kupus_vulgaris

subota, 09.11.2019.

inovacija

evo je privredna banka uvela inovaciju u internet bankarsto. šta se mene tiče nije i tribala ni uvodit jer su samo sjebali stvar. sad ono šta san prije obavlja za petnest do dvadeset minuta traje pun kurac. najprije dok se snađeš, pa onda šta je pjesnik tija reč i na koncu sve to moraš i pojedinačno autorizirat. sve u svemu tribalo mi je dva sata da obavim plačanje deset računa, deset! oni koji imaju internet bankarstvo preko pbz-eja znat će o čemu govorin, oni drugi se mogu samo nadat da i njihove banke ne uvedu neku inovaciju na tom polju jer će i to odvest u propast živčanog sustava tako da će in one katastrofe iz prethodnog posta naspram ovom bit pičkin dim. no, ajmo ća redom kako bi spoznali pogubnost bankarskih inovacija.

povijest bankarskih inovacija počinje pojavom vitezova templara koji su se pojavili u dvanajeston stoljeću u doba križarskih ratova. kako je uto vrime bilo opasno putovat u svetu zemlju sa puno novaca zbog opasnosti od razno raznih zazbojnika domislili su se, kad su već tamo u ime krista zauzeli jeruzalem, da pokrenu prvo internet bankarstvo. lipo bi oni ko je mislija putovat u svetu zemlju u njihovom uredu, recimo u francuskoj, uplatija određenu svotu novca sa kojon misli raspolagat u svetoj zemlji a oni bi mu izdali potvrdu o uplati. kako je potvrda glasila na ime razbojnoci od toga nisu imali koristi, nešto ka turistički čekovi osandesetih godina prošlog stoljeća. i onda bi podigli gotovinu od templarske podružnice u svetoj zemlji. tu transakciju novca su templari naplačivali deset posto od ukupnog iznosa koji je uplačen. templari su nataj način, jer je uto vrime posjećenost svetoj zemlji bila trend u turističkim putovanjima, došli do znatnih prihoda koja su ulagali u nekretnine. kako in je ta rabota bila unosan posal stekli su veliku financijsku moć. toliko veliku da im je ondašnja kraljevina francuska bila dužna više nego šta je ubirala od poreza. no kako to obično biva sam francuski kralj filip iv nije protiv njih moga pokrenuti progon, jerbo su oni bili vitezovi svetog križa pa je potražio pomoć pape klementa v koji mu je da blagoslov za progon i pogubljene templara jer su ujedno ugrožavali i moć vatikana. sumrak templara nastupo je u četrnajeston stonjeću na petak trinajestog iljadutristačetrnajeste godine spaljivanjem velikog meštra njihovog reda jacquesa de molaya na lomači. koji je baj d'vej priznao sve grijehe nadajući se da će ga papa pomilovat, ali se malo zajeba kad mu je poklonija povjerenje.

slićna konstrukcija se odvija i danas kada banke, kojima su templari bili preteča financijskog poslovanja, nude 'povoljne' kredite, kako pojedincima tako i državama pa dolazimo do slućaja švicarac u kojemu su mnogi došli na prosjački štap jedina je nepoznanica koliko je kredita u švicarcima digla hrvatska država, to će ostat nepoznanica isto ka i onda koliko je kralj filip iv bija dužan templarima, dok je papinska država, poučena iskustvom, osnovala svoju banku i sva ulaganja investira u nekretnine. ali, ka šta san to naveja i u prošlom postu, kako trgovina, a samim tim i financijaska ulaganja tvore neku civilizaciju tako je za očekivat da će oni koji se financijski nađu ugroženi pokrenuti promjene koje će dovesti do sumraka civilizacije. neče to bit štef i ivan koji su digli kredite koje ne mogu otplaćivat nego oni koji od njih ubiru poreze, pa tako posljedično šta bude više štefova, ivana, đonova, hansova, sergeja i koniči va, tako će se srušit i financijski sustav, a sve to će uzrokovat ovovremenski templari, tj. banke koje daju 'povoljne' kredite. uostalom, ne triba ić daleko, bivša država je i propala zbog prevelikog zaduženja i financijske nelikvidnosti usljed neprilagođenosti tržišnim kretanjima. znači, u prvi plan opet izbija ona ista trgovina i razmjena dobara koja je dovela i do propasti rimskog carstva.

šta oču reč. oču reč da, ako meni danas za plačanje računa triba osan puta više vrimena nego prije misec dana onda sa inovacijama nismo napredovali nego nazadovali, a furamo se na nekakvu pamet, onda nam je put prema katastrofama zagarantiran. kredite bez pokrića njanci da ne spominjem.

09.11.2019. u 14:09 • 35 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2019 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Veljača 2024 (2)
Siječanj 2024 (4)
Prosinac 2023 (4)
Studeni 2023 (2)
Listopad 2023 (3)
Rujan 2023 (3)
Kolovoz 2023 (3)
Srpanj 2023 (6)
Lipanj 2023 (12)
Svibanj 2023 (13)
Travanj 2023 (10)
Ožujak 2023 (8)
Veljača 2023 (8)
Siječanj 2023 (7)
Prosinac 2022 (10)
Studeni 2022 (12)
Listopad 2022 (9)
Rujan 2022 (11)
Kolovoz 2022 (10)
Srpanj 2022 (11)
Lipanj 2022 (3)
Svibanj 2022 (4)
Travanj 2022 (2)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (2)
Siječanj 2022 (5)
Prosinac 2021 (5)
Studeni 2021 (7)
Listopad 2021 (10)
Rujan 2021 (7)
Kolovoz 2021 (6)
Srpanj 2021 (10)
Lipanj 2021 (8)
Svibanj 2021 (11)
Travanj 2021 (7)
Ožujak 2021 (6)
Veljača 2021 (9)
Siječanj 2021 (15)
Prosinac 2020 (9)
Studeni 2020 (7)
Listopad 2020 (13)
Rujan 2020 (4)
Kolovoz 2020 (9)
Srpanj 2020 (5)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (11)
Travanj 2020 (7)
Ožujak 2020 (5)

Opis bloga

svekolike konteplacije o smješnoj strani povijesti i inim stvarima