kupus_vulgaris

petak, 29.11.2019.

pljucanje

kolegica velika v, od milja zvana julka, je objavila natječaj u pljucanju. iako nije definirala do kada je natječaj otvoren, predmejavan, jebate riči, a! da se odnosi na aktualnosti. top tema je štrajk prosvjetara, koje smo dosad ionako dosta popljucali, a pd kategorija crni petak ili ti ga blek frajdi.

dakle, iden ja jutros oko 11:00 u špara pri sitiju kupit malo tune, lososa i kozica, jel ipak je petak, jelte, kad tamo gužva nemila, nemaš di parkirat, vrtin se ka prdac u gačama dok san naša misto i mislin se, 'jebate kolko đabalebaroša u ovon gradu kad su u 11:00 popumili sva parking mista' i onda mi sine, eureka! pa prosvjetari su u štrajku! danas su došli prije 12:00 jer su sniženja u luis vuitona.

i sad čekan rezultate natječaja iako juri još nije formiran.

29.11.2019. u 12:13 • 24 Komentara • Print • #

srijeda, 27.11.2019.

hedonist

znači vako. hedonist je oni koji uživa u hedonizmu, a hedonizam, usprkos mišljenju misleče da dolazi od frankizma riječ hedone je ipak grčkog porjekla a znači užitak, što bi značilo da je hedonist uživatelj za razliku od mazohiste čiji naziv je izvučen od prezimena pcihički poremečene osobe. pojam hedonizma tj. uživanja je prvi uspostavio grčki filozof aristip, otuda i grčka rič, učenik sokratov, koji je reka da čovik triba težit užitku ako želi da mu život bude ispunjen svakog dana.

onda su se u neko doba pojavili neki mračni likovi koji su rekli da život nemože bit užitak jer je sve patnja šta je utjecalo na onog leopolda von sacheru-masochu, po kojemu je mazohizam dobio naziv, seksualno ugroženog pisca, mora bit da je bija pisnik, koji je pisa takve opačine koje su nadahnule markiza de sadea isto pisca i plemenitaša koji je isto ima poremečene seksualne maštarije, jebate ovi pisci plemenitaši su svi bili ukurcu, tako da sam ja vrlo skeptičan u pogledu plemenitaških anamneza današnjih pisaca iz čega se odma da zaključit kako je oni sokrat bija pametan čovik koji baj d'vej nije nikad ništa napisa nego su njegovu mudrost u pisanom obliku prenosili njegovi učenici, aristip, platon i dr. i sad zamislite da su oni štrajkali. mi nikad nebi znali za pojam hedonizma, već bi i dalje živili u mraku baruna i markiza.

no, da se ja držim teme. dakle, svrha življenja je užitak. e sad, šta će kome bit užitak to je individualno. evo recimo mislečoj je užitak koknit vepra, dok je meni užitak tog vepra spremit na gulaš. no imamo problem, vepra triba oderat i očistit. e tu onda upadaju ovi premečeni kojima je to pičkin dim, ali ono šta zabrinjava je da to i njima predstavlja užitak, pa se onda oni znanstvenici, koji se ionako ne mogu oko ničega dogovorit, i dan danas pitaju da li je hedonizam tj. užitak nešto dobro ili loše?

ja mislim da hedonizam aristipove filozofske škole spada u nešto dobro jer je u njegovo vrime bilo skroz normalno koknit vepra, oderat ga i očistit i od njega napravit gulaš, jer uto vrime nisu postojali baruni i markizi nego je čovik sve radija sam i nije ima vrimena bavit se pizdarijama nego uživat u onemu šta je sam sebi pripravija. of kors, to onda nije bija pcikički poremečaj ka danas. danas, ako očeš uživat u hedonizmu ideš na gulaš od vepra u zlatni rog, dobru kapljicu ili kod perlice na janjetinu, jer bi te u protivnom proglasili pcikički neuračunjimov osobom, ka i one bosance šta su na balkonu u štokholmu zavrtili janje na ražnu, a ljudi se samo prepustili hedonizmu i nikad čuli za baruna masochu i markiza de sada.

27.11.2019. u 12:03 • 39 Komentara • Print • #

nedjelja, 24.11.2019.

dron

- aj molin te ubi onu leptiricu.
- šljaassss. nema je više.
- eno još jedne.
- šljaasss, šljaasss,... jeba je ćuk ova je izmakla sudbini. al nadoće ona.
- sa su dviiii
- pa dobro, pička mu materina odakle izlaze???
- mora bit iz špajze.
- iz špajze!? koliko ja znan tamo su samo prazne boce.
- a nije. tamo držimo brašno, žitarice, sol, pome pasate, kapulu, luk, kumpir, limune, a mater ti još drži biškotod sirnice od uskrsa.
- pa dobro jebate, kad ste zadnji put čistile špajzu???
- otkad si ti pobaca one prazne boce kad ti mater s tobon nije razgovarala nediju dana, nikako.
- jebate, pa to je bilo prije dvi godine!!!
- a štaš kad nan uvik nešto triba iz špajze.
- sutra ću ja to razredit!

- šta ovi hib radi ode? evo je pun moljaca!
- nemoj mi bacat hib! on je sa koromačen u njega ne idu moljci!
- dobro! onda ću pobacat ovi stari kumpir i biškote!
- more.

- eno ga opet!
- koga?
- pa ovi dron iz špajze! hib leti u škovace!

- jebate! još i ima!
- eto ti na! jel sad vidiš da nije do hiba!
- ako nije do hiba, onda tamo ima neka tajna baza za koju nezna ni cia.
- aj pusti mene. evo našla san!
- šta si našla?
- leglo dronova!
- i? di su?
- uvukli su se u lješnjake na koje san bila zaboravila.
- misliš, one lješnjake šta si tila radit kolač! :)))
- aj ne prdekaj! pa zaboravila san na njih.
- i ja isto na kolač :))) eto, nebi ni znai da su još tu da se dronovi nisu pojavili :)))
- :P:P

24.11.2019. u 12:46 • 11 Komentara • Print • #

subota, 16.11.2019.

interliber

ja samo neznan kad ljudi uvatite vrimena za čitanje? za pročitat davinčijev kod tribalo mi je pet dana, poslin doša film koji san pogleda za dva sata. efekt? isti! počeja čitat fukoovo klatno pa odusta nakon sto strana. mislim, ako se oćeš ubit dosadon, al ono baš na mrtvo, uzmi čitat fukoovo klatno. ime ruže nisan ni čita kad san vidija koliko je debela, opet bija film. ili recimo šta imaš pročitat u modričevoj knjigi od čak tristaipedeset strana?! šta? da je trava kod susida zelenija? pa onda opet one pripametne knjige o samo pomoći. e to je brale nešto šta svakako triba izbjegavat. čita tako osam koraka do ljubavi pa se skoro rastavija od žene, a isto dvistaipedesetinešto strana.

sad kad smo utvrdili da je čitanje knjiga gubljenje vrimena, jer da nije i kerum bi bija pročita bar sinjeg galeba, a ovako ne gubi vrime pa lipo čovik sadi kupus i raštiku na zapuštenoj zemlji. za šta bi mu tribalo dat medalju za ekologiju jerbo je oni vrtal bija mašu zapušten i obrasta dračon, kako i neče kad su ljudi vrime trošili na čitanje knjiga a ne na uređenje vrtla. doduše prije su imali vrlara, al avaj, došla neka druga vrimena di su ljudi manje čitali a više radili. onda opet oni šta su stvarali povijest, okladija bi se da karlo veliki nije pročita više od, da ne pretjeran, dvi knjige, je doduše da u njegovo vrime nije ni bilo puno knjiga i sve su bile na latinski, a za pravo reč nije ni ima vrimena, isto ka ni tito koji i je više napisa nego pročita, dosta mu je bilo pročitat komunistički manifest od stosedandesetosan strana za ostavit traga u povijesti. ili recimo tramp. taj nit je šta pročita nit napisa a isto će ka i đorđ dablju buš koji je čak i dječju slikovnicu okrenija naopako ostavit traga u povijesti, bar na onima kojih su se dovatili. ili recimo da je nikola šubić zrinski čita knjige danas bi turci vladali europom, šta nije isključeno pošto i je puna njemačka a sad još prite i isilovcima. itd. itd.

recimo npr. oni znanstvenici šta su pročitali dabili aleksandrijsku bibljoteku neznaju kolko kokoš nosi jaja dnevno, a kamoli napravit jaje u sorbulu, šta je recimo znala moja pokojna baba koja nije pročitala nijednu knjigu jer je bila nepismena, a znala je kako napravit kuću. ovi šta puno čitaju za to danas nemaju vrimena, a ako kojim slučajem i dignu kredit za stan zajebu i na konverziji, šta se mojoj babi nije moglo dogodit ni u bunilu jer je znala računat da, kad ti netko nešto daje mukte onda će te sigurno zajebat, ka arabo koji nudi poklone.

šta oču reč. oču reč da nijedna knjiga duža od stodvaestišest strana nema ništa pametnog za reč, uključujući predgovor i pogovor.

16.11.2019. u 19:59 • 34 Komentara • Print • #

utorak, 12.11.2019.

štrajk

kažu da je štrajk legitimno prao iskazivanja nezadovoljstva sa radnim uvjetima. i to je ok, međutim nije sve isto tko štrajk pokreče i kakve su konzekvence. znači, ako štrajk pokreću radnici u proizvodnoj djelatnosti konzekvenca je više nego očita. smanjit će se profit, i samo je pitanje vremena kada će obustava proizvodnje premašiti planiranu dobit. svjedoci smo da je u prošlosti bilo mnoštvo štrajkova takve vrste kako bi se povećala prava i primanje radnika. istina, poslin su tim njihovim pravima i primanjima doskočili na drugačije načine, kroz tim bildinge i poticanje na potrošnju, no kada god prijeti smanjenje profita brzo se nađe rješenje. s druge pak strane oni koji primanja ostvaruju neovisno od profita, ka npr. prosvjetni dejelatnici svoja primanja ostvaruju iz državnog proračuna. dakle, onaj koji radi u proizvodnji i ne ostvaruje svoja primanja mora se sam mislit kako preživit misec, zato kod nas pretežno u proizvodnji štrajkaju oni kojima ionako nisu isplaćena primanja za prethodne misece pa in je isti kurac, radili ne radili. prosvjeta za razliku od njih primanja isplačuje iz državnog proračuna koji se inače puni porezima onih koji rade, a u ciloj priči najviše gube dica, a dobijaju upravo oni koji prosvjetarima isplaćuju plaće. zašto?

e pa računica je vrlo jednostavna. za svaki neodrađeni dan štrajka mora se nadoknadit fond sati koji će se dici odbit od praznika ili slobodnih subota. ma gle kurca dica će ostat pez slobodnih dana a prosvjetari koji tada nisu radili neće bez plaća!? šta recimo da roditelji koji plaćaju porez, od kojih se baj d'vej i financiraju prosvjetni djelatnici kažu, 'ne, mi svoju dicu nećemo slat u školu za vrime njihovih slobodnih dana', bili bi izopčeni upravo od onih koji isplačuju plaće prosvjetnim djelatnicima, a samo zato da se zadovolji forma, jer onima koji prosvjetarima isplaćuju plaće ustvari nije ni stalo do toga da imaju obrazovanu dicu, što manje obrazovanih to veća glasačka baza jer, ka šta to kaže jedna narodna uzrečica, 'nije knjiga za vojnika, vodi ga u široko' tako dolazimo i do srži ne funkcionalnog sistema, ako uopće i je nefunkcionalan, jer očito je da nekom dobro funkcionira. dakle, ako prosvjetari štrajkaju onda je skroz legitimno da im se ne isplaćuje plača jer upravo njihove plače podmiruju oni koji rade, nadalje, ako i nisu dobili plaču, od dice nema nitko pravo tražit da odrade zaostatke, pa nisu ih oni pobogu sami ni stvorili!

no kako to obično biva, u zemlji na brdovitom balkanu, sindikati će svojim djelovanjem opravdat svoja primanja, koja baj d'vej kriju kao zmija noge, prosvjetari će svoja primanja dobit svaki misec, a dica će ka i obično popušit praznike. za što? zakurac. ka da će se kvaliteta školstva nešto prominit ako se prosvjetarima i povećaju primanja. a ima tu nešto vezano i za reformu školstva. da bi se usvajale novine triba bit prema njima i otvoren, međutim, kad pređeš pedesetpetu, šta je prosjek naših prosvjetnih djelatnika, misliš samo o tome kako dočekat penziju, pa se tako može zaključit da je ovi štrajk prosvjetara ujedno i opstrukcija škole za život, koja će iz svega izrodit i političke posljedice. a nego kako drugačije.

12.11.2019. u 11:30 • 24 Komentara • Print • #

subota, 09.11.2019.

inovacija

evo je privredna banka uvela inovaciju u internet bankarsto. šta se mene tiče nije i tribala ni uvodit jer su samo sjebali stvar. sad ono šta san prije obavlja za petnest do dvadeset minuta traje pun kurac. najprije dok se snađeš, pa onda šta je pjesnik tija reč i na koncu sve to moraš i pojedinačno autorizirat. sve u svemu tribalo mi je dva sata da obavim plačanje deset računa, deset! oni koji imaju internet bankarstvo preko pbz-eja znat će o čemu govorin, oni drugi se mogu samo nadat da i njihove banke ne uvedu neku inovaciju na tom polju jer će i to odvest u propast živčanog sustava tako da će in one katastrofe iz prethodnog posta naspram ovom bit pičkin dim. no, ajmo ća redom kako bi spoznali pogubnost bankarskih inovacija.

povijest bankarskih inovacija počinje pojavom vitezova templara koji su se pojavili u dvanajeston stoljeću u doba križarskih ratova. kako je uto vrime bilo opasno putovat u svetu zemlju sa puno novaca zbog opasnosti od razno raznih zazbojnika domislili su se, kad su već tamo u ime krista zauzeli jeruzalem, da pokrenu prvo internet bankarstvo. lipo bi oni ko je mislija putovat u svetu zemlju u njihovom uredu, recimo u francuskoj, uplatija određenu svotu novca sa kojon misli raspolagat u svetoj zemlji a oni bi mu izdali potvrdu o uplati. kako je potvrda glasila na ime razbojnoci od toga nisu imali koristi, nešto ka turistički čekovi osandesetih godina prošlog stoljeća. i onda bi podigli gotovinu od templarske podružnice u svetoj zemlji. tu transakciju novca su templari naplačivali deset posto od ukupnog iznosa koji je uplačen. templari su nataj način, jer je uto vrime posjećenost svetoj zemlji bila trend u turističkim putovanjima, došli do znatnih prihoda koja su ulagali u nekretnine. kako in je ta rabota bila unosan posal stekli su veliku financijsku moć. toliko veliku da im je ondašnja kraljevina francuska bila dužna više nego šta je ubirala od poreza. no kako to obično biva sam francuski kralj filip iv nije protiv njih moga pokrenuti progon, jerbo su oni bili vitezovi svetog križa pa je potražio pomoć pape klementa v koji mu je da blagoslov za progon i pogubljene templara jer su ujedno ugrožavali i moć vatikana. sumrak templara nastupo je u četrnajeston stonjeću na petak trinajestog iljadutristačetrnajeste godine spaljivanjem velikog meštra njihovog reda jacquesa de molaya na lomači. koji je baj d'vej priznao sve grijehe nadajući se da će ga papa pomilovat, ali se malo zajeba kad mu je poklonija povjerenje.

slićna konstrukcija se odvija i danas kada banke, kojima su templari bili preteča financijskog poslovanja, nude 'povoljne' kredite, kako pojedincima tako i državama pa dolazimo do slućaja švicarac u kojemu su mnogi došli na prosjački štap jedina je nepoznanica koliko je kredita u švicarcima digla hrvatska država, to će ostat nepoznanica isto ka i onda koliko je kralj filip iv bija dužan templarima, dok je papinska država, poučena iskustvom, osnovala svoju banku i sva ulaganja investira u nekretnine. ali, ka šta san to naveja i u prošlom postu, kako trgovina, a samim tim i financijaska ulaganja tvore neku civilizaciju tako je za očekivat da će oni koji se financijski nađu ugroženi pokrenuti promjene koje će dovesti do sumraka civilizacije. neče to bit štef i ivan koji su digli kredite koje ne mogu otplaćivat nego oni koji od njih ubiru poreze, pa tako posljedično šta bude više štefova, ivana, đonova, hansova, sergeja i koniči va, tako će se srušit i financijski sustav, a sve to će uzrokovat ovovremenski templari, tj. banke koje daju 'povoljne' kredite. uostalom, ne triba ić daleko, bivša država je i propala zbog prevelikog zaduženja i financijske nelikvidnosti usljed neprilagođenosti tržišnim kretanjima. znači, u prvi plan opet izbija ona ista trgovina i razmjena dobara koja je dovela i do propasti rimskog carstva.

šta oču reč. oču reč da, ako meni danas za plačanje računa triba osan puta više vrimena nego prije misec dana onda sa inovacijama nismo napredovali nego nazadovali, a furamo se na nekakvu pamet, onda nam je put prema katastrofama zagarantiran. kredite bez pokrića njanci da ne spominjem.

09.11.2019. u 14:09 • 35 Komentara • Print • #

srijeda, 06.11.2019.

katastrofe

evo je jedanest ijada znanstvenika iz stopedesetdevet zemalja uputilo drastičan apel svitu kako mora doč pameti ako misle preživit. nekidan je to bija super vulkan koji će, ako se aktivira pobit pet miljardi ljudi. znači, počelo je vrime katastrofa u medijima.

prije, u ono vrime bez medija su se isto tako događale katastrofe, šta danas znamo jer su nan to rekli oni šta proučavaju staro kamenje, a recimo do ijadusedanstoičetrdesetosme se nije ni znalo da postoje, šta znači da su ijadušestoisedandeset godina bili zatrpani, tj. po današnjim mjerilimi izbrisani sa lica zemlje. nedugo potom, ako gledamo u odnosu na postanak civilizacije, četiristo godina poslin propala je i civilizacija koja ih je izgradila. šta oče reč da ništa nije vječno pa tako ni rim kojega zovu gradom vječnosti je, kamen traje vječno, ali civilizacija opstaje onda kada u tom gradu žive ljudi. poslin propasti rimskog carstva ljudi su se raštrkali kuda koji mili moji, mislim oni koji su preživili propast, i onda je tribalo jedno tristapedeset godina da se ponovno počne rađat nova europska civilizacija, ako računamo karla velikog kao njenog začetnika, šta znači od stolječa sedmog. utom stvaranju je bilo dosta pretumbacija, kako političkih tako i prirodnih katastrofa. prirodna katastrofa se dogodila pesto godina poslin u obliku kuge i odnila polovicu žitelja europe, a političke su došle dvista godina poslin kuge i dovele do raskola u kontroli vlasti u katoličkom svitu koje su pritom odnile trečinu života tadašnje europe, da ne govorimo o tome kako je europa bila razjedinjena i podjeljena na male gradove države di je svak svakom jebava mater. onda je četiristo godina poslin izbija prvi rat i pokosja dvadeset miljuna, drugi rat kao nastavak prvog je odnija pedeset miljuna. neznan koliki je to u ondašnjim relacijama bija postotak ali složit ćete se da nije malo. poslin drugod rata je cjelokupno čovječanstvo sa tri miljarde ljudi naraslo na sedan. normalno kad se ljudi jebu iza svakog kantuna iako je zemlja okrugla. i sad je sasvim za očekivat da nakon osandeset godina od drugog rata opet dođe do neke katastrofe koja će reducirat svekoliko pučanstvo zemlje.

zašto kažem da je za očekivat. pa zaključci se nameću sami. svaka civilizacija ima svoj vijek trajanja, isto kao i život čovjeka, ako je čovik genetski predodređen da traje duže onda će uvatit famoznih osandeset godina, a ako nije otići će i prije i niko mu ne može pomoč da tako ne bude. isto je i sa civilizacijama. dalje, što je razvoj čovječanstva brži to je brže i njegovo raspadanje pa su, ako ste zamijetili i periodi u promjenama, koji su određivali tijek civilizacije, kraći. danas imamo do sada neviđen razvoj civilizacije koji za sobom povlači iste one slabosti koje su dovele i do raspada rimskog carstva, dekadencija i globalizacija. sa će se neko reč 'pa u doba rima nije bilo globalizacije', malo morgen, rim je u ono vrijeme bio globalna sila poznatog svijeta gdje nastaju i nestaju civilizacije, isto što je danas i amerika, a propa je upravo na onome što ga je i stvorilo, ratovi i trgovina. rimljani su tada pokorenim narodima nudili mogućnost da postanu građani rima i tako se asimiliraju u globalnom rimskom carstvu, ameri danas nude demokraciju kao asimilaciju u globalne trgovinske tokove. rim su poharala svjeverna plemena u želji za pljenom, zapad će poharati plemena sa istoka također u želji za pljenom.

e sad, ako gledamo vrijeme nastanka i propasti rima i amerike kao najmočnijih ekonomskih sila svog vremena onda je rimsko carstvo trajalo pesto godina, ako računamo od propasti kartage, druge sile tog vremena, a američko carstvo traje zadnjih dvista i nešto više godina računajući od deklaracije o neovisnosti. posljedično, ako uzmemo u obzir, kao što je već naprijed rečeno, da ubrzani razvoj skraćuje period trajanja carstva onda je razvidno, jebate riči, da se današnjem carstvu bliži kraj. kad će to bit neznan ali nećemo dugo čekat, najviše pedeset godina, pa ka i dosad, kom obojci kom opanci, a tad više neće bit ni ovi jedanest ijada znanstvenika koji prognoziraju smak svita jer neće imat ko plačat njihova prdekanja. i koji se kurac zamarat oko toga šta će bit kad je to već od prije zapisano. oni koji vjeruju u život vječni, isto ka i egipčani, se nemaju šta brinit, a one koji ne vjeruju ionako boli kurac.

****

evo danas se pojavio i el ninjo, oni mecin. garant

06.11.2019. u 19:12 • 21 Komentara • Print • #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	studeni, 2019					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30