rogaču, indigu, agavi, purpuru, jedrima...a najduži dodatak o magarcu kao graditelju mediteranskih putova i vinograda Matvejević je posvetio Fernandu Braudelu.




komentiraj (1) * ispiši * #

KRITIKA: Ivan Vidić - 'Gangabanga' (AGM, 2006.)




KRITIKA: Ivan Vidić - 'Gangabanga' (AGM, 2006.)


Hrvatsku književnu situaciju s početka dvijetisućitih obilježile su prve prozne knjige dotadašnjih pjesnika, a 2006. godina pamtit će se, između ostalog, i po prvim romanima autora koje smo dotad poznavali kao vrsne dramatičare. Početkom 2006. Ivana Sajko ugodno je iznenadila romanom 'Rio bar' , a pretkraj godine dobili smo i prvi roman još jednog dramskog pisca, Ivana Vidića.

''Pisanje je za mene teritorij bijesa, teritorij borbe u kojem neprestano pokušavam izmaknuti modelima i prisilama, ne samo kroz ono o čemu pišem, već i kako pišem'' riječi su Ivane Sajko iz jednog intervjua, a nakon čitanja Vidićevog romana 'Gangabanga' iste bi se riječi mogle pripisati i njemu, uz jednu malu, ali znakovitu razliku. Vidić nije ništa manje buntovan od svoje šest godina mlađe kolegice, ali njegova buntovnička radikalnost ipak ostaje na razini sadržaja i teme, dok Ivana Sajko, osim tematski, svoj aktivizam artikulira i strukturalno, na planu forme, a to čini posezanjem za žanrovskim hibridima i kombiniranjem različitih autorskih postupaka i pripovjednih modela e kako bi otklonom od jednoobraznosti i ustaljenih modela naglasila svoj otpor protiv svakog ukalupljivanja i stege. Ivan Vidić, slično kao Mujičić Artnam u svom romanu 'Pet litara benzina', za nosećeg protagonista uzima bivšeg branitelja kojemu je, narodski rečeno, 'puna kapa' i koji odlučuje 'uzeti stvari u svoje ruke'. No, dok Artnamov antijunak uzročnike sveopćega zla vidi u medijima, Vidićev se urbani gerilac okomljuje na katedralu konzumerizma, trgovački centar, kojega je i sam zaposlenik (iz razloga boljeg upoznavanja neprijatelja, naravno).

Predbožićno je vrijeme 2002. godine i potrošačka je groznica na vrhuncu, blagajna trgovačkog centra je prepuna i idealno je vrijeme za osvetničku akciju preraspodjele društvenih sredstava – pljačkom šoping centra oduzeti bogatima kako bi se dalo siromašnome sebi i svojoj životnoj družici. No, planiranje, priprema i izvršenje pljačke tek je fabularni okvir kojega Vidić ispunjava brojnim upečatljivim i tematski vrlo raznorodnim esejističkim dionicama, a koje predstavljaju okosnicu i zapravo, osnovni razlog postojanja njegova romana. Esejiziranje se pritom iskazuje i najosjetnijim balastom, jer prekobrojne esejističke digresije narušavaju fabularnu arhitektoniku a čitatelj prečesto gubi pripovjednu nit.

Teško je i samo nabrojati s čime se sve Vidićev junak u tim esejima obračunava i na koga se sve narogušio, a još je teže pronaći društveno-socijalnu devijaciju kojoj je ostao dužan! No, u svojim kritičkim opservacijama ipak je najoštriji prema primitivnom kapitalizmu na hrvatski način, razularenom konzumerizmu osiromašenog građanstva, političkim strankama, Crkvi, medijima i globalizaciji. Pritom nimalo ne preza od vulgarnosti i psovki, politička mu korektnost nije ni u primisli, a za one ne preveć brojne slučajeve kada zagnjavi moraliziranjem, dociranjem i didaktičnošću na razini pamfleta iskupljuje se obilnim dozama duhovitosti i ironije kojom je obložen njegov bijes. Honorirati svakako treba i nekoliko maestralnih prikaza snomorica, snoviđenja i burroughsovskih, narkoticima i alkoholom uzrokovanih fantazmagoričnih halucinacija. No, onkraj svih eksplikacija kritičnosti i verbalne erupcije nezadovoljstva, najsubverzivnija je poruka romana dana kroz korištenje organiziranog kriminala kao oruđa revolucionarne borbe protiv legaliziranih, korporativnih pljačkaša.

Osim na pojedine stvarne osobe i događaje iz života tranzicijske Hrvatske, Vidić se referira i na neke od svojih književnih uzora. Neskrivenim posvetama Dragoslavu Mihailoviću i Thomasu Bernhardu kao vrlo vjerojatnim literarnim liblinzima on duhovito kontrapunktira ironiju na vlastiti račun, sprdajući se sa svojom dramom 'Octopussy' koja, u vrijeme u koje je smjestio radnju svog romana, upravo započinje svoj život na pozornici zagrebačkog HNK. Autorova dramska poputbina, osim u vrlo uvjerljivim i životnim dijalozima, očituje se i u previše površnom tretiranju likova – dok se noseći protagonist ispostavlja pukim glasnogovornikom autorovih ideja, ostalih nekoliko pobočnih likova ostaju na razini skica i nedovršenih portreta, što bi mogao biti odraz Vidićeve navade (kao pisca dramskih tekstova) da glumcu prepusti zadatak udahnjivanja osobnosti likovima.

Sam tijek pljačke odrađen je po uzoru na holivudske filmske uspješnice što uključuje jedan prilično traljavo izveden fabularni obrat, ali i ironijom natopljen način rješavanja problema neželjenih svjedoka i ucjenama sklonih suučesnika. Naravno, ironije nije lišena niti završna rousseauovska promjena životnog okruženja, a cinizam i subverzija iščitavaju se i u činjenici da se zločin, kako vidimo, ponekad ipak isplati. Vidićeva 'Gangabanga' zabavna je i vrlo sarkastična literarna replika na hrvatsku 'ko je jamio, jamio je' svakodnevnu zbilju.

(Napisao Božidar Alajbegović,
objavljeno u Vijencu, broj 342, 12.04.2007.)



komentiraj (0) * ispiši * #

'Najbolje hrvatske priče 2006.' u izboru Miljenka Jergovića

četvrtak , 26.04.2007.



Uskoro iz tiska, u izdanju Profila, izlazi knjiga 'Najbolje hrvatske priče 2006.' u izboru Miljenka Jergovića. Zanimljivost knjige je u tome da su među njezine korice ušle priče objavljene u knjigama ali i u časopisima i na internetu.

Ekskluzivno vam donosim spisak zastupljenih autorica i autora, redom pojavljivanja u knjizi (a koji je i abecedni):

M. Brkljačić; K. Čudina; V. Devidé; M. Dugandžija; M. Dominiković; V. Faust; M. Hrgović; R. Jarak; E. Jurković; S. Karuza; J. Kodrnja; S. Lacko Vidulić, M. Marcijuš, J. Matanović; D. Miloš; S. Mraović; T. Mravak; Ž. Mužević; D. Naumovski, P. Orešković; J. Pavičić; B. Perić; S. Raguž, I. Rajki, D. Rešicki; O. Savičević Ivančević; A. Tomić i A. Vržina


PROMOCIJA : UTORAK 08.05. u 20:00 - klub MOČVARA, uz čitanje nekih od autora...



Ne čudi me što nema Dr.Lebowskog, ali Lucy Fair, Porto i Sisajed ipak su zaslužili uvrštenje...



komentiraj (20) * ispiši * #

Moja nova kritika u Vijencu



U novom broju Vijenca (od danas na kioscima) objavljena je moja nova kritika.
Koja se domaća knjiga krije iza naslova kritike 'Početak kao kraj' saznati možete na najbližem kiosku, za samo 10,00 kuna



Novi Vijenac kao i obično donosi pregršt kritika i prikaza knjiga, kazališnih predstava, filmova, glazbenih uradaka i koncertnih događanja, likovnih izložbi, od čega bih posebno izdvojio odličan tekst Ivana Majića na temu bosanskohercegovačke ratne proze i prikaz knjige Irene Lukšić 'Ogledi o ruskoj književnosti' iz pera Jasmine Vojvodić

komentiraj (0) * ispiši * #

NAGRADNA IGRA

Knjigoljupci, evo malog izazova :



Odgovorite na dva pitanja i za nagradu vam šaljem dvije knjige :

1. U kojem je hrvatskom romanu prvi put spomenut blog?

2. U kojem je hrvatskom romanu blog prvi put dobio fabularno utemeljenje (na način da lik u romanu piše blog a čitatelj romana čita postove iz tog bloga)

Pravo sudjelovanja imaju samo registrirani blogeri.

Odgovore ostavljajte u komentarima a nagradna igra traje do 28.04. u 12 sati



P.S. Povod nagradnoj igri - statistika veli da će ovih dana moj blog doseći ukupan broj posjeta od 300 tisuća!!!




komentiraj (18) * ispiši * #

Kvirinovi poetski susreti - NAGRADE

srijeda , 25.04.2007.



Jedanaesti Kvirinovi poetski susreti održati će se 1. i 2. lipnja 2007. godine u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Sisak, u suorganizaciji Doma kulture Kristalna kocka vedrine Sisak i Narodne knjižnice i čitaonice Sisak.

Ovogodišnji dobitnik Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu je književnik Ivan Rogić Nehajev, a nagradu za najbolju knjigu poezije autora do 35. godina starosti dobio je mladi pjesnik Marko Pogačar za knjigu poezije «Pijavice nad Santa Cruzom».

Nagradu Ivanu Rogiću Nehajevu za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu dodijelio je žiri u sastavu Milorad Stojević, Slavko Jendričko, Goran Rem i Đurđica Vuković.
Izbornica najbolje knjige mladog autora je kritičarka Sanja Jukić.

Prvog dana Susreta bit će dodijeljene nagrade laureatima i održana poetsko-glazbena večer na kojoj će nastupiti dvadesetak renomiranih hrvatskih pjesnika, a drugog dana Susreta bit će održan okrugli stol o poeziji Ivana Rogića Nehajeva. O pjesničkom opusu ovogodišnjeg laureata izlaganja će održati Miroslav Mićanović, Miloš Đurđević, Anna Ruttar i Nikola Petković.

Pjesnici će posjetiti grob kultnog pjesnika Josipa Severa u Komarevu kraj Siska.



komentiraj (2) * ispiši * #

Dario Rukavina Porto nastupa u Booksi!



Čovjek zvan Porto 26.04.07. čita u Booksi. Ništa novo, ima taj više čitanja u nogama nego što su Peter Shilton i Dino Zoff zajedno imali nastupa za svoje nogometne reprezentacije.
Ali to je isti onaj Porto koji koji zajedno s još dvojicom rabijatnih tipova kroji listu prve Bestselerove zbirke kratkih priča.
Sudac Porto pred porotom, jedinstvena prilika da vidimo jednog suca u takvoj ulozi. I prije je on nastupao, ali kao civilno biće. Hoće li mu se gaće tresti sada kad u pauzama između dvije dodjele nagrada i dva čitanja križa neke vaše priče, a druge opet podvlači?
Napisao je taj navodno i dvije knjige, Tri dana (zbirka poezije u nakladi MD-a 2005.) i Budha u supermarketu (zbirka kratkih priča u nakladi Ljevak 2006.).
U Ikei je dao izraditi novu vitrinu jer u staru više ne stanu silne nagrade koje je Judge Porto dobio na raznim natječajima.
Čovjek je to koji besramno koketira sa žanrovima, a za neke natječaje zna prije nego se isti uopće i dogode.
Kako pobogu?
Ne zna se.
Čuli smo da piše roman, navodno je to već pri samom kraju. Poezija, pa priče i onda roman.
Što je sljedeće?
Možda Sabrana djela kao Ferić ili pak dvostruki cd Porto Live (Ogrizović i Booksa)?
Hoće li se pojaviti poput Mile Kekina kao glumac u nekoj od sapunica?
Provjerimo ga uživo, znamo da će u publici biti i tjelohranitelji i da mu fanovi možda neće moći prići dovoljno blizu, ali opet … vrijedi pokušati.

Booksa, 26.04.07. u 20.00 - Porto !



Izvor: Bestseler.net


komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Martin Amis - 'Koba Grozni' (VBZ, 2007.)

Martin Amis
'Koba Grozni'
izd. V.B.Z.
prijevod: Petar Vujačić
220 str. , meki uvez
cijena: 145,00 kn

Riječ izdavača



Cinično ustvrdivši da se istinu, kao i sve druge ljudske vrijednosti, može odgađati beskonačno, Martin Amis u svojim memoarskim zapisima "Koba Grozni" tematizira smrt dvadeset milijuna nevinih u monstruoznom gulagu 20. stoljeća, Sovjetskom Savezu, od 1917. do 1953.
Osvrćući se na Šalamova, Babelja, Nabokova i druge velike ruske pisce, doći će do drastičnih zaključaka: oni, naime, i protiv svoje volje, u svojim djelima ispisuju studije tiranije čije su žrtve bili. Teror o kojem čitamo na svakoj stranici ove knjige, po Amisu, posljedica je sulude Diktatorove logike po kojoj nijedan pojedinac ne može podnijeti ukupnu masu države.

Upoznavanja s zločinima u staljinističkoj Rusiji ispričana su kroz tri generacije, počev od Bernarda Showa, preko Martinova oca Kingsleyja, do ljevičarskih aktivista u Martinovoj generacije. Amis strasno i iznimno osobno priča o režimu koji je ubijao svoje najodanije podanike, pitajući se zašto je Staljinovo zlo manje od Hitlerova, ali našavši se u sukobu i s političkom mišlju svoga oca, zadrta ljevičara, i s oxfordskim krugom ljevičara koji su ignorantski gledali na Staljinovo "prakticiranje" komunizma, slijepo se držeći svog ideološkog kursa.

"Koba Grozni" sugestivno je svjedočanstvo o monstruoznoj gozbi ljudi, teroru kojem teško da možemo naći usporedbe u ljudskoj povijesti i mračnom umu Diktatora-ubojice.


komentiraj (1) * ispiši * #

Uključite se u Booksinu Reading grupu



U suradnji s Krunom Lokotarom Booksa je uvela neke novosti vezano uz njihove reading grupe.
Tko ne zna, radi se o čitateljskim skupinama od 7-12 ljudi koji se nalaze u Booksi jednom mjesečno i razgovaraju o knjizi koju su pročitali.
U suradnji s Krunom Lokotarom kao izbornikom naslova za čitanje Booksina će čitateljska skupina imati prilike prva javno reći što misli o određenim naslovima iz suvremene hrvatske književnosti. Prva knjiga koju će nova čitateljska skupina čitati je roman prvijenac Nade Gašić 'Mirna ulica, drvored'.

Booksa poziva sve zainteresirane da dođu u Booksu 2. svibnja 2007. u 18.00 sati na dogovorni sastanak na kojem će napraviti ratni plan, odabrati članove reading grupe i podijeliti deset primjeraka knjige na čitanje.
Zaključke čitateljske skupine napisane u obliku eseja Booksa će objaviti na svojim internetskim stranicama.




komentiraj (2) * ispiši * #

PROMOCIJA: Anđelko Vuletić - 'Non Oscuratemi Il Sole/Ne zaklanjajte mi sunce'

utorak , 24.04.2007.



Profil poziva na predstavljanje
antologijskog izbora poezije na talijanskom i hrvatskom jeziku

Anđelka Vuletića
'Non Oscuratemi Il Sole/Ne zaklanjajte mi sunce'

u srijedu 25. travnja 2007. u 18:00 sati
u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7.

Sudjeluju:
Joja Ricov, Suzana Glavaš, Ana Jurić, Vinko Kovačić, Anđelko Vuletić



komentiraj (0) * ispiši * #

Nagrade DHK-a dobili su...



22.04.1501. Marulić je završio i potpisao 'Juditu'.
22.04.1900. osnovano je Društvo hrvatskih književnika

DHK na taj dan dodjeljuje svoje nagrade.

Ove godine nagrade DHK-a su dobili :



nagrada JUDITA : Ivan J.Bošković za knjigu 'Orjuna - ideologija i književnost' (izd. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.)

nagrada DAVIDIAS : Ljiljana Avirović za studiju o hrvatskim prijevodima Danteove Božanstvene komedije u knjizi La Divina Traduzione (HEFTI-Centro Studio Crato-Italiani - Ruggero Boscovich - Universita degli Studi di Trieste, Milano-Zagreb, 2006.)

nagrada SLAVIĆ (za najbolju debitantsku knjigu) : Yves Alexandre Tripković za roman 'Hermesov poučak' (izd. Zigo, Rijeka, 2006.)



Više o nagrađenoj knjizi 'Hermesov poučak' saznajte ovdje


komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Nada Gašić - 'Mirna ulica, drvored' (Algoritam, 2007.)



Kao što znate, Kruno Lokotar je nedavno iz AGM-a prešao u Algoritam. Jučer je iz tiska izašla i prva knjiga iz njegove nove biblioteke KaLibar u kojoj će nastaviti objavljivati kvalitetne uratke domaćih pisaca:

Nada Gašić
'Mirna ulica, drvored'
roman
izd. Algoritam
biblioteka KaLibar
ilustracija: Gregor Hočevar
stranica: 292
uvez: tvrdi

Riječ izdavača



Netko je, u noći 20. kolovoza 2003. godine, ubio Emanuela Pongračića, liječenog pitiespijovca, na posebno okrutan način, utjeravši mu rukavicu naočala Ray Ban kroz oko sve do mozga. Ali to je tek začetak pletera raznih smrti u mirnoj ulici s drvoredom. Tko je tu prav, a tko kriv, živimo li s ubojicama ili je za sve kriva globalno poremećena, pregrijana klima?

Prvi roman Nade Gašić, 'Mirna ulica, drvored' portretira stanovnike jedne ulice i daje vedutu Zagreba – grada metropolitanski raznolikog i provincijski isključivog, licemjernog i okrutnog – tako dobro i uvjerljivo da ćete se iz njega poželjeti preseliti, unatoč miru i drvoredu. Ipak nemojte, svi gradovi su slični, život se uglavnom odvija zaklonjen u stanovima. Problem počinje kada ulica počne ulaziti u stanove. Bez kucanja.
Naime, gradovi su samo kamene tvorevine, nevine po definiciji. Duh i odgovornost daju im stanovnici, u demokraciji birači, a u mirnoj ulici to su nerealizirani špijuni, gospođe koje traže samo svoj mir, homoseksualci u dubokoj ilegali, ostarjeli kvartovski frajeri, ubojice s jutarnje mise, shizofreničari, policajci, ljudi bez domovnice … panoramski promotreni, uvećani i razlučeni, zatečeni u komediji i paklu svojih svakodnevica.
Sitnozrnatu pak panoramu ovog romana čine dnevnički zapisi i crteži, transkripti snova, birokratski zapisnici, SMS-ovi – rijetko viđeno funkcionalno-stilističko obilje koje nikada ne prelazi u egzibicionizam ili apstrakciju – sve skupa šaren i raznorodan materijal koji kao da je pokraden sa štrika za veš. Materijal je to šareniji od stanovništva ulice, od stanovništva kojega gro još nekako stane u građansko odijelo, ali ne i u djelo. Sitne duše i malograđani tiho marširaju, zato drvored postaje četverored, a mirna ulica slika nasmiješenog lica. Bez obraza.

O autorici

Nada Gašić rođena je 27.10.1950. u 7,55, u Splošnoj bolnišnici Maribor. Preko Ilirske Bistrice prenijeli su je u Zagreb gdje je od 1952. pohađala i završila vrtić, osnovnu školu i gimnaziju. Studirala je i diplomirala sociologiju i nekadašnju jugoslavistiku (današnju kroatistiku), na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1975. dva je semestra bila lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Karlovog univerziteta u Pragu, a do 1978. bila je stipendist češkog Ministarstva kulture na izvanrednom studiju češkog jezika. Na Karlovom je univerzitetu doktorirala slavenske književnosti i obranila disertaciju Praška skupina hrvatskih studenata na začetku hrvatske moderne. Doktorat je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nostrificiran kao ekvivalentan doktoratu znanosti. Titulom se koristi samo u krajnjoj nuždi. Kratko je radila u Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1980. pet je semestara radila na Filološkom fakultetu Univerziteta u Sankt Peterburgu kao lektor hrvatskoga jezika u zvanju docenta. Držala je i predavanja iz suvremene hrvatske književnosti i, po vlastitom izboru, blok predavanja o slovenskom pjesniku Edvardu Kocbeku.
Od 1982. do 1985. ponovno predaje u Pragu na Karlovom univerzitetu i gostuje jedan semestar na Univerzitetu u Brnu. Bila je suradnica profesora Vladimira Anića od prvog izdanja Rječnika hrvatskoga jezika, Rječnika stranih riječi, Enciklopedijskog rječnika, do posljednjeg izdanja Anić-Silićevog Pravopisnog priručnika. Nakon višegodišnjeg rada, 1996. objavila je prijevod Dobrog vojnika Švejka kojim je, specifičnim izborom konstruiranog zagrebačkog žargona, upoznala hrvatsku čitalačku publiku da trgovac ukradenim psima nije govorio sofisticiranim književnim jezikom. Prevela je i Mošinu dramatizaciju istog djela. Uredila je i priredila pedesetak knjiga, čime se i danas bavi. Ovo joj je prvi roman. Živi u Zagrebu u jednoj od mirnih ulica s drvoredom.



Na ovome linku u prilici ste pročitati jedno poglavlje iz knjige

komentiraj (5) * ispiši * #

Nova Balaševićeva knjiga



Ljubitelji lika i djela Đorđa Balaševića vjerovatno već znaju da je nedavno započelo snimanje filma 'Kao rani mraz'. Kao i svaki film, i taj nastaje na temelju scenarija. Međutim, za razliku od drugih filmova, u ovom ste slučaju u prilici pročitati scenarij prije nego film stigne u kina. Nedavno je, naime, objavljena knjiga koja sadrži scenarij za tu dugometražnu igranu baladu. Radi se o romansiranoj ljubavnoj priči koju je Balašević napisao u obliku dramskog djela. Knjiga je izuzetno lijepo opremljena, u tvrdom uvezu i s velikim brojem ilustracija i fotografija, na 165 stranica.

Knjigu možete naručiti preko, za tu priliku otvorenog web sajta na adresi http://www.kaoranimraz.info, ili posredstvom riječke internet knjižare Sveznadar

Cijena preko Sveznadar.com-a = 212,00 kn (poštarina uključena)

(Ja već nestrpljivo iščekujem poštara...)





komentiraj (3) * ispiši * #

Nova blogerska druženja 'Virtually yours'

ponedjeljak , 23.04.2007.




U petak 27. 04. 2007. s početkom u 21h,
u prostorijama Art net cluba,
(Preradovićeva 25, Zg)
nastavlja se serija blog večeri pod nazivom Virtually yours.

Poezijom, prozom te fotografijama predstavit će se sljedeći blogeri:
amorfia
cafenoir
foton
koe
waterloo

Organizatorica : Celeste Blue




komentiraj (1) * ispiši * #

PROMOCIJA: Thomas Bernhard - 'Uzrok' (Meandar, 2007.)



U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu Booksa započinje s predstavljanjem književnih velikana.
Prva u nizu promocija posvećena je jednom od najkontroverznijih i najznačajnijih austrijskih i europskih pisaca – Thomasu Bernhardu :

u utorak 24.04.2007. u 20 sati
klub BOOKSA

Iako se Bernharda na hrvatski prevodi već godinama, tek su odnedavno njegove knjige izašle iz uskog kruga poznavatelja i našle put do šire publike. Najambiciozniji projekt prijevoda izabranih djela Thomasa Bernharda pokrenula je izdavačka kuća Meandar koja je do sada objavila 7 knjiga, od predviđenih 10.

Naglasak ove književne večeri bit će na posljednjem prijevodu, odnosno knjizi Uzrok, prvoj u nizu njegovih autobiografskih djela. Knjiga je izazvala burne reakcije politike i klera i danas kada je čitamo, njezina aktualnost je neupitna.

O Thomasu Bernhardu i svemu što njegove knjige znače govoriti će Zvonko Maković (urednik), Branko Čegec (nakladnik), Boris Perić (prevoditelj), Christian J.Ebner (direktor Austrijskog kultirnog foruma).
Moderatorica je Miljenka Buljević, a ulomke iz djela čita Maja Bačun.





komentiraj (1) * ispiši * #

Moja nova kritika na www.kupus.net



Tata, što si radio u ratu? naslov je moje nove kritike koja je objavljena na internet portalu za kulturu i nekuturu Kupus.net

Kritiku pročitajte ovdje



komentiraj (1) * ispiši * #

Citat tjedna

nedjelja , 22.04.2007.



Ljubav je u tome da si ti nož kojim ja rujem sam po sebi.

(Harry Mulisch - 'Procedura', izd. Fraktura, Zaprešić, 2007., str. 179.)



komentiraj (0) * ispiši * #

Lokotar otkriva karte



U ponedjeljak, 23. 4. 2007., točno u podne u zagrebačkoj Booksi, Kruno Lokotar, koji je nedavno podigao prašinu slavnim transferom u Algoritam, održati će pressmociju.

Čekanju i medijskom nagađanju došao je kraj. Kruno Lokotar, jedan od najpoznatijih hrvatskih urednika, u ponedjeljak, 23. travnja otkrit će karte i u Booksi govoriti o tome što je radio tijekom transfera iz nakladničke kuće AGM u Algoritam, koji mu je donio nadimak Lokotarinho, koje su nagrade u međuvremenu osvojili naslovi koje je urednički potpisao, što će raditi u Algoritmu, otkrit će naziv i dizajn svoje nove središnje biblioteke, ukratko predstaviti prvu knjigu koja će baš stići iz tiska, možda pokazati multimediju koju je priredio za Sajam knjige u Leipzigu, te natuknuti nešto o budućim naslovima i planovima.

Tko je Kruno Lokotar?
Kruno Lokotar (Daruvar, 1967.) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise Godine i Godine nove.
Radio u Knjižnici Ivana Gorana Kovačića, gdje je držao kultni literatalk-show "K Lokotaru".
Selektor i voditelj FAK-a.
Od 2002. do 2007. godine glavni urednik AGM-a.
2004. godine dobio Zlatnu medalju American Society of Illustrators kao art director naslovnice Mirka Ilića za roman "Uho, grlo, nož" Vedrane Rudan.
Tijekom 2004. godine dobio Nagradu "Kiklop" za najboljeg urednika, a tijekom te godine naslovi AGM-a dobili su 14 raznih nagrada, od čega i tri međunarodne.
Od travnja 2007. godine urednik u nakladničkoj kući Algoritam



Izvor: MVinfo.hr

komentiraj (1) * ispiši * #

PROMOCIJA ukoričenog filmskog zabavnika 'Povratak Žutog titla'




Promocija ukoričenog filmskog zabavnika Povratak Žutog titla + projekcija isječaka iz filmova i razgovor o dalekoistočnim kinematografijama + prezentacija web stranice Knjižnice + svečani posjet Audiovizualnoj zbirci...

Sve u društvu Marka Mihalinca i Velimira Grgića!

Utorak, 24. 04. u 20.00.
Gradska knjižnica Umag

Više o svemu + intervju s Mihalincem i Grgićem ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

Zaključen ovogodišnji Večernjakov natječaj za kratku priču

subota , 21.04.2007.




Večernjakov 42. natječaj za kratku priču (na kojem su prvi put priče bile objavljivane samo na Večernjakovom portalu), završio je prošle subote. Od danas, počinje novi, 43. natječaj s istim propozicijama.
Na protekli natječaj poslano je više od 500 priča. Objavljene su 54 i one ulaze u utrku za prve tri nagrade. Prva donosi i vrlo primamljiv novčani iznos – 30.000 kuna!
Sve tri nagrađene priče bit će tiskane i u novinskom izdanju Večernjaka.
O laureatima će odlučiti žiri u kojem su ove godine književni povjesničar prof. dr. Krešimir Nemec, selektor priča dr. Tomislav Sabljak, dramska autorica i filmska redateljica, dobitnica ovogodišnjega “Držića” za dramski tekst Vlatka Vorkapić i urednica Kulture u V.listu Branka Primorac.

U uži će izbor ući 10 priča, a pobjednici će biti proglašeni na samoj svečanosti dodjele nagrada.

Inače, među 54 priče koje su ušle u utrku za nagradu ima i blogera : Svjetlana Lugar, Igor Kokoruš, Darko Macan, Mario Brkljačić, Goran Bogunović, Dario Rukavina.



komentiraj (0) * ispiši * #

Novi roman Zorana Krušvara + KRITIKA



Danas, 21.04. u izdanju zagrebačkog Mentora, iz tiska izlazi nova knjiga mladog riječkog SF autora Zorana Krušvara, roman 'Izvršitelji nauma Gospodnjeg'.

Roman će biti promoviran ovoga vikenda na Sferakonu. Zanimljivo je da će kupci uz knjigu dobivati i multimedijalni CD na kojemu će se nalaziti soundtrack s 13 skladbi raznih neafirmiranih autora, te video-spotovi napravljeni po motivima iz romana za pjesme sa soundtracka, a u pripremi je i računalna igrica

U nastavku pročitajte moju kritiku Krušvarove debitantske zbirke priča :



KRITIKA : Zoran Krušvar - 'Najbolji na svijetu' (Mentor, 2004.)


Udruga za znanstvenu fantastiku SFera u cilju promicanja domaćeg SF stvaralaštva, u suradnji sa nakladničkom kućom Mentor objavljuje knjige znanstveno-fantastičnog žanra domaćih autora. Dosad su objavili ukupno 12 autorskih zbirki kratkih priča a koje su, iz neznanog mi razloga, redovito ignorirane od domaće književne kritike (čast izuzecima poput kritičara 'Glasa Istre' Davora Šišovića). Tako se primjerice niti jedna(!) od četiri prošle godine objavljenih zbirki nije našla niti u najširem izboru za poznatu godišnju nagradu 'Jutarnjeg lista'. No, srećom 'Val' je tu da rečenu nepravdu ispravi! Tim više što se među autorima spomenutih zbirki nalazi i jedan Riječanin.

Radi se o 28-godišnjem Zoranu Krušvaru, i njegovoj zbirci priča 'Najbolji na svijetu' , a koja, kako autor ngalašava, a što nikako nije za zanemariti, 'ne sadrži GMO i nije testirana na životinjama, izvanzemaljcima, orcima, vilenjacima i ostaloj gamadi'. Zbirka sadrži ukupno 14, što dužih a što kraćih priča, od kojih su sve osim jedne dosad objavljivane u raznim SF časopisima, a čak tri od njih su i nagrađivane (priče 'Brodovi u tami' i 'Igra' dobile su nagradu Sfera za 2003., a priča 'Demoni' nagradu Istrakona 2003.).
Sve priče povezuje izrazita autorova sklonost zafrkanciji i fabulama baziranim na maštovitoj dosjetci te upuštanje u lingvističke igrarije i upotreba fantastičnih elemenata u svrhu parodiranja stvarnosti. Tako primjerice (po mom sudu i najbolja) priča 'Dvoboj', po uzoru na Feralove 'Vijesti iz budućnosti' a u svrhu satirizacije i ironičnog komentiranja pojedinih događaja iz nedavne nam prošlosti, na duhovit način dočarava sukob divovskih robota Nezavisne Zemlje Istre i Hrvatske Vojske, koji se 2047.godine vodi oko pitanja razgraničenja i otcijepljenja Istre od Hrvatske.
U priči nešto slabijeg dosega ('Pripovijetka'), ali na ponovo vrlo duhovit način, Krušvar ironizira spisateljski poziv i svakovrsne književne natječaje, dok u pojedinim minijaturama ('Osveta' i 'Demoni') svoj izričaj efektno osvježava neočekivano posežući za upotrebom, u domaćoj književnosti neopravdano zanemarene čakavštine riječkog zaleđa (što je posebice uspjelo u 'Demonima' gdje mladi autor na duhovit način dočarava iznenadni susret Orka i Halubajskih zvončara(!)).
Zoran se Krušvar osim duhovitošću, pohvaliti svakako može i maštovitošću te inovativnošću motiva i fabularnih rješenja, pa tako u nešto dužoj priči 'Ezoterica Croatica' on uspijeva spojiti sedam sekretara SKOJ-a sa agentima FBI-ja Mulderom i Scully, dok u priči 'Brodovi u tami' uvodi jedan zanimljiv i hvalevrijedan kuriozitet: ulogu astronauta dodjeljuje, ni manje ni više nego - jednoj Romkinji.

Velik broj priča Krušvar koncipira dijaloški, a najuspjelija minijatura te vrste svakako je woody-allenovska duhovita 'Terapija' o psihoterapijskoj seansi jednog bračnim nesuglasicama opterećenog čarobnjaka. Moj je savjet da autor te dijaloški koncipirane humoristične priče kod kojih je redovito veoma primjetan utjecaj stripa i filma, uz malo truda i uz pomoć nekolicine prijatelja (u glumačkim ulogama), pokuša uprizoriti (bilo u obliku teatarskog skeča ili u video formatu) za neki od budućih 'Istrakona' ili neku od sličnih SF konvencija. Uvjeren sam da uspjeh neće izostati...

Istaći na kraju još svakako treba i kratki Krušvarov izlet u horror žanr u priči 'Mario' koja uz obilne doze komike, kroz često rabljen motiv vukodlaka na efektan način u skladnu proznu cjelinu spaja dva nepresušna umjetnička sadržaja - Eros i Thanatos.

Iako naslovna, nešto duža i ambicioznija priča sa zahtjevnim motivom vremenske petlje, pokazuje i stanovite nezgrapnosti, prazan hod i osjetnu fabularnu iskonstruiranost, ukupni je dojam koji zbirka ostavlja nesumnjivo pozitivan. Tome je tako iz razloga što se Zoran Krušvar u svakom od brojnih žanrova za kojima poseže (od horrora i fantasyja preko svemirskog SF-a pa sve do bajke) dobro snalazi te se trudi stilski slijediti žanrovske konvencije (npr. upotreba aorista u bajci), uz to cijelo vrijeme (osim u naslovnoj priči) inzistirajući na humorističnom pristupu i nepretencioznosti. Jasno, radi se o zbirci lišenoj pretenzija za visokim umjetničkim i intelektualnim dometima, ali tako jeb... zabavnoj i opuštajućoj. A to, priznat ćete, nikako nije mala stvar!

(Napisao : Božidar Alajbegović,
objavljeno u riječkom mjesečniku za kulturu mladih VAL, broj 7, svibanj 2005.)



komentiraj (5) * ispiši * #

INTERVJU : Sreten Ugričić

petak , 20.04.2007.



- Enormna i očajnička energija uložena u poricanje govori da postoji enormni strah od grižnje savesti. To znači da grižnja savesti radi neprestano i vrlo moćno, samo je potisnuta za jedan nivo dublje, iz svesti u podsvest. Kao reka ponornica. I tu je taj skriveni momenat spasa, emancipacije, preokreta... To se još ne događa jer kukavica mora da se preobrazi u junaka. Savest je u jednom času bila odbačena, jer je obavezivala na ozbiljan, ljudski dosledan način, pa je bilo lakše odreći je se. Treba osvestiti poreklo poricanja, treba se otrgnuti od opsena o sopstvenoj bezgrešnosti i žrtvi, u ime kojih se opsena zgrešilo, treba pogledati strašne posledice, treba osetiti veliku bol, treba vratiti savest u svest. Treba se suočiti sa posledicama svojih nerazumnih, varvarskih postupaka, treba poželeti da se opet bude legitimno ljudsko biće, treba priznati, treba se pokajati, treba zamoliti za milost oproštenja.

Prethodni citat izvadak je iz Feralovog intervjua sa Sretenom Ugričićem, srpskim piscem koji ustrajno proziva vlast zbog poricanja zločina i bijega od odgovornosti.

Intervju pročitajte ovdje



komentiraj (1) * ispiši * #

Milan Fošner u KSET-u



Milan Fošner
poziva
na njegov samostalni nastup

u KSETu u nedjelju 22.4. u 2o sati

Performans će obuhvatiti neke starije pjesme
iz predhodne 3 knjige
(dostupne u cijelosti na www.inet.hr/~mfosner )
a bit će i skroz novih pjesama
iz knjige pod radnim naslovom:
'strahovi su sakriveni u bocama od piva'

Bit će dobro, jamčim...



komentiraj (1) * ispiši * #

Moja nova kritika na www.lupiga.com : 'Ko je jamio, jamio je!!!



Zanima li vas moje mišljenje
o romanu 'Gangabanga' Ivana Vidića
pročitajte moju kritiku
dostupnu na ovome linku






komentiraj (1) * ispiši * #

PROMOCIJA: Snežana Bukal - 'Milion, libar Marka Pola' (Meandar, 2006.)

četvrtak , 19.04.2007.



Knjižnica Bogdan Ogrizović i Naklada Meandar
pozivaju nas na
predstavljanje knjige

'Milion, libar Marka Pola'
Snežane Bukal

u petak, 20.travnja 2007. u 19 sati
u Knjižnici Bogdan Ogrizović
(Preradovićeva 5, Zg)

Sudjeluju
Snežana Bukal
Ema Kalogjera
Miroslav Mićanović
Branko Čegec



komentiraj (6) * ispiši * #

NOVO : Thomas Brussig - 'Heroji poput nas' (SysPrint, 2007.)


Thomas Brussig
'Heroji poput nas'
roman
izd. SysPrint
prijevod: Boris Perić
227 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 145,00 kn

Riječ izdavača


Thomas Brussig (1965.) na njemačkoj književnoj sceni odavna nije nepoznato ime. Diplomirani dramaturg i autor četiriju romana te niza kazališnih komada slovi kao jedan od najzanimljivijih i najčitanijih pisaca s istoka Njemačke. Roman “Heroji poput nas” (1995) njemačka je književna kritika svojedobno pohvalila kao “željno očekivani roman zaokreta”. Jetkom satirom Brussig pristupa hijerarhiji i vrijednostima bivše Demokratske Republike Njemačke. Brussigov pripovjedač Klaus Uhltzscht - u kojemu neki kritičari vide “njemačku inačicu Forresta Gumpa” - tvrdi za sebe da je slijedom niza sasvim osobnih životnih okolnosti isključivo zaslužan za pad Berlinskog zida.
Na upit novinara New York Timesa kako mu je to ipak pošlo za rukom, on priča svoju životnu priču, dokumentirajući kroz satirična razglabanja o vlastitom spolovilu, zabludama seksualnog sazrijevanja, naivnoj suradnji sa zloglasnom tajnom službom Stasi i niz drugih zgoda svojstvenih životu na Istoku, na duhovit i čitak način 20-ak godina povijesti DR Njemačke od 1968. sve do sloma socijalizma.
Groteska, kao temeljna životna karakteristika autsajdera i gubitnika neizgovorljiva prezimena Uhltzscht, odražava kod Brussiga stvarnost i krah Istočne Njemačke, opisane, za razliku od mnogih sličnih pokušaja književnog suočavanja s tim još aktualnim tematskim izazovom, bez nepotrebnog moraliziranja i suvišne političke patetike. Roman “Heroji poput nas” doživio je iznimnu slavu, a brojem prodanih primjeraka – 300.000! – nije iznevjerila ni nakladnika. No, Brussigov uspjeh proširio se kako u kazališnu, tako i u filmsku domenu. Film «Na kraju sunčane aleje», na čijem je scenariju surađivao (na osnovi kojeg je kasnije nastao i roman), proglašen je u Njemačkoj filmom 2003. godine.

Thomas Brussig rođen je 1965. u Berlinu, na njegovoj istočnoj strani. U životu je već svašta radio: bio je vratar u muzeju, perač posuđa, radnik u tvornici, turistički vodič... Studirao je sociologiju i dramaturgiju.
Prvi roman «Wasserfarben» (Vodene boje) objavio je 1991. pod pseudonimom Cordt Berneburger. Godine 1995, objavljuje roman «Heroji poput nas» (Helden wie wir), koji je do konca prošloga stoljeća doživio svoju kazališnu i filmsku adaptaciju, u režiji Sebastiana Petersona, te postigao velik uspjeh kod publike. Ta društvena satira donijela je Brussigu popularnost zbog literarizacije ključnih trenutaka njemačke suvremenosti: pada Zida, rasapa izbjeglica, sudskih procesa, života u Istočnoj Njemačkoj i njezinog raspada.
Objavio je još romane «Am kurzeren Ende der Sonnenallee» (Kraća strana Sunčane aleje), po kojem je snimljen film Sonnenallee, u režiji Leandera Haußmanna, te 2004. godine «Wie es leuchtet» (Kako svijetli) i nekoliko kazališnih komada.
Za svoj stvaralački rad nagrađen je Nagradom Savezne vlade za najbolji scenarij za Sonnenallee (1999) te Nagradom Hans Fallada grada Neumunstera (2000).



Izvor: MVinfo.hr

komentiraj (7) * ispiši * #

?????????????

Da vas sad vidim : Tko zna što znače ova pitanja:



šta traži tatarin u metrou a čehov na nevskom prospektu_preljuba-prijaviti ili ne_kako stoje stvari_ko voli cure koje prave probleme_kako danas izjaviti ljubav_šta biva kad se želi sve a može malo_koliko košta istina_na šta miriše zemlja dok ljubim Petru_je li sve počelo kad je krenuo da živi sam?

mit keres egy tatár a metróban csehov a névai sugárúton_félrelépés-bejelenteni vagy sem_hogy ityeg a fityeg _ki csípi a problémázó csajokat_hogyan fejezzük ki ma a szerelmet_mi van akkor, ha mindent akarnak, ám keveset bírnak el_mennyibe kerül az igazság_mire illatozik a föld, míg Petrát csókolom_minden akkor kezdődött, amikor egyedül kezdett élni?

kaj počne tatar v metroju in čehov na prospektu neve_prešuštvo-prijaviti ga ali ne_kako stojijo stvari--_kdo ljubi punce, ki delajo probleme_kako danes izpovedati ljubezen_kaj se zgodi, ko se veliko želi, a malo dobi_koliko stane resnica_kakšen vonj ima zemlja, medtem ko se ljubim s petro_a se je vse začelo takrat, ko se je odločil, da bo živel sam?




He, he,he!!!

Uskoro stižu odgovori....



komentiraj (7) * ispiši * #

NOVO: Sarah Waters - 'Noćna straža' (V.B.Z., 2007.)



Sarah Waters:
'Noćna straža'
roman
Izdavač: V.B.Z.
Uvez: tvrdi
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 360
Cijena: 180,00 kn
Narudžba preko sajta izdavača: 162,00 kn

Riječ izdavača


Bestseler o ženama koje vole žene.

U svom novom romanu "Noćna straža" engleska spisateljica Sarah Waters prati sudbine četiri glavna lika, tri žene i jednog muškarca, u Londonu u razdoblju od šest godina, između 1941. i 1947. Svaki od tih književnih likova (Kay, Viv, Helen i Duncan) uhvaćen je u zamku prošlosti, pa je literarno sasvim logično da je Sarah Waters svoju priču ispričala kronološki unazad, smjestivši je u vrijeme kada je rat već gotovo zaboravljen. A taj londonski rat, neprestane zračne uzbune i bombardirane ulice, u ovom romanu predstavlja samo mizanscen za veliku i lijepu melodramatsku priču u kojoj se isprepleću nedopuštene veze, seksualne avanture, sofisticirana istospolna ljubav i kompleksna analiza osobnih psihičkih destrukcija.

Vlasnica zaista rijetkog spisateljskog talenta, Sarah Waters je u ovom vješto napisanom romanu majstorski rekonstruirala atmosferu jednog poratnog a zatim i ratnog vremena čija egzistencijalna nesigurnost omogućuje i bezrazložnu vjernost, ljubavnu požrtvovnost i elegantne završetke ljubavnih veza.

Otočka kritika je aklamacijom prihvatila "Noćnu stražu", četvrti roman Sarah Waters (1966.) kao njezin najbolji roman dosad, proglašavajući je najboljom otočkom spisateljicom. Sarah Waters je časopis "Granta" 2003. proglasio jednom od najboljih britanskih pisaca ispod četrdeset godina. Iste je godine proglašena piscem godine na manifestaciji British Book Awards.



komentiraj (1) * ispiši * #

PROMOCIJA: Tomica Bajsić - 'Dva svijeta i još jedan' (Naklada Ljevak, 2007.)

srijeda , 18.04.2007.



Naklada Ljevak
poziva nas na
predstavljanje knjige

Tomica Bajsić
'Dva svijeta i još jedan'

O knjizi će govoriti:
Mihaela Marinić Majcan
Tomica Bajsić

18.04.2007. u 19:30
u Kulturnom centru Narodnog sveučilišta Dubrava

Prlikom promocije biti će prikazan i slikovni materijal prikupljen na autorovim putovanjima.

O knjizi
Putopisna proza kroz vrijeme - knjiga o moru, rijeci i jednom jezeru.

More je ocean R.L. Stevensona, Daniela Defoa, kapetana Frederica Marryata i današnjih pustolova, rijeka je Siječanjska rijeka (Rio de Janeiro), a jezero je Parima, na kojem žive brazilske Amazonke.

Kako je Briggite Bardot nehotice pomogla bivšu gusarsku koloniju, što se dogodi kada pisci pustolovnih romana sretnu žive likove ljudi za koje su mislili da postoje samo u njihovoj mašti, jesu li mitske Amazonke stvarno postojale? Tko su bili vojnici Kaučuka, zašto se ne može vjerovati lovcima na krokodile, zašto cvjetovi u Tijuani niti postaju pupoljci ni trunu, već stoje nijemi, samosvojni, umrznuti golom vrućinom i zauvijek… te još mnoštvo zanimljivih priča pronaći ćete u fascinatnom romanu Tomice Bajsića.

Pridružite nam se u otkrivanju tajni koje kriju ovi egzotični svjetovi!





komentiraj (3) * ispiši * #

PROMOCIJA: Đermano Senjanović - 'Evo me u posteju' (Durieux, 2007.)



Durieux Vas srdačno poziva
na predstavljanje knjige

'Evo me u posteju'
Đermana Senjanovića

Sudjeluju:

Đermano Senjanović , autor
Nada Gašić , urednica knjige
Igor Mandić , publicist i kritičar
Nenad Popović , glavni urednik Durieuxa

Petak, 20. travnja 2007. u 19.00 sati
Novinarski dom, Velika dvorana I. kat, Perkovčeva 2, Zagreb

Pod uredničkom palicom Nade Gašić 'Evo me u posteju' predstavlja impresivni kolaž Senjanovićev objavljenih (Feral Tribune, Nedjeljna Dalmacija i Slobodna Dalmacija), razasutih i neobjavljenih tekstova iz posljednjih sedam godina. To je zahtjevan pothvat usporediv s, i na tragu ruskih i nadrealističkih avangardi 20. stoljeća, samo ovaj puta personaliziran i epskiji: izmaknuta groteskna kronika vremena i mentalna autobiografija, montirana kroz jasne leitmotive i opsesivne kontinuitete.




komentiraj (2) * ispiši * #

BKG pokrenuo DNEVNI GLASNIK!!!



Balkanski književni glasnik
danas je pokrenuo dnevne elektronske novine koje će dnevnim ritmom objavljivati vijesti iz književnosti iz čitave regije.
Sve rubrike još nisu u funkciji, ali će biti uskoro. Od sad više nećete morati prelistavati dvadesetak dnevnih novina svakog jutra (odnosno, pretraživati njihova internetska izdanja) dovoljno će biti da kliknete na http://balkanliterature.com

Osim matičnog časopisa http://glasnik.org i Dnevnog glasnika, BKG je u suradnji s Interart društvom pokrenuo i Balkan Reading Room http://balkanbook.com - bazu podataka na engleskom jeziku o novim i starim knjigama, književnim offline i online časopisima, izdavačima, književničkim udruženjima, online i offline bibliotekama, kao i jedinstvenu bazu podataka o profesionalnim balkanskim književnicima... koja će uskoro biti još bolja i informativnija, zahvaljujući urednici Danijeli Jovanović.

Svi prijedlozi za poboljšanje Dnevnog glasnika i Balkanskog književnog glasnika 'Poluostrvo' primaju se na adresu gojkov@balkanwriters.com, a sugestije za poboljšanje Balkan Reading Rooma šaljite na adresu usa@balkanwriters.com

Balkanski književni glasnik ima 150.000 čitalaca mjesečno.
Provjerite zašto!

Prva prilika vam je promocija BKG u zagrebačkom Studentskom centru, 21.04.2007. u 21:00



Iskrene čestitke Gojkovu i ekipi na trudu i ustrajnosti!!!

komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: E. L. Doctorow - 'Grad Božji' (V.B.Z., 2007.)



E. L. Doctorow:
'Grad Božji'
roman
Izdavač: V.B.Z.
Uvez: meki
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 240
Cijena: 145,00 kn
narudžba preko sajta izdavača: 130,50 kn

Riječ izdavača


Remek-djelo jednog od najvažnijih suvremenih američkih pisaca.

U svojoj radnoj bilježnici njujorški romanopisac hvata sadržaj vlastite preopterećene svijesti: skice za priče, izvješća o ljubavnim aferama, zapisi o značenjima omiljenih hitova, ideje za filmove, opsjednutost zakonitostima svemira. On je doslovno odlagalište glavnih ideja i povijesnih katastrofa svoga vremena. U tom trenutku nailazi na priču za koju vjeruje da bi mogla postati njegov novi roman: nestao je veliki, mjedeni križ koji je visio iza oltara u crkvi svetog Timoteja, ruševnoj nadbiskupskoj crkvi u donjem dijelu Manhattana... da bi se, još zagonetnije, pojavio na krovu sinagoge na Upper West Sideu. Nepokorni župnik i mlada rabinka koja vodi sinagogu pokušavaju otkriti tko je i zašto počinio taj čudan čin dvostrukoga svetogrđa. Sprijateljujući vlastite likove, romanopisac otkriva da su za slučaj neobično važne njihove osobne borbe s vlastitim tradicijama. U njegovu bilježnicu slijevaju se snimljeni intervjui, razmišljanja, prve skice... i dok se pridružuje svećenicima u traganju za rješenjem zagonetke, istraga se širi na brojne živopisne likove među kojima su znanstvenici, ministri, biskupi, preživjeli iz Holokausta, teolozi, novinari New York Timesa, ljudi iz svijeta filma i estradne zvjezdice – čime se istraga pretvara u potragu za iskonskom duhovnošću na kraju jednog izmučenog stoljeća.

Hrabro balansirajući između sakralnog i svjetovnog, ispunjen prizorima i zvucima New Yorka, "Grad Božji", roman E. L. Doctorowa, jednog od najvažnijih suvremenih američkih pisaca, zapanjujuće inventivno remek-djelo spašava čitatelje željne originalne i beskompromisne proze.



komentiraj (2) * ispiši * #

Proglašeni dobitnici nagrade SFera

utorak , 17.04.2007.



Ovogodišnji dobitnici nagrade ‘SFERA’, prestižne hrvatske nagrade za najbolje znanstveno-fantastično djelo objavljeno u protekloj kalendarskoj godini su (po kategorijama):

najbolja minijatura – Dario Rukavina: Ima li piljaka tamo gore, na jugu? (zbirka Blog.sf, izd.Mentor, Zagreb, 2006.)
najbolja kratka priča – Viktoria Faust: Riana u sutonu sivom (zbirka Vampirske priče, izd. Pučko otvoreno učilište, Pazin, 2006.)
najbolja priča – Danijel Bogdanović: 87. kilometar (zbirka Zagrob, izd. SFera i Mentor, Zagreb, 2006.)
najbolji roman – Veselin Gatalo: Geto (izd. AGM, Zagreb, 2006.)
najbolja ilustracija – Nela Dunato: You don’t own me (naslovnica časopisa NOSF br. 24, www.nosf.net)
posebno ostvarenje – Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak: Ad Astra – Antologija hrvatske znanstveno-fantastične novele 1976-2006 (izd. Mentor, Zagreb, 2006.)
životno djelo – Mladen Bjažić

Žiri nagrade SFERA: Petra Bulić, Dalibor Perković, Irena Rašeta, Davor Šišović i Mihaela-Marija Perković (predsjednica žirija).

Dodjela nagrada održat će se na Svečanoj skupštini društva SFera, u subotu 21. 04. 2007. u 20h na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu u sklopu konvencije SFeraKon 2007.

Dodjelu nagrada vodit će Krešimir Mišak (novinar HTV-a, bloger, glazbenik i pisac) i Bruce Sterling (jedan od začetnika cyberpunka, ugledni pisac i kolumnist kultnog časopisa WIRED).

kontakt za novinare: Mihaela-Marija Perković, mmp@sfera.hr



komentiraj (1) * ispiši * #

Večer slovenske poezije u Zagrebu



Art Net Club iz Zagreba i Hiža poezije pozivaju nas na

Poetikonovu pjesničku večer i književnu tirbinu
u srijedu, 18.04.2007. od 20 h
u Art Net Clubu
(Preradovićeva 5, Zg)

Gostuju
Ivan Dobnik,
Stanka Hrastelj,
Špela Brecelj
Anjuša Belehar

Moderatorica : Darija Žilić

Tom prilikom bit će predstvaljen novi dvobroj (11-12) slovesnkog časopisa za poeziju Poetikon



komentiraj (1) * ispiši * #

Nezadovoljan MAXtv-om splitski korisnik napisao pismo Upravi



I dok većina Hrvata za uslugu MAXtv zna samo iz televizijskih, novinskih i radijskih reklama, neki su uslugu već isprobali i uspjeli doći u stanje duboke ogoročenosti. Jedan od takvih korisnika iz Splita odlučio je svoje frustracije podijeliti s prodavateljom usluge, poslavši im pismo u kojem tvrdi da je MAXtv "jedno obično govno umotano u reklamni celofan za jednu kunu", a okoristio se čak i čuvenim Šešeljevim riječima iz haške sudnice.

Čitaj na ovome linku




komentiraj (5) * ispiši * #

NOVO: J. M. Coetzee - 'Elizabeth Costello' (V.B.Z., 2007.)



J. M. Coetzee:
'Elizabeth Costello'
roman
Izdavač: V.B.Z.
Uvez: meki
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 168
Cijena: 130,00 kn
Narudžba preko sajta izdavača: 117,00 kn

Riječ izdavača


Sedma knjiga južnoafričkog nobelovca u izdanju V.B.Z.-a.

Za južnoafričkog pisca, nobelovca J. M. Coetzeea, dobiti nagradu posve je normalna stvar. Stoga je tu temu stavio u središte svog novog romana, sedmog po redu u izdanju V.B.Z.-a. Spisateljica Elizabeth našla se u Pennsylvaniji da bi primila književnu nagradu. Za svoj govor odabrala je dosadnu temu: Što je realizam? U drugom prizoru pozvana je na brod da bogatima također održi govor. Uglavnom, Elizabeth po cijelom svijetu neumorno predaje i drži govore. Iako u ovom djelu nije posve jasno gdje prestaje a gdje počinje fikcija, lik Elizabeth metafora je pisca koji ne piše nego drži formalne govore. Prateći Elizabethin život, Coetzee nam otkriva njene kontradikcije, odnos sa sinom, opsesiju pravima životinja, modele komunikacije između ljudi...
Coetzee je priču o spisateljici iskoristio da bi progovorio o holokaustu, kolonijalizmu, grčkoj mitologiji, kršćanskom moralu, Kafki, apsurdu - sve vrijeme pletući kontemplativnu i apstraktnu mrežu sa stvarnim životom. Do klimaksa u romanu dolazi kad se Elizabeth suoči s gubitkom teksta, gubitkom riječi, jer više nema što reći.

Pišući roman velikih ideja, Coetzee kao da iznova problematizira pitanja što znači biti čovjek, ali i kako uopće više stvoriti značenje i životu dati izgubljeni smisao. Između mnogobrojnih ideja i tema koje u ovom romanu čitamo, možda je i najvažnije to što je "Elizabeth Costello" duboka i vrlo ozbiljna meditacija o prirodi pisanja.



komentiraj (3) * ispiši * #

PROMOCIJA : Zoran Ferić + Senko Karuza

ponedjeljak , 16.04.2007.



Profil nas poziva
na predstavljanje knjiga sabranih proza:

Zoran Ferić - 'Simetrije čuda'
(Mišolovka Walta Disneya, Anđeo u ofsajdu, Smrt djevojčice sa žigicama, Djeca Patrasa)

i Senko Karuza - 'Teško mi je reći'
(Busbuskalai, Ima li života prije smrti, Vodič po otoku)

u utorak 17. travnja u 19 sati u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7.

Sudjeluju: Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec, Drago Glamuzina, Roman Simić Bodrožić i Ivica Prtenjača

Tim povodom donosim vam svoju kritiku Karuzinog 'Vodiča po otoku' :



KRITIKA : Senko Karuza - 'Vodič po otoku' (Naklada MD, 2005.)

Gledam jučer HTV-ov Dnevnik i na njemu predsjednika Vlade kako urbi et orbi ponosno objavljuje: 'Uvest ćemo ponoćne trajektne linije do najvećih hrvatskih otoka!'. Nažalost, poput velikog dijela svoga biračkoga stada, i Premijer se, da smo 'zemlja od tisuću otoka', sjeti tek 'nekako s proljeća', jer je to vrijeme prvih snatrenja o onome što zaposleni sretnici nazivaju G.O. i mozganja o lokaciji na kojoj ćemo svoje umorne kosti zasluženo ovoga ljeta u more umočiti.
Šjor Premijeru, škužajte, ali nažalost, nepobitna je činjenica da su nam otoci nedovoljno valorizirani te najvećim dijelom godine zaboravljeni i zapostavljeni, a sjetimo ih se tek pred G.O. Ili pred izbore. Otočani su oni koji to najbolje znaju, a Senko Karuza jedan je od njih.

Zapisima iz zbirke 'Vodič po otoku' Karuza se literarnim putem suprotstavlja umiranju posebnosti i kulture otoka. Zbirka obuhvaća 50-tak zapisa (prethodno objavljivanih u Slobodnoj Dalmaciji) u kojima, služeći se prvim licem množine, Karuza preuzima ulogu glasnogovornika otočke populacije. No, za razliku od najčešćih, ideološkim razlozima uvjetovanih slučajeva zazivanja glasa kolektiviteta, Karuza je miljama daleko od zloupotrebe u bilo kojem smislu, već je njegovo 'mi' izraz suživljenosti, empatije i solidarnosti s kolektivom kojemu s ponosom pripada i čiju sudbinu dijeli.

Prema terrafermi, odnosno kopnu, i njegovim žiteljima, ali i prema vlastitoj izdvojenosti i svom izoliranom obitavalištu, odnos otočana nikako nije, niti može biti, jednoznačan. Svaki je otočanin u sebi raspolućen između želje za odlaskom ('tamo gdje je bolje') i nemogućnosti napuštanja ('ovoga gdje je ljepše'). Za Karuzine bodule otok nije samo mjesto ljepote, sraslosti s prirodom i užitka već i mjesto tegobe i ograničenja prirodom uvjetovanih, što ih čini novovjekim Robinzonima, koji, iako nisu ostali bez broda, bijesno ustraju u ostanku, jer ne mogu ostaviti tu slobodu na cjedilu. Iako je, nažalost, nemaju više s kime dijeliti. Isto se tako za turiste i druge kratkotrajne dođoše otočna posebnost ne iskazuje isključivo u mnogovrsnom uživanju, lagodnosti i duševnoj i tjelesnoj okrijepi, već ih inzularnost često zatječe i začudnim otkrićima neočekivane jednoličnosti, dosade i neudobnosti.

Iako opisuje detalje, krajolike, običaje i podneblje jednog sasvim određenog otoka (svoga Visa), Karuza ga ne imenuje jer su njegovi zapisi prispodobivi svakom otoku na Mediteranu. Osim što donosi uvid u realije, stvari i pojave turističkim površnim okom teže spoznatljive i iz perspektive ležaljke na plaži, nevidljive, Karuza često i rado oživljava prošlost te od zaborava spašava drevne običaje, postupke i vjerovanja, donkihotovskom se upornošću ne mireći s promjenama kojima suvremenost ustaljene načine života i tradiciju rastače. Izolirani od šire zajednice, otočani su jače usmjereni jedni na druge i mnogo više od kopnene populacije (urbane pogotovo) ovisni o svom prirodnom staništu, njegovom bogatstvu ili oskudnosti. Duboko toga svjestan, Karuza ispisuje odu intimnoj geografiji otočkog svakodnevlja; kolažnim se postupkom fokusirajući na floru i faunu inzularnog krajolika on ispisuje pismo zahvale bićima, predmetima i pojavama koje svakom bodulu život znače i koji im egzistenciju obilježavaju ali i osmišljavaju, te uvjetuju vrlo osoben i specifičan životni svjetonazor.

Vinograd, trapula, vrša, balote, trg, brujet, gustirna, konoba, maništra… tek su neki od toponima i tvorbenih elemenata otočkog mikrosvijeta i svakodnevlja kojima Karuza svojim lirskim, toplim, nesvakidašnjim zapisima odaje počast, na posebno topao lirski način bilježeći esenciju Mediterana i sublimirajući sve specifičnosti načina života njegovih najupečatljivijih egzemplara, otočkih žitelja.
Iako okosnicu zapisa čini na vlastitom iskustvu utemeljena sublimacija bodulskog svjetonazora i načina života, Karuzin se pripovjedač ne libi ući u kožu i Zagrepčaninu (sa svojim otokom u džepu kao asom u rukavu), ili progovoriti kroz usta turista, kako bi, s osjetnom dozom dobrohotne humornosti prikazao zatečen i osupnut odnos drugoga spram svoje nesvakidašnje uobičajenosti, pritom se posebno usredotočujući i uživajući u onom posebnom trenutku kada ‘sjećanja postaju stvarnost a pitanja zamijenjuju želje’.

Karuzin inzularni kolektivni identitet je fluidan i promjenjiv, a glas nestalan; ovisan o raspoloženju, okolnostima, te jako često i meteorološki uvjetovan, ali uvijek, bez iznimke sasmosvojan, premda konstantno u funkciji predstavnika šire otočke zajednice. Njegovo 'mi' zna biti melankolično i rezignirano ali na momente i grubo i starački ogorčeno, ponekad je dječje zaigrano ili pak šeretski posprdno, drugi put sjetno i nostalgično, tu i tamo bijesno, ali najčešće mudro, mirno, toplo, staloženo i strpljivo, sa stoičkom pomirenošću, blagom nježnošću i tihim, potisnutim zadovoljstvom, bez prestanka svjesno posebnosti, privilegiranosti svoje pozicije. Ma koliko prokleta, burna, tegobna, trapljenjem i samoćom obilježena, ponekad ona znala biti.

Karuzin ‘Vodič po otoku’ nesvakidašnja je, svevremenska knjiga, lišena ikakvog poriva za uspostavom dijaloga sa suvremenicima s kojima ništa osim vremenskog konteksta ne dijeli. Unatoč izvornoj žurnalističkoj namjeni ovih zapisa, sakupljeni u knjigu oni tvore zaokruženu, kompaktnu cjelinu kojoj su dugovječnost i poštovanje književnih sladokusaca zajamčeni…
Jedino što na kraju možemo poželjeti jeste što skorije novo, dodatnim zapisima prošireno izdanje.

(Napisao : Božidar Alajbegović, ožujka 2006.
objavljeno u emisiji 'Bibliovizor' trećeg programa Hrvatskog radija, 15.04.2006.)



komentiraj (0) * ispiši * #

Drugi međunarodni festival suvremene poezije u Zagrebu!



U utorak, 17. travnja 2007. u 20 sati, u kubu Gjuro II u Zagrebu održati će se službeno otvorenje 2. Međunarodnog festivala suvremene poezije na kojem će nastupiti svi sudionici festivala.
Za dobro raspoloženje zadužene su dvije mlade punk rock grupe: P.U.P. (Poruka u prazno) i Dolibasi.
Prijevode stihova čitat će dramski umjetnici Helena Kalinić i Janko Popović Volarić, a voditeljica programa je Ana Maras.

Sljedeća dva dana, 18. i 19. travnja, program se nastavlja u Booksi gdje će se od 19:00 sati nadalje odvijati pjesnički tulum koji bi se mogao otegnuti do duboko u toplu, proljetnu noć.

Dođite i poslušajte što imaju za reći mlade, međunarodne pjesničke snage, redom:
Marija Andrijašević (Hrvatska), Primož Čučnik (Slovenija), Catharina Gripenberg (Finska), Sonja Harter (Austrija), Mário Rui de Oliveira (Portugal), Ivana Simić Bodrožić (Hrvatska), Christian Sinicco (Italija), Ingrid Storholmen (Norveška) i Sigurbjörg Thrastardóttir (Island).

OPŠIRNIJE: www.booksa.hr



Izvor: MVinfo.hr



komentiraj (2) * ispiši * #

Promocija BKG-a u Zagrebu!!!




Da podsjetim,
u subotu, 21.04.2007.
u zagrebačkom Studentskom centru održat će se
prvo predstavljanje
Balkanskog književnog glasnika 'Poluostrvo'
u Hrvatskoj,
s početkom u 21 sat.

Pozivaju se svi suradnici časopisa te čitatelji!

Inače, uredništvo BKG-a moli posjetitelje da ako kojim slučajem imate stare, pročitane hrvatske književne časopise koji vam više ne trebaju, da ih donesete na promociju.
U Beogradu je do njih strahovito teško (tj. nemoguće) doći, a uredništvo vjeruje da bi ti književni časopisi pomogli redakciji u daljnjem radu.

Dakle, svi u SC 21.04., u 21:00!!!

Prijateljski pozdrav,
Dušan Gojkov,
glavni i odgovorni urednik BKG-a



komentiraj (1) * ispiši * #

NOVO: Irena Vrkljan - 'Dnevnik zaboravljene mladosti' (Naklada Ljevak, 2007.)



Irena Vrkljan :
DNEVNIK ZABORAVLJENE MLADOSTI
Izdavač: Naklada Ljevak
Broj stranica: 127
Uvez: tvrdi
Format: 14 x 21,5 cm
Cijena: 125,00 kn

Riječ izdavača


Pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, esejistica, prevoditeljica, Irena Vrkljan djeluje na hrvatskoj književnoj sceni već više od pedeset godina. Svoj uspješan književni i umjetnički put započela je u okviru generacije "Krugovaša", kojima pripada dobno i poetički. Velikim i estetski respektabilnim opusom, od mladenačke nadrealističke poezije do autobiografske proze prepoznatljiva narativnog rukopisa, Irena Vrkljan ugradila je svoj trajan doprinos u hrvatsku književnost i kulturu. Svojom najnovijom knjigom DNEVNICI ZABORAVLJENE MLADOSTI (1957.-1966.) Irena Vrkljan odvodi nas u vrijeme iznimne kulturne živosti Zagreba, ali ujedno i teško vrijeme za nekoga tko je bio građansko dijete, a nije bio u Partiji.

'Dnevnik zaboravljene mladosti' Irene Vrkljan daje nam sliku jednog vremena, sliku jedne generacije i ženske misli, progovara o kraju iluzija, o ondašnjoj dominaciji muških stavova i velikom prijateljstvu s Melitom i Miljenkom Stančić, čiji je atelijer usprkos čestim polemikama o životu i umjetnosti bio jedini otok sigurnosti gdje je Irena mogla biti ono što je oduvijek bila i što danas jest – velika književnica.
Irena Vrkljan opisuje prijateljstvo i veliku simpatiju Bele Krleže prema njoj, diskusije i razgovore vođene na Gvozdu u Krležinu domu. Upoznat ćemo mnogobrojna imena književnosti i likovnih umjetnika: Marijana Matkovića, Marka Ristića, Nadu i Tonka Šoljana, Juru Kaštelana, Dinu Radojevića, Koku Tanasković, Picelja, Murtića, ljetovanja u Rovinju s filozofom Lefebvreom, gospođom Clarom Malraux, čija je kći najbolja prijateljica Francoise Sagan. Saznat ćemo zašto je bila zabranjena Piceljeva izložba, zašto su Murtićevu izložbu nakon njegova dolaska iz Amerike umalo proglasili zabranjenom!
U knjizi Irena opisuje i svoj prekid sa Zvonkom Golubom, zaposlenje na televiziji, snimanje sjajnih filmova o našim književnicima, odlazak u New York i Boston, posjet zadimljenim malim dvoranama New Orelansa, slušanje jazz svirača i pjevača, oduševljenje kreolskim bluesom, prisilno vraćanje u Zagreb zbog sestrine bolesti, smrt oca, odlazak u Berlin.
Irena piše "o onima koje sam voljela, a ne o onima koji su mi štetili". Pisanje Irene Vrkljan uvijek je vezano uz temate ljubavi - ljubav kao odnos dvoje odraslih ljudi, ljubav kao odnos između sestara, između roditelja, između roditelja i djece. Ljubav kao odnos prijateljstva, ljubav kao komunikacija. Kako sama Irena kaže: Zaborav je nešto protiv čega se borimo cijelog života, pa je i pisanje bitka za pamćenje. Jer ono što je zapisano, nije zaboravljeno.










komentiraj (2) * ispiši * #

Prevedeni žedni preko vode




PREVOĐENJE U BROJKAMA
Kartica prijevoda proze prema DHKP-u: 80 kuna
Prosječna cijena kod izdavača: <40 kuna
Vrijeme potrebno za prijevod 200 kartica proze: oko tri mjeseca
Vrijeme koje odobri izdavač: oko 1,5 mjeseci



O problemima na koje u svom radu nailaze književni prevoditelji za T-portal je progovorio Dinko Telećan, član upravnog odbora Društva hrvatskih književnik prevodilaca (DHKP), dobitnik strukovne nagrade za najbolji nefikcionalni prozni prijevod (J. G. Frazer: 'Zlatna grana', Jesenski i Turk, 2002).

Čitaj na ovome linku




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Emma Hartley - ' 50 činjenica koje trebate znati o Europi' (Naklada Ljevak, 2007.)

nedjelja , 15.04.2007.



Emma Hartley :
'50 ČINJENICA KOJE TREBATE ZNATI O EUROPI'
izd. Naklada Ljevak
publicistika
Broj stranica: 225
Uvez: meki
Format: 14x21
Cijena: 110,00 kn

Riječ izdavača



Bez islama ne bi bilo Europe.
U švicarskim je domovima pola milijuna poluautomatskih pušaka.
40% domova u Rumunjskoj nema tekuću vodu.
Djed Božićnjak živi na Grenlandu i švorc je.
David Hasselhoff je imao ulogu u završavanju Hladnog rata.
Prema europskom pravu, puževi su vrsta ribe.

Od mađarske željeznice koju vode samo djeca, sve do britanskog humorističnog skeča koji je nepoznat u Britaniji, ali ga na svaku Staru godinu gledaju milijuni Europljana, Emma Hartley otkriva neobične i apsurdne sastojke današnje Europe. Pokrivajući sve od pušaka i pop glazbe do politike i piratstva, knjiga '50 činjenica koje trebate znati o Europi' oslikava fresku tog nevjerojatno raznolikog kontinenta.

Otkrijte gdje je najgore mjesto u Europi, zašto Nijemci moraju plaćati crkveni porez, osim ako se proglase nevjernicima, gdje živi čovjek-riba te što zapravo znači dvanest zvijezda na zastavi Europske Unije. Zašto Židovi izbjegavaju jedan od rimskih slavoluka, je li francuska hrana doista najbolja, postoje li još uvijek gusari, snimaju li se pornografski filmovi u svemiru te što riječ "škoda" znači na češkom?

Ovaj vodič po Europi kakvu ne poznajete možda će vas zapanjiti i iznenaditi, ali svakako zabaviti...



komentiraj (1) * ispiši * #

KRITIKA : Carlos Ruiz Zafon – 'Sjena vjetra' (Fraktura, 2006.)

subota , 14.04.2007.




KRITIKA : Carlos Ruiz Zafon – 'Sjena vjetra' (Fraktura, 2006.)

'Sjena vjetra' vrlo je uspješni, tzv. mega-bestseler koji se brojem prodanih primjeraka opasno približio uspješnicama Dana Browna i Paola Coelha. No ono što autora 'Sjene vjetra' Carlosa Ruiza Zafona razlikuje od prethodne dvojice kolega jesu osvojene simpatije zahtjevnije publike i naklonost kritike. 'Sjena vjetra', naime, romaneskna je posveta umijeću pripovjedanja i vremenu kada je književnost podrazumijevala raskošno oblikovanu i vješto ispričanu priču prepunu dramatičnosti, neočekivanih obrata i snažne emocionalnosti; Carlos Ruiz Zafon svojim romanom odaje počast velikanima pisane riječi – Cervantesu, Dumasu, Dickensu, Balzacu i Victoru Hugou – vlastiti rukopis premrežujući referencama i posvetama tim svojim velikim prethodnicima, kao i brojnim poveznicama koje njegov roman čine bliskim njihovim slavnim djelima.

Već se samim svojim početkom 'Sjena vjetra' otkriva kao priča posvećena knjigama, književnosti i ljubavi prema čitanju - desetogodišnjeg dječaka Daniela otac antikvar vodi u posjet 'Groblju zaboravljenih knjiga', svojevrsnom borgesijanskom bibliotečnom labirintu ispunjenom tisućama starih, prašnjavih svezaka, te svog sina zadužuje da izabere jednu knjigu i čitanjem je ali i naknadnom brigom o njoj, spasi od zaborava. Daniel odabire 'Sjenu vjetra', roman nepoznatog mu pisca Juliana Caraxa, čija priča brzo pronalazi put do dječakova srca i toliko ga zaokuplja da se on odlučuje dokopati svih Caraxovih djela i istražiti njegovu biografiju. No, potraga za piscem i njegovim djelima od bezazlene dječje avanture postupno se pretvara u višegodišnju odiseju prepunu tajni i opasnosti, ukletih ljubavi, iznevjerenih prijateljstava, prijevare, izdaje, ubojstava, osvete i incesta, a mladić s vremenom otkriva brojne sličnosti svoje sudbine sa životom misterioznog pisca.

Carlos Ruiz Zafon svoj roman piše u maniri prijespomenutih majstora pripovjedanja, pa se 'Sjena vjetra' fabularnom razvedenošću, dramatičnošću i neizvjesnošću ispostavlja novovjekom inačicom Dumasovih napetih pustolovina. Također, osim što se na Hugoa višekratno referira (kroz motiv njegova nalivpera), Zafona s njime, Balzacom i Dickensom blisko povezuju dojmljivom sugestivnošću dočarana atmosfera prijetnje i tajnovitosti te široka lepeza uvjerljivo portretiranih i vrlo upečatljivih likova – od slijepe, senzualne Clare i njezinog eruditskog oca, preko sadistički nastrojenog policijskog inspektora Fumera i prijeteće nakaze Couberta, te požrtvovnog i odanog Miquela i tajnovite Nurije, pa sve do urara-homoseksualca Federica i ekscentričnog blagoglagoljivca iznimne vitalnosti i srčanosti, Fermina Romera de Torresa. Upravo je potonji sancho-pansovski lik mladićevog pomoćnika i vjernog pratitelja najizravnija autorova posveta Cervantesu, s čijim rukopisom 'Sjena vjetra' dijeli i mnoge druge srodnosti. Naime, baš kao i slavno Cervantesovo remek-djelo koje se s razlogom smatra anticipatorskim za kasniji razvoj žanra, 'Sjena vjetra' sadrži odrednice nekoliko klasičnih romanesknih podvrsta – ideal hrabrosti i požrtvovnosti te brojne pustolovine nasljeđe su viteškog romana; motiv dvoje mladih koji se zaljubljuju ali bivaju razdvojeni da bi se konačno, nakon brojnih peripetija ponovo spojili odlike su ljubavnog romana, dok pripovjedanje u prvom licu, karakterni razvoj glavnog lika i prikaz tadašnjeg španjolskog društva 'Sjenu vjetra' čine bliskom tzv. Bildungsromanu i pikarskom romanu. Usto, kroz motiv odnosa stvarnosti i fikcije, odnosno života i književnosti, koji se višekratno provlači kroz roman, Carlos Ruiz Zafon uspostavlja dodatnu poveznicu s Don Quijoteom. Nadalje, svoju prijeteću mračnu atmosferu, sablasne vizure samostana i ubožnica te poneki groteskni dijabolični sporedni lik 'Sjena vjetra' duguje žanru gotičkog romana, dok su elementi magijskog realizma prepoznatljivi u likovima dadilja i prostitutki, a posebice u digresivnoj razradi povijesti obitelji Aldaya i njihove palače, znane kao 'Anđeo magle'.

Radnja romana smještena je u Barcelonu i pratimo je tijekom punih 11 godina, od 1945. pa sve do 1956. (uz epilog smješten u 1966.), a sugestivno oslikane vizure mračnih, prijetećih eksterijera masivnih palača - obitavališta vlasti bliskih, nedodirljivih španjolskih bankara i industrijalaca, te širokih, maglom obavijenih praznih bulevara i memljivih uskih uličnih meandara uvjerljivo dočaravaju turobno i zastrašujuće ozračje Francove diktature. Autor je pritom toliko uvjerljiv i dojmljiv u prikazu rodnoga grada da se Barcelona ispostavlja neodvojivim i važnim akterom priče čija uloga uvelike nadilazi onu scenografsku.

Roman je ispripovjedan u prvom licu, iz Danielove vizure, ali uz mnoštvo vrlo životnih, upečatljivih dijaloga u kojima autor vješto kombinira različite tipove izražavanja (od učenog, skolastičkog jezika Danielovog oca ili knjižara Barcela pa sve do vulgarizmima bogatog Ferminovog govora ulice) i oni, osim što su važan izvor komike mnogih prizora, također služe i poradi diferencijacije likova po pripadnosti društvenim skupinama i slojevima. Naracija je usložnjena brojnim digresijama u obliku ispovjednih dionica epizodnih likova kojima autor raščlanjuje njihove životne priče, a to 'Sjenu vjetra' čini, ma kako to istrošeno i banalno zvučalo, nalik na one ruske babuške koje u svojoj nutrini kriju dodatne slikovite sadržaje. Pritom se najzanimljivijima ispostavljaju životne štorije Fermina de Torresa i njegovog okrutnog progonitelja, policijskog inspektora Fumera, koje je autor vješto iskoristio radi dodatne kritike diktatorskog Francovog režima.
Danielov pobočnik, Fermin Romero de Torres, najdublje se usijeca u recipijentovu svijest jer je on najbliži suvremenom poimanju anti-junaka a autor mu je podario ulogu svojevrsnog navjestitelja budućnosti i 'postmodernističkog diverzanta' u rukopisu oslonjenom na književnu tradiciju (njegova kritička anticipacija buduće negativne uloge televizije kao i izraženi antiklerikalizam, libertinizam i socijalna osviještenost, te već spomenuta blizanačka srodnost Cervantesovom Pansi). No, s njime u vezi, Zafonu možemo zamjeriti što je Daniel, iako nositelj radnje, 'papirnatiji', plošniji i manje uvjerljiv od Fermina, ali i Caraxa, baš kao što je i Danielova ljubovca Bea kao lik manje zaživjela od Nurije ali i Clare.

'Sjena vjetra' kvalitetna je literarna zabava koja dinamizmom, tajnovitošću i napetošću radnje ali i pojedinim na stripovskoj dramaturgiji utemeljinim akcijskim scenama naprosto vabi za filmskim uprizorenjem, a njezin podtekst kritike Francove diktatore vrlo je podatan za transfer u suvremeno ozračje i alegorijsko usmjeravanje kritičke oštrice spram nekih novodobnih redukcija demokracije.
Carlos Ruiz Zafon je prije 'Sjene vjetra' svoje pripovjedačko umijeće brusio na dječjim romanima (vrsta koja ne dopušta zapinjanje ili škripu fabularnih kotačića), a njegova uspješnica budi onaj, među osnovnoškolskim klupama zaboravljeni snažni apetit za pustolovinama od slova. Bolju preporuku ne mogu zamisliti...

Napisao : Božidar Alajbegović ,
objavljeno na Knjigomat.com-u, ožujka 2007.)


komentiraj (1) * ispiši * #

Pretpremijera filma 'Živi i mrtvi'

petak , 13.04.2007.



Za sutra je u Karlovcu najavljena pretpremijera filma 'Živi i mrtvi' Kristijana Milića.
Film je nastao u koprodukciji Hrvatske i Federacije BiH, navodno je stajao 8,7 milijuna kuna, snimljen je prema istoimenom romanu Josipa Mlakića koji potpisuje i scenarij, s Filipom Šovagovićem u glavnoj ulozi.

Film ide u distribuciju na jesen, a moju kritiku Mlakićeva predloška u prilici ste pročitati na ovome linku





komentiraj (1) * ispiši * #

dmj.blog.hr



Vjerovatno ste već čuli da je preminuo još jedan velikan pisane riječi, Kurt Vonnegut Jr.

Već vam duže vrijeme želim ukazati na jedan fenomenalan blog , a originalan In memoriam spomenutom genijalcu objavljen na tom blogu, dodatni je razlog da zavirite na http://dmj.blog.hr/ i odvojite nešto vremena za iščitavanje tekstova tamo objavljenih.

Uživat ćete, jamčim...



komentiraj (1) * ispiši * #

KRITIKA : Ivo Brešan - 'Gorgone' (Naklada Ljevak, 2006.)



KRITIKA : Ivo Brešan - 'Gorgone' (Naklada Ljevak, 2006.)

Nakon više desetljeća vrlo uspješnog bavljenja dramskim stvaralaštvom, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća Ivo Brešan se preorijentirao na pisanje proze te je u zadnjih desetak godina objavio ukupno šest romana. ‘Gorgone’ su zadnji roman u tom nizu, a poznavatelji Brešanova opusa i u tom će djelu lako prepoznati nastavak autorove opsesije poviješću i novu Brešanovu literarizaciju utjecaja povijesnih previranja i raznih ideologija i politike na život pojedinca. No, za razliku od nekoliko prethodnih naslova, u 'Gorgonama' Brešan odustaje od modela fantastike i uporabe fantastičnih motiva u alegorijske svrhe

Ivo Brešan svoj je roman 'Gorgone' koncipirao trodijelno, a posebno zanimljivima ispostavljaju se dionice pisane u heksametrima – radi se o ispisivanju spjeva o Perzeju, mitološkom junaku koji je odrubio glavu Gorgoni Meduzi koja svojim pogledom sva živa bića pretvara u kamen. Gorgona Meduza Brešanu služi kao poveznica s današnjim vremenom, jer simbolizira ideologije koje ljudima svojim dogmama okamenjuju mozgove. Paralelno s inačicom mita o Perzeju u romanu pratimo i ispovjedne, autobiografske dionice autora toga spjeva koji prepričava svoj životnu priču, a u kojoj je lako prepoznati brojne sličnosti s detaljima iz biografije samoga Brešana.

Treći, a ujedno i najobimniji dio romana donosi životnu priču Mauricija Novaka zvanog Moro. Riječ je o partizanu, a kasnije visoko rangiranom dužnosniku Ozne i Udbe, čija sudbina Brešanu služi radi oslikavanja utjecaja ideologija i povijesnih previranja na pojedinca, i to na primjeru čovjeka u čiji su okamenjeni mozak bile duboko urezane dogme, kojima je on služio toliko poslušno i odano da se čak odrekao svoje majke i naredio ubojstvo vlastitoga djeda. Kao kontrapunkt Mauricijevom sluganstvu komunističkom režimu Brešan donosi životnu priču neimenovana pisca, autora spjeva o Perzeju, čovjeka koji je nastojao zadržati samostalnost i neovisnost od ideoloških silnica i režimskih utjecaja na njegovo umjetničko stvaranje. Najvećim se štitom od utjecaja politike pritom ispostavlja ljubav i podrška njegove žene, a čega je Moro čitavog svog života bio lišen.
Budući su kod Brešana ženski likovi prilično pasivni i gotovo redovito tavore u zapećku i sjeni muškarca, lik piščeve supruge Adrijane svojom se aktivnom ulogom u muževom životu prilično izdvaja iz korpusa Brešanovih ženskih likova.

Kroz životne priče Mauricija i pisca Brešan donosi panoramski presjek hrvatske povijesti i svih prošlostoljetnih društveno-političkih mijena, jer su njegovi junaci sudionicima i svjedocima svih važnijih historijskih događanja i turbulencija – od Drugog svjetskog rata, preko Rezolucije Informbiroa pa sve do studentskih nemira, Hrvatskog proljeća i konačno, Domovinskog rata. Primičući roman kraju autoru uspijeva sva tri fabularna toka spojiti u jedan na način da pisca spjeva o Perzeju splet okolnosti dovodi do Mora kojemu on na čitanje daje svoje djelo, a Moro u sudbini Perzeja i njegovim avanturama prepoznaje mnogobrojne simboličke i asocijativne podudarnosti sa svojom životnom pričom. To posebno do izražaja dolazi u činjenici da su obojica pri činjenju junačkih djela počinila i mnoga zločinstva, ali premda Moro s vremenom postaje svjestan svojih grijeha, njegovo se konačno pokajanje ipak ispostavlja nategnutim i ne odveć uvjerljivim. No, takvim postupkom Brešan i u ovom, kao i u nekim svojim prošlim djelima, vješto apostrofira ideju o cikličnosti vremena i tezu o povijesti kao ‘vječnom ponavljanju istoga'. Usto, kroz lik pisca Brešan propituje i sam čin umjetničkog stvaranja – iako se konstantno trudi i uporno pokušava, Brešanov pisac na koncu ipak ne uspijeva napisati djelo koje ne bi imalo nikakve veze sa sadašnjošću i aktualnom stvarnošću, pa ga konstatacija o nemogućnosti autorskog bijega od stvarnosti konačno dovodi i do negacije Hegelove teze o duhu koji postoji isključivo ‘po sebi i za sebe’, čime istovremeno i Kantova ideja o umjetničkom stvaranju iz ‘bezinteresnog zadovoljstva’ dolazi u pitanje. Tako i u 'Gorgonama', kao i u većini njegovih prijašnjih romana, do izražaja dolazi Brešanova sklonost filozofičnosti, ali i tezičnosti.

Vrlo vješto fabuliranje i brojne zanimljive i upečatljive dogodovštine kroz koje junaci prolaze, 'Gorgone' čine vrlo bliskim Brešanovom pikarskom romanu 'Ispovijedi nekarakterna čovjeka' koji je također bio svojevrsni romaneskni prikaz društveno-političkih mijena i odnosa kolektiva spram pojedinca, odnosno utjecaja politike i ideologije na takozvanog malog čovjeka. Pritom Brešan vrlo vješto isprepliće i kombinira tri različite fabule i tri različita pripovjedna modela te umješno brodi različitim vremenskim i prostornim koordinatama, ne zanemarujući pritom i filozofski podtekst svoga djela.
I ovim se romanom, u kojem ponovo vrlo kritički secira brojne ključne dionice hrvatske povijesti, Brešan iznova potvrđuje kao najangažiraniji hrvatski pisac. Tražimo li manjkavosti, izvorište ćemo im naći u scenarističnosti rukopisa, odnosno stilističkoj suhoći teksta kod kojega je sav naglasak stavljen na fabulu, a zanemarene su stilske finese i nadgradnja u smislu 'užitka u tekstu'. Prigovoriti bi se možda moglo i zbog opetovane obrade u prethodnim djelima već beletrizrane teme. Međutim, zar potonje nije potpuno u skladu s osnovnom tezom cjelokupna Brešanova opusa o povijesti kao vječnom ponavljanju istoga?

(Napisao Božidar Alajbegović,
objavljeno u Vijencu, broj 341, ožujka 2007.)



komentiraj (0) * ispiši * #

- 10%



Zanimaju li vas zaključci koje je Povjerenstvo za praćenje provedbe Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige, na konstituirajućoj sjednici održanoj 03. travnja 2007. donijelo, klikajte po ovome linku





komentiraj (2) * ispiši * #

Novi web sajt Šarenog dućana!!!

četvrtak , 12.04.2007.



Koprivnički Šareni dućan književna je nakladnička kuća poznata po izdanjima djela autora rokerske provenijencije i tzv. kultnih pisaca.
Krunoslav Jajetić i ekipa tako su dosad u svojoj ediciji objavili 50-tak naslova od autora poput Nicka Cavea, Boba Dylana, Woodyja Guthriea, Jimma Morrisona, Jacka Kerouaca, Williama Burroughsa, Jerzyja Kosinskog, Philipa K.Dicka, Sama Sheparda, Charlesa Bukowskog, Henryja Millera, Johna Fantea, i mnogih drugih.

Osim romana kultnih pisaca i (auto)biografija rock ikona, Šareni dućan u svom izdavačkom katalogu ima i stripove, od kojih svakako treba istaći nonkonformističku legendu devete umjetnosti, Jeana Marca Reisera, čijih su čak pet 'art-brut' albuma objavili.

Odnedavno, Šareni dućan ima novi web sajt, naći ga možete na na ovome linku, a baš kao što drže do grafičkog oblikovanja svojih knjiga, veliku su pažnju posvetili i dizajnu svoga weba. S tim u vezi, skrenuo bih vam pažnju na rubriku 'Autori' na njihovom web sajtu.
Zašto?
Provjerite sami...




komentiraj (3) * ispiši * #

Dvodnevna blogerska fešta u Rijeci!!!



Dragi/e prijatelji(ce) (s) bloga,

riječka ekipa časopisa Re vas poziva da joj se pridružite u projektu kojega se vrhovi ni ne naziru, a jednostavnog je imena - ReForum. Riječ je o dvodnevnoj manifestaciji koja će u svome petom i najraskošnijem izdanju otkad je Rea i vijeka pokušati okupiti respektabilnu blogersku kliku te svekolikoj javnosti predstaviti i neka lica koja se kočopere ispred živopisnih nickova i zanimljivih književnih ostvarenja.
Tema je ovogodišnjeg izdanja ReForuma, pogađate, blogerska književnost i to u svojim proznim i poetskim pojavnostima.

Petak, 13. travnja, tako je rezerviran za forum/okrugli stol o blogerskoj književnosti i to u lounge baru Indigo s početkom u 20 sati, dok će se u subotu u 19 sati u internet clubu Cont u sklopu festivala blogerske književnosti predstaviti neka od najpropulzivnijih imena/nickova blogerske scene u Hrvata.
Navest ćemo samo neka od njih:
Vlado Bulić, s jednim od najzanimljivijih aliasa - Denis Lalić,
Kruno Lokotar, guru FAK-a i, očito, svake nove inicijative koja miriši na novo i zanimljivo književno utjelovljenje/odjelotvorenje,
Dario Rukavina - Porto, prvi ukoričeni bloger, svestrani pjesnik, prozaist, tragatelj nafte i moderator tribine u petak,
Davor Šišović- Bookaleta, dobri duh blogerske scene,
Kruno Čudina –Guedes, Vlado Gašperov – Miško, Maja Hrgović – Manistra, Sonja Miličević– Misericordia, Sandra Obradović – Echoe, Ivana Pavlović– Celeste, Deniver Vukelić – Korvin, Wall i mnogi drugi znani i manje znani blogeri.

Više o svemu na http://reforum.blog.hr



komentiraj (4) * ispiši * #

Moja nova kritika u Vijencu!!!



Od danas na kioscima je
novi broj Vijenca
(samo 10,00 kn!)
a u njemu i
moja nova kritika :
roman 'Gangabanga' Ivana Vidića

komentiraj (3) * ispiši * #

Slovenski dani knjige



Godine 1996. UNESCO je 23. travanj proglasio za svjetski dan knjige. Na isti dan godine 1616. umrli su Cervantes, Shakespeare i de la Vega a 23. travanj je rođendan nekih drugih autora kao što su Maurice Druon, K. Laxness, Vladimir Nabokov, Josep Pla i Manuel Vallejo. Ideja o slavljenju praznika knjiga potiče iz Katalonije, gdje su stanovnici na dan svetog Juraja poklanjali knjigu i cvijet.
Godine 1996 je Društvo slovenskih pisaca odalo počast svjetskom danu knjige i pripremilo jednodnevni sajam knjiga s pratećiim kulturnim programom na Trgu republike u Ljubljani. Jednodnevna priredba uskoro se je pretvorila u višednevnu priredbu pod naslovom Slovenski dani knjige. Namjera Slovenskih dana knjige je širenje i popularizacija čitalačke kulture - izdavačke kuće na sajmu prodaju knjige s popustom, povećava se pristupačnost knjiga, koje su inače skupe; s dječjim programom i uz suradnju sa školama dugoročno se odgaja se čitatelje i ljubitelje knjiga; sa serijom književnih čitanja, tribina na temu knjiga za vrijeme sajma, s emisijama na televiziji i intervjuima upozorava se na važnost savlađivanja svoga jezika i na vrijednost duhovne kulture.
S idejom i sloganom Poklonimo knjigu uvodi se dan knjige, 23. travanj, kao dan poklanjanja knjiga, kad svatko svakomu koga voli, pokloni knjigu. Za vrijeme ovogodišnjih dana knjige organiziraju se sajmovi knjiga i sične priredbe širom Slovenije - u Celju, Izoli, Kopru, Mariboru, Novom mestu, Piranu, Velenju i drugdje.

U Novom mestu pored štandova s knjigama po akcijskim cijenama, održat će se i program s nastupima autora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske :

- Utorak, 24. travnja 2007 u 11 h - Otvaranje sajma knjiga i čajanka s gradonačelnikom

- Srijeda, 25. travnja 2007 u 18 h - Pjesnički začin / Oni: autori iz BiH: Ahmed Burić, Goran Samardžić, Faruk Šehić, Mustafa Zvizdić. Moderira Stanka Hrastelj.

- Četvrtak, 26. travnja 2007 u 18 h - Pjesnički začin / One: autorice iz Hrvatske: Darija Žilić, Ana Brnardić, Dorta Jagić, Olja Savičević-Ivančević . Moderira Stanka Hrastelj.
(Da li je uopće primjereno govoriti o 'ženskom pismu'? Književna teoretičarka Darija Žilić načelno je protiv. Ali ipak poezija, koju pišu žene s tako jasnim potezima zacrtala se je u književnost, da je o njoj vrijedno i važno govoriti. S predavanjem će nam ocrtati pjesništvo suvremenih hrvatskih autorica, od znamenite Vesne Parun do ovogodišnje dobitnice nagrade Goran za mlade pjesnike Marije Andrijašević, a sa svojom poezijom predstvait će se gore nabrojene autorice).






komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Mirko Kovač - 'Ruganje s dušom' (Fraktura, 2007.)

srijeda , 11.04.2007.


Objavljena šesta knjiga u Frakturinoj ediciji Djela Mirka Kovača:

Riječ izdavača



Mirko Kovač:
'Ruganje s dušom'
roman
Broj stranica: 182
tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 159,00 kn

Pred nama je neka čudna došljačka porodica u malom gradu, u Hercegovini. Ovaj put smo u Trebinju, koje je, kako to biva u Kovača, kao i u prijašnjim prozama (npr. Bileća i okolica) lišeno različitih folklorno-lokalnih vanjskih obilježja. Ona ista atmosfera mediteranska i krševita, suha, žedna i podgrijana, mjestimice somnambulna i nekako iščašena na kovačevski način (viđena "iskosa", zavrnuta nahero, nabijena nekim fluidima što potiču strasti i ogoljuju nagone, gdje se gotovo ništa ne događa, ali se opet nešto fatalno i prijeteće negdje dogodilo ili će se dogoditi). Propali trgovac Josif Biriš i njegova žena, koja potječe iz otprije nam poznate obitelji Meštrevića te njihovo četvero djece, izdanci pravoslavno-katoličkih loza, erotski izazovna Elida i druga sestra Ruža, obje sklone tjelesnim užicima, braća im Jakov, bundžija, i maloumni Goja, njihov ujak Donato Meštrević, koji je ovdje dobio veličanstvenu ulogu klesara nadgrobnih znamenja, reklo bi se meštra od smrti... Tu su još i tamo neke usputne spodobe, žandar, radnik, svećenici obaju zakona, tamničar, liječnik i ljekarnica, čudak spiritist dr. Gustav Gaj i njegov đavolji šegrt, napokon sam Đavo, kojem je posvećeno cijelo poglavlje. I sve nam to priča pripovjedač koji je stalno upleten u tok i izvore priče, Anđul, neka vrsta kroničara ili svjedoka... Ako je prihvatljiva tvrdnja da je današnja fantastika svojevrsna erudicija, Kovač je jedan od najvećih erudita onoga što bismo mogli nazvati fantastičnim ili mitskim realizmom (oklijevao sam u izboru između ta dva termina). Kovač bi se mogao situirati u same procjepe naših još uvijek žestoko djelatnih određenja: svijest je nadojena mitovima nastalima na različitim isprepletenim i proturječnim tradicijama (vjerskim, plemenskim, osvetničkim, patrijarhalnim, nacionalnim itd.) mitskim predajama koje su žilavije i okorjelije nego što smo (utopijski) mislili da jesu i da će biti. U tom pogledu Kovač je jedan od najstrastvenijih oskvrnitelja malograđanske i tradicionalističke mitologije na našemu književnom polju, njegov je pothvat – treba li to dokazivati nakon svih novijih i starijih iskušenja – nužan i, što je najvažnije, oslobađajući.
Predrag Matvejević



komentiraj (0) * ispiši * #

Objavljen novi broj BKG 'Poluostrvo'



Objavljen je novi, 9. broj Balkanskog književnog glasnika 'Poluostrvo' , a u njemu, između ostaloga:

- proza Radeta Jarka, Ivana Tobića, Lidije Vukčević, Roberta Marića, Sanje Kvastek, Damira Markulja, Alberta Moravie, Georigija Gospodinova, i mnogih drugih

- poezija E.E.Cummingsa, Alena Alispahića, Walta Whitmanna, Tatjane Lukić, Irene Pušnik, Arsena DEdića, Boba Dylana, i mnogih drugih

- eseji Jagne Pogačnik, Jasne Ristovski, Predraga Crnkovića, Renata Zanella, Glorie Chang, i mnogih drugih

Posebna poslastica : izbor poezije afroameričkih pjesnika i cijeli niz tekstova na temu 'Žene i židovstvo'



komentiraj (0) * ispiši * #

Opet ja na HRT-u!!! (vol.16)




HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: DAMIR RADIĆ, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, DARIJA ŽILIĆ
TEMA: HRVATSKA PROZA I POEZIJA
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 14. 4. 2007.
OD: 16 SATI

NAJAVA
I u novoj knjizi «Enciklopedija očaja», triptihu sastavljenom od tri kratka romana, Rade Jarak ustraje u poetici izravne intertekstualnosti, tvrdi Damir Radić. Romaneskni triptih Rade Jarka objavljen je u izdanju kuće Fraktura.
«Ulica nevjernih žena» novi je roman Milane Vuković Runjić koji se oslanja na dosadašnji autoričin pjesnički, prozni i kolumnistički rad, piše Božidar Alajbegović. Roman Milane Vuković Runjić objavila je naklada Ljevak.
«Pulsiranje» je naslov Meandrovog izdanja pjesništva Lucije Stupice. Radi se o izboru iz zbirki pjesama «Čelo na suncu» i «Predsoblje», koji je sa slovenskog preveo Edo Fičor, a o kojemu piše Darija Žilić.

Uredila Gordana Crnković





komentiraj (12) * ispiši * #

Novo od Frakture

utorak , 10.04.2007.



Jurij Andruhovyč i Andrzej Stasiuk:
'Moja Europa'
(dva eseja o takozvanoj Srednjoj Europi)
preveli Damir Pešorda i Ivana Maslač
Broj stranica: 146
tvrdi uvez
Cijena: 119,00 kn

Dva vrhunska srednjoeuropska autora, Jurij Andruhovyč (prošlogodišnji dobitnik Leipziške mirovne nagrade) i Andrzej Stasiuk, u knjizi 'Moja Europa' govore o svom viđenju Srednje Europe, o tom imaginarnom prostoru koji se proteže od Njemačke do Rusije. Srednja Europa u ova dva eseja dobiva novu dimenziju, nove okuse, boje, značenja. Pitanje Srednje Europe, njezina postojanja, prožimanja njezinih naroda, određuje ne samo prošlost nego i sadašnjost i budućnost europskoga kontinenta i ono je u mnogočemu i dalje ključno pitanje o kojemu razmišljaju intelektualci. U Srednjoj Europi lome se i prelamaju sve kulturne, političke ali prije svega ljudske i osobne tragedije europske, a samim time i svjetske povijesti. Andruhovyč i Stasiuk daju svjež, nadahnut i poetski uvid u svoju, našu Europu.

******

Branimir Donat:
'Središte na rubu'
(književna istraživanja)
Broj stranica: 482
tvrdi uvez
Cijena: 159,00 kn

'Središte na rubu', knjiga sabranih književnih istraživanja najvećega i najmarljivijega istraživača hrvatske književne baštine, Branimira Donata, donosi niz novih eseja u kojima Donat baca novo svjetlo na male, često zaboravljene autore. Branimir Donat u svojim književnim istraživanjima uvijek krči neprohodne puteve, ulazi u prašinu arhiva, časopisa, antikvarijata i pronalazi vrijedne, katkad i bizarne, ali uvijek zanimljive štiklece iz hrvatske književnosti. Donat marom i entuzijazmom Indiane Jonesa razgrće velove tajni i zaborava s knjiga i ljudi koji bi bez njegova rada ostali nezamijećeni. 'Središte na rubu' knjiga je koja na najbolji način pokazuje svu Donatovu erudiciju i koja otkriva kako se na marginama često nalaze intrigantniji podaci negoli u središtu zbivanja i kako slika jedne književnosti ili nekih njezinih razdoblja postaje cjelovita tek kada se i posljednji puzzle, pa makar i najmanji, stavi na svoje mjesto.

******


Za manje od dva tjedna u izdanju Frakture izići će novi romani Daše Drndić i Ludwiga Bauera :

Novi roman Daše Drndić 'Sonnenschein' koji govori o židovima, lebensborn djeci, drugome svjetskome ratu i poraću. Ovaj dokumentarni roman govori o temi koja je tek nedavno izašla na svjetlo dana, o djeci koju su nacisti uzimali od roditelja i odgajali u svom duhu kako bi stvorili nove arijevce.

U svom povijesnom romanu 'Zapisi i vremena Nikice Slavića (hagiografija)' Ludwig Bauer otvara novo poglavlje u pisanju povijesnih romana, a priča o Nikici Slaviću - čovjeku koji cijeloga života nije promijenio svoje visoko postavljene ideale i koji pred nikim nije savijao kičmu jedna je od najfascinantnijih osobnih povijesti ovih prostora. Kroz život, poštenje i moralna načela Nikice Slavića zrcali se dvadeseto stoljeće u svim svojim užasima.



komentiraj (1) * ispiši * #

Novi književni dejt u SC-u!



Književne večeri u SC-u idu dalje, a novi književni dejt je u četvrtak, 12.4. u KLUB-u SC-a, s početkom u 21 sat!

Sredina travnja rezervirana je za muško-žensko poetsko, prozno i glazbeno druženje! Tako će ovaj četvrtak na književnu sofu sjesti Marija Fiolić i pročitati svoju poetsku prozu te Orlan Tus, koji će vam pročitati i otpjevati što je radio zadnjih šest mjeseci, kada je zadnji puta nastupio na Književnim večerima!

Prije, za vrijeme i nakon književnog drzuženja, moći ćete uživati u slušaonici koja će poboljšati vaš okus pive ili čaja.

Voditeljica večeri je Mirna Bačun.

Marija Fiolić rođena je 1987. godine u Zagrebu. Studentica je Filozofskog fakulteta, druga godina kroatistike. Svoje radove još nije objavljivala niti slala po natječajima, a kako oni zvuče možete čuti u četvrtak u KLUB-u SC-a!

Orlan Tus rođen je 1979. u Zagrebu. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu. Piše pjesme, pjeva i svira gitaru, klavir i flautu u grupi Mika Male.



komentiraj (2) * ispiši * #

PROMOCIJA: Neven Jovanović - 'Noga filologa' (Naklada Pelago, 2006.)



Booksa nas poziva na predstavljanje knjige 'Noga filologa' Nevena Jovanovića,
u četvrtak, 12. travnja s početkom u 20 sati.

Neven Jovanović viši je asistent na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te filolog, znanstvenik i istodobno kolumnist, bloger (blog http://filologanoga.blogspot.com) i ljubitelj SF-a, a knjiga 'Noga filologa' sadrži njegove kolumne objavljivane u Zarezu.

O knjizi će govoriti Nataša Govedić i Sinan Gudžević, dok će kao iznenađenje večeri latinsku poeziju svirati i, štoviše, pjevati Dada Horvat s prijateljima.

I sve to u nazočnosti samog autora koji u knjizi piše o Billu Gatesu i Pliniju, ekipi za očevid i trojanskim junacima, bosanskim guslarima i Homeru, Ciceronu kao Gregory Pecku, Bradu Pittu, golim Grcima, pa čak i jednom praščiću sa svojom obitelji. Radi se o nadasve osebujnoj knjizi još osebujnijeg autora prepoznatljiva rukopisa.




komentiraj (2) * ispiši * #

Moja nova kritika




Na ovome linku
u prilici ste pročitati
moju kritiku
romana Ive Brešana
'Gorgone'



komentiraj (8) * ispiši * #

Hrvatski pisci na webu

ponedjeljak , 09.04.2007.



Mija Pavliša na T-portalu piše o internet stranicama hrvatskih pisaca, a tekst sadrži i izjave nekoliko pisaca na tu temu.

Čitaj ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

Novo blogersko druženje

nedjelja , 08.04.2007.



Blogerske večeri
pod nazivom "*Virtually yours*"
dobivaju svoj treći nastavak
u *srijedu 11.4.2007*
u prostoru *Artnetcluba, Preradovićeva 25*,
spočetkom u *21h*.

Prilika je to da upoznate sljedeće blogere:
Korvina (korvin.blog.hr)
Chablis (chablis.blog.hr)
Porta (porto.blog.hr)
i Tonkka ( tonkko.blog.hr)
koji će čitati svoju poeziju i prozu,
te Glojgela (glojgel.blog.hr)
koji će se predstaviti vlastitim kratkim filmom.




komentiraj (1) * ispiši * #

Koji se Hrvati prevode?

petak , 06.04.2007.



Ministarstvo kulture dodijelilo je dvjesto tisuća kuna raznim europskim izdavačima kao potporu za prevođenje naslova hrvatskih autora.

Po dodijeljenim potporama očito je da se hrvatska književnost prevodi na jezike susjednih, srednjoeuropskih i istočnoeuropskih naroda (slovenski, mađarski, makedonski, poljski, češki, slovački, albanski, bugarski i ukrajinski), a od velikih jezika samo na njemački.

Na ovome linku možete saznati koji će naslovi domaćih pisaca uskoro doživjeti strana izdanja



komentiraj (7) * ispiši * #

NOVO : Damir Radić - 'Lijepi i prokleti' (NCL Media Grupa, 2007.)



Damir Radić - 'Lijepi i prokleti'
roman
izd. NCL Media Grupa
314 str. , meki uvez
cijena: 100,00 kn
(Kupnja putem narudžbenice u Nacionalu).

Riječ izdavača


Pjesnik i kritičar Damir Radić napisao je roman koji nijedan hrvatski izdavač nije želio objaviti. Nagrađivani pjesnik i Nacionalov filmski kritičar dovršio je potkraj lipnja rukopis “Lijepi i prokleti“ i otada ga je uzalud pokušavao objaviti. Konačno ga je objavio u svojoj matičnoj kući. Razlozi tome mogli bi biti u tome što roman obiluje prizorima eksplicitnog seksa, i to u hetero, homo i mješovitim varijantama te što autor, pomalo okrutno, satirizira domaći književni establishment.

Okosnicu romana čini ljubavno-erotski četverokut pohotnih pripadnika zagrebačke građanske klase. Radić se na satiričan način u formi romana s ključem osvrće na hrvatsku književnu i javnu scenu s kraja 90-ih, a posebno se orno obračunava s tada popularnim FAK-om, Festivalom alternativne književnosti, koji se kod njega zove Festival undergorund književnosti - FUK.

Identiteti su namjerno slabo prikriveni, kako za književnike, tako i za druge javne osobe. Potencijalnih kupaca je mnogo, od onih koji će se prepoznati u likovima iz romana, do znatiželjnika koji će o njima htjeti što više doznati.

U romanu su i esejistički izleti u kojima Radić raspravlja o najrazličitijim stvarima, od prirode pornografije, preko glazbenih dosega Ivice Šerfezija i Mehe Puzića do značenja riječi purpurno/skrletno/grimizno.



Izvor : MVinfo.hr




komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO : Zeruya Shalev: Ljubavni život (Fraktura, 2007.)



Zeruya Shalev: 'Ljubavni život'
roman
izd. Fraktura
prevela s hebrejskog Andrea Weiss Sadeh
Broj stranica: 278
meki uvez
Cijena: 139,00 kn


Riječ izdavača


Strastven, požudan, beskompromisan, roman 'Ljubavni život' govori o ljubavi koja ne poznaje granice.
Kada se mlada Jara zaljubi u prijatelja svojih roditelja, ostavlja sve što je dotad stvorila: sigurnost, posao, muža... i od prvoga se trenutka u cijelosti prepušta neodoljivoj erotskoj privlačnosti kojom taj stariji muškarac zrači. 'Ljubavni život 'natopljen je opsesivnom ljubavlju, žudnjom i strašću. Istodobno pametan i uzbudljiv, roman Zeruye Shalev nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Duboko emotivan roman uranja u psihološke aspekte ljubavi, požude i braka, vješto otkrivajući složenu žensku strast...
Booklist

'Ljubavni život' Zeruye Shalev snažan je, očaravajući roman... književni udarac puritanizmu koji je skandalizirao Izrael.
Le Nouvel Observateur

Ovaj gusto pisan seksi bestseler nastavlja ondje gdje je Erica Jong stala.
Publishers Weekly

Roman koji je srušio sve prepreke... seksualno eksplicitan, a ipak gusto protkan biblijskim aluzijama i psihološkim uvidima.
The New York Times Book Review

Blistav, otvoren, pametan i dirljiv roman.
Frankfurter Allgemeine Zeitung

******

Zeruya Shalev rođena je 1959. u kibucu Kinneret. Magistrirala je teologiju. Radi kao književna urednica u nakladničkoj kući Keshet.
Za svoje bestselere, 'Ljubavni život' i 'Muž i žena', nagrađena je Zlatnom i Platinastom književnom nagradom izraelske Udruge izdavača te nagradom ACUM (1997., 2003. i 2005.). Oba romana bila su na top-ljestvicama bestselera u nekoliko zemalja. Zeruya Shalev osvojila je njemačku književnu nagradu Corine (2001.) i francusku nagradu Amphi (2003.), a za roman Muž i žena nominirana je za nagradu Femina 2002. godine. Svoju trilogiju o međuljudskim odnosima završila je 2005. romanom Kasna obitelj, koji je pisala oporavljajući se od teških ozljeda zadobivenih tijekom samoubilačkog napada na autobus koji se zbio nedaleko od njezine kuće.
Živi u Jeruzalemu s trećim suprugom i dvoje djece.





komentiraj (1) * ispiši * #

Hrvatski san



Do kraja godine trebala bi izići knjiga kolumni Tarika Kulenovića.
Kao najavu tog izdanja pozivam vas da pročitate Kulenovićevu kolumnu u kojoj se prisjeća vremena kada je 'izgubio jumf'

Čitaj ovdje





komentiraj (6) * ispiši * #

Libra Libera ima novi web sajt

četvrtak , 05.04.2007.




Časopis za književnost i Drugo - Libra Libera pokrenula je novi web sajt

Na adresi http://www.jedinstvo.hr/libra, čitajte :

RUBRIKE :

* Librin Blog - komentari i postovi o stvarima koje čitamo, prevodimo, asimiliramo, dajgestiramo

* Arhiva - svi stari brojevi Libre Libere, u arhivi možete naći sve(!) objavljene tekstove

* Theory box - projekti i tekstovi koji nisu objavljeni u časopisu ali imaju neku drugu kozmičku namjenu

* Kupi - kako nabaviti tiskani primjerak,

* Vijesti s Litkona

* Najava novog broja

* Libra Libera Fun Goodies

* Linkovi.




komentiraj (1) * ispiši * #

Knjižničarka protiv sveučilišta




Drugoj po veličini knjižnici Hrvatske, onoj Sveučilišnoj u Puli, u novoj organizaciji sveučilišta predviđeno je gubljenje pravnog statusa. O onom što naziva "kriznim trenutkom", predsjednici Hrvatskog knjižničarskog društva Zdenki Sviben pismo je uputila voditeljica knjižnice Marija Petener-Lorenzin.

Više o svemu saznajte na Kupus.net-u.



komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Paul Krassner - 'Čarobne gljive i ostale šlagiralice' (Celeber, 2007.)

Paul Krassner
'Čarobne gljive i ostale šlagiralice'
publicistika
izd. Celeber
meki uvez;
12x19 cm; 332 str.,
preveo s engleskog Miro Labus
dizajn naslovnice: Zlatka Salopek i Ana Kunej

Riječ izdavača


U celeberovoj biblioteci Y upravo je objavljena dugo očekivana knjiga Čarobne gljive i ostale šlagiralice autora Paula Krassnera.
Volite li mućkati psihodelične koktele?
Jeste li ikad bili toliko očajni da biste sendvič sa salamom i senfom najradije posuli sjemenkama slaka, samo da se otkačite?
Bilo da ste povremeni korisnik ili konzument s posve izraslim krilima, ova zbirka nekonvencionalnih zgoda tjerat će vas da pucate od smijeha. Priče koje je sakupio Paul Krassner, 'otac tiska iz podzemlja', istražuju šašava, čudnovata i žestoka iskustva ekipe koja je eksperimentirala s čarobnim gljivama, ecstasyjem, peyotlom, opijumom, DMT-jem, kokainom, belladonnom, žabljom slinom i čitavom gomilom ostalih tvari od kojih eksplodira um, iskoče oči, a svijest se širi. Priče od i o Terenceu McKenni, Johnu Lennonu, Kenu Keseyju, Ramu Dassu, Williamu S. Burroughsu, Michaelu Simmonsu, R. U. Siriusu, Johnu Lillyju, Robertu Antonu Willsonu, Ivanu Stangu, Stephenu Gaskinu i Lisi Law, natjerat će vas da se previjate od smijeha i posegnete za malo one posebne robe koju čuvate u tajnom pretincu.

Paul Krassner rođen je 1932. g. Bio je ‘čudo od djeteta’. Svirao je violinu i bio najmlađa osoba koja je ikad svirala u Carnegie Hallu. 50-ih godina njegova je karijera krenula u drugom smjeru, kad je postao jedan od najvećih i najvažnijih satiričara u Americi, no i dalje se nastavio baviti glazbom. Također, bavio se stand-up komedijom, bio miljenik kontroverznog komičara Lennyja Brucea, dok je istovremeno radio za časopis The Mad. Veteran je radikalnog novinarstva, utemeljitelj ljevičarske publikacije The Realist i suutemeljitelj Međunardone stranke mladih (YIPPIE). Trenutno radi kao kolumnist u New York Pressu, Disinfotainment todayu, AVN Onlineu i High Times Magazineu. 2005. g. bio je nominiran za nagradu Grammy. Paul Krassner zauzima svoje mjesto i u Counterculture Hall of Fameu.
Objavio je ukupno 12 knjiga.


komentiraj (0) * ispiši * #

KRITIKA : Alessandro Baricco - 'Svila' + 'Ocean more' (V.B.Z., 2006.)




KRITIKA : Alessandro Baricco - 'Svila' i 'Ocean more' (V.B.Z., 2006.)


'Svila' i 'Ocean more' svojevrsni su antipodi u ukupnom korpusu Bariccova romanesknog stvaralaštva. U njima poetizaciju te karakterističnu zavodljivost i dopadljivost svoga pisma talijanski autor ostvaruje različitim stilskim sredstvima i kontrastnim pripovjednim postupcima.

Aurom mistike obavijenu priču o neostvarenoj ljubavi trgovca svilom i japanske konkubine Baricco u 'Svili' razvija upotrebom asketski minimalistične, eliptične naracije. Korištenjem stanki i fabularnih rezova te specifičnim grafičkim oblikovanjem teksta Baricco svoj tekst čini dodatno dramatičnim i napetim, dok česta ponavljanja istovjetnih motiva i fabularnih obrazaca njegov rukopis na(do)građuju efektom nježne, blage začudnosti.

'Ocean more' je roman znatno kompleksnije strukture, ali je, djelomice upravo i zbog toga, kao cjelina manje uspio. U njemu Baricco kombinacijom različitih stilskih postupaka, formalnih eksperimenata i jezičnih igrarija stvara poetičnu, magičnu, snovitu i vrtoglavu, ali prečesto i neproničnu, prezasićenu, prenapregnutu i zamornu odu moru, njegovom plavetnom beskraju, neukrotivosti i nedokučivosti. Riječ je o svojevrsnoj stilskoj vježbi u kojoj Baricco isprepliće i sučeljava više pripovjednih glasova i morem obilježenih sudbina, ljude koji slikaju morem i liječe se morem, te se uzaludno trude razumijeti ga i(li) ukrotiti, dok preambiciozan autor izgara u nesvakidašnjem (i uglavnom neuspjelom) pokušaju izricanja i iskazivanja mora, davanju glasa moru.

Dok 'Svila' - još jednom potvrđujući onu 'manje je više' - osvaja jednostavnošću i svilenom (g)la(t)koćom pripovjedanja, 'Ocean more' čitatelja utapa i guši valovljem svojih slika, asocijacija, simbola i ekspresija...

(Napisao Božidar Alajbegović, svibnja 2006.
objavljeno u kulturnom magazinu Op.a)



komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Colin Duriez - 'A. D. 33., Godina koja je promijenila svijet' (izd. Naklada Ljevak, 2007.)

srijeda , 04.04.2007.



Colin Duriez:
'A. D. 33., Godina koja je promijenila svijet'
izd. Naklada Ljevak
prevela Dorta Jagić
Format: 24.00
Broj stranica: 209
Uvez: tvrdi
cijena:149,00 kn

Riječ izdavača


Naklada Ljevak poziva na literarno putovanje u godinu koja je promijenila svijet!

Godine 33. tajanstveni je religijski učitelj pogubljen kao zločinac u jednoj provinciji Rimskoga Carstva. Taj je događaj uzrokovao promjene u temeljima kulture, naznačivši početak kršćanstva.
No, kako je svijet izgledao u toj presudnoj godini?
Koji su povijesni događaji u pozadini evanđelja?

U ovoj zapanjujućoj i obuhvatnoj knjizi, opremljenoj kartama i detaljnim kronološkim tablicama, Duriez oživljuje događaje u Rimskom Carstvu i izvan njega, gdje su cvjetale druge kulture i civilizacije.
Svjetska populacija iznosila je oko 250 milijuna ljudi, a zajednički jezik – sve do Indije – bio je grčki. Vraćajući nas u Jeruzalem u Kristovo vrijeme, Duriez navodi opise suvremenika i judeokršćanske spise rane Crkve kako bi portretirao slavni grad u godini Isusove smrti. Istražujući ličnosti poput Pilata, kralja Heroda, Tiberija, Petra, Marije i Marte, ova detaljima bogata knjiga po prvi puta otkriva stvarni slijed događaja u godini u kojoj je započelo kršćanstvo kao svjetska religija...



komentiraj (1) * ispiši * #

Promocija u čast Ivanu Supeku




Izdavačka kuća Profil krajem prošle godine objavila je posljednju knjigu nedavno preminulog akademika IVANA SUPEKA 'TRAGOM DUHA KROZ DIVLJINU' koju zbog njegove bolesti, a s nadom u njegovo ozdravljenje, ipak nisu uspjeli promovirati.

Nažalost, jedan od najvećih hrvatskih umova 20. stoljeća u međuvremenu nas je napustio. Poštujući njegovu želju za što skromnijim ispraćajem, u Profilu se osjećaju dužni odati počast čovjeku koji nas je svojim životom i djelom toliko zadužio.

Profil nas poziva da se pridružimo 4. travnja 2007, u 19 sati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, Zagreb.

O knjizi i o djelu Ivana Supeka govorit će: Velimir Visković, Zdravko Zima, Drago Glamuzina, akademik Vlatko Silobrčić i akademik Ivo Šlaus
Moderator: Ivica Prtenjača

Knjiga 'Tragom duha kroz divljinu' intelektualna je autobiografija jednoga od najživljih duhova koje je Hrvatska imala u posljednjih stotinu godina, Ivana Supeka. Fizika, filozofija, književnost, historiografija i glazba... sve su to duhovni krajolici prikazani na uzbudljivim stranicama Supekova intelektualnog putovanja dvadesetim stoljećem. Slijedeći njegov trag kroz divljinu ideja, povijesnih okolnosti, moralnih i osobnih iskušenja, ova knjiga čitavo vrijeme vodi svjež i poticajan dijalog s idejama koje su obilježile vrijeme i prostor u kojima živimo.



komentiraj (2) * ispiši * #

"Zbirka" probranih bisera hrvatskih novinara i urednika



Strastvenim prikupljanjem najvećih novinarskih bisera koji su tijekom proteklih nekoliko godina objavljeni ili emitirani u domaćim medijima, novinar Slobodne Dalmacije, Igor Došen, potvrdio je ono što će vam reći i svatko tko ga ima čast poznavati - čovjek ne zaboravlja.

- ''Utakmica je na koncu završila bez pogodaka jer je Palermo u 71. minuti izjednačio pogotkom Cavania"
- "Sproveden i peti iz narkookružja ubijenih u neboderu"
- "Poznate žene iz svijeta sporta pokrenule su u Parizu Koaliciju protiv grlića maternice"
- "proslavljen dan borbe protiv antifašizma" ...

Prethodni biseri samo su šlag na torti a čitavu kolekciju pročitati možete ovdje




komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Woody Guthrie - ''Na putu do slave (autobiografija)' (izd. Šareni dućan, 2007.)



Woody Guthrie
'Na putu do slave (autobiografija)'
izd. Šareni dućan
prijevodMirjana Zec-Kekez
284 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


Woody Guthrie je bio jedan od najvećih i najutjecajnijih kantautora u povijesti američke popularne glazbe. Teško bi bilo nabrojiti sve glazbenike na koje je utjecao i koji su ga isticali kao uzor: od Boba Dylana i Joan Baez, preko Brucea Springsteena, do Stevea Earla, Billyja Bragga ili Boba Geldofa i Joea Strummera, da spomenemo samo neke.
Bio je prvi protestni pjevač, a njegove pjesme i gitara na kojoj je pisalo "This machine kills fascists" učinile su ga glasnogovornikom podjarmljenih i siromašnih, no, istovremeno je pjevao i o ljepoti Amerike koju je promatrao kroz otvorena vrata ili s krova teretnih vagona na svojim putovanjima uzduž i poprijeko zemlje. Kad bi ga policija skinula s vlaka, krenuo bi otvorenom cestom dalje, pješice ili autostopom, u potrazi za srećom, "na putu do slave", boemski se zaustavljajući gdje gaje srce vuklo ili prazan želudac natjerao. Bio je istinski "kralj ulice" - kamo bi stigao, bacio bi šešir na zemlju i pjevao za napojnicu...

Sam Woody o svojim lutanjima piše:
"Stavio sam šešir na glavu i krenuo pješice zapadno od Reddinga kroz šume sekvoje i duž obale, tumarajući od grada do grada, s gitarom obješenom preko ramena i pjevajući u hladu četrdeset i dviju država: na Aveniji Reno u Oklahoma Cityju... za nezaposlene i skitnice izgrižene od buha u improviziranim naseljima na rubu gradskog smetlišta možda baš vašega grada. Pjevao sam na teglenjacima za šljunak na Istočnoj obali i u Ulici Bowery u New Yorku, gdje sam gledao kako policija ganja pijance... Vijugao sam kao i Meksički zaljev i pjevao s mornarima i morskim vukovima u Port Arthuru, s naftašima u Teksasu, s pušačima marihuane u jeftinim prenoćištima u Houstonu. Slijedio sam trag svih sajmova i rodea po cijeloj sjevernoj Kaliforniji... slijedio sam berbe marelica i breskvi oko Marvsvillea i pjeskovite brežuljke oko Auburna, gdje sam pio dobro domaće vino iz vrčeva ljubaznih vinogradara...
Ponekad mi se znalo posrećiti, pa bih našao kakav dobar posao. Pjevao sam uživo preko radija u Los Angelesu... ljudi su me slušali na nacionalnom radio programu kuća CBS i NBC, i mislili da sam bogat i slavan, a ja nisam imao ni novčić od pet centi kad sam ponovo krenuo na isti težak put..."

Nakon više od 60 godina od izlaska Guthriejeve autobiografije u Americi (preciznije, bilo je to 1943.) ovo je prvo hrvatsko izdanje, ilustrirano autorovim crtežima.


Izvor : MVinfo.hr

komentiraj (3) * ispiši * #

INTERVJU : Ivan Vidić

utorak , 03.04.2007.




U vrijeme kad se svi nastoje što bolje uhljebiti, Ivan Vidić, u maniri Kamova, odbija sve stalne poslove i piše. Nedavno je predstavljen njegov prvi roman “Gangabanga”, a njegove drame “Groznica”, “Bakino srce”, “Veliki bijeli zec” izazvale su žučljivu pozornost kritike i naklonost publike.
Što sada radi i kako komentira dobar prijem svog romana kod publike i kritike, saznajte u njegovom razgovoru sa Želimirom Ciglarom, objavljenom u Večernjaku (čitaj ovdje

P.S. Uskoro u Vijencu moja kritika Vidićeve 'Gangabange'!






komentiraj (0) * ispiši * #

Iskustvo života i književnog stvaranja u egzilu



Safeta Obhođaš spisateljica je bosanskog porijekla, koja je 1992. godine, u naletu genocidnog etničkog čišćenja protjerana iz rodnoga grada, spas pronašavši u Njemačkoj.

Ekviva.net donosi esej u kojemu Safeta piše o iskustvu života i književnog stvaranja u egzilu.

Tekst naslovljen 'Između kultura: Životni put i literarno stvaralaštvo autorice u egzilu' pročitajte na ovome linku




komentiraj (1) * ispiši * #

Uskoro zagrebačka fešta BKG-a!!!



Redakcija najčitanijeg književnog časopisa na Balkanu (150 tisuća čitatelja/ica mjesečno) Balkanskog književnog glasnika 'Poluostrvo' poziva suradnike na učestvovanje u zagrebačkoj promociji časopisa :



Poštovani čitaoci, poštovane kolege saradnici, dragi prijatelji,

Nakon Prvog javnog sastanka redakcije Balkanskog književnog glasnika održanog u Djurinoj kući u beogradskoj Skadarliji prošle jeseni, BKG i zagrebački SC pripremaju

Drugi javni sastanak redakcije Balkanskog književnog glasnika.

Na sastanak se pozivaju svi članovi uredništva i saradnici BKG, koji će 21.04. 2007. biti u Zagrebu ili okolini, kao i čitaoci Balkanskog književnog glasnika.

Sastanak počinje u 21:00 (plus - minus frtalj sata).
Molimo urednike ili saradnike da pripreme kratke tekstove (ili kratka izlaganja) koja će čitati ili govoriti na ovoj promociji Glasnika.

Takodje, molimo vas da nam preko maila mirna.bacun@gmail.com ili gojkov@balkanwriters.com (najbolje na oba) javite da li ćete biti u mogućnosti da prisustvujete promociji BKG u zagrebačkom SC.

Pozdravljaju vas,
Dušan Gojkov, BKG
Mirna Bačun, SC



komentiraj (7) * ispiši * #

INTERVJU: Oliver Zille



Slobodna Dalmacija je objavila intervju s Oliverom Zilleom, direktorom lajpciškog sajma knjiga na kojem su se hrvatski pisci i nakladnici ove godine vrlo dobro predstavili.
U razgovoru s Renatom Baretićem Zille komentira hrvatski nastup na sajmu ali nam i daje neke savjete u vezi priprema za sajam Leipzig 2008., na kojemu će Hrvatska biti zemlja-partner.

Čitaj ovdje





komentiraj (3) * ispiši * #

NOVO : Đermano Senjanović Ćićo - 'Evo me u posteju' (Durieux, 2007.)

ponedjeljak , 02.04.2007.



Đermano Senjanović
'Evo me u posteju'
izd. Durieux
meki uvez, 13 x 20 cm
Cijena: 100 kn

Riječ izdavača


Pod uredničkom palicom Nade Gašić knjiga 'Evo me u posteju' predstavlja impresivni kolaž Senjanovićev objavljenih (Feral Tribune, Nedjeljna Dalmacija i Slobodna Dalmacija), razasutih i neobjavljenih tekstova iz posljednjih sedam godina. To je zahtjevan pothvat usporediv s, i na tragu ruskih i nadrealističkih avangardi 20. stoljeća, samo ovaj puta personaliziran i epskiji: pomaknuta groteskna kronika vremena i mentalna autobiografija, montirana kroz jasne leitmotive i opsesivne kontinuitete.

Ova surealno posredovana education sentimentale Đermana Senjanovića četvrti je autorov naslov u izdanju Durieuxa ('Dorin dnevnik', 1997.; 'US&A', 1999. i 'Vidi, vidi', 2001.), i predstavlja iznimno važan prilog hrvatskoj satiričkoj književnosti.



Želite li o Ćići saznati nešto više, klikajte po ovome




komentiraj (3) * ispiši * #

Moja nova kritika na Knjigomatu



Koga zanima što
mislim o romanu
Carlosa Ruiza Zafona
'Sjena vjetra',
neka klika po
ovome linku

komentiraj (1) * ispiši * #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>