U devet u krevet

srijeda , 27.04.2022.


- Tko je smislio pravila ponašanja i zašto moram u školu? Hoću ići spavati u jedanaest sati, ali mi mama ne dopušta jer kaže da ću biti iscrpljen i da djeca moraju ići u normalno vrijeme na spavanje. Ali ja imam svoje mišljenje! Ona kaže rečenicu "dok si pod mojim krovom". Sigurno znaš i sama, nisi ti baš stara. Hjoooooj!

- Znam i slušala sam istu rečenicu dok god nisam završila školovanje. Navikni se. Sve je to dio i čar odrastanja. Vrlo vjerojatno sad kolutaš očima. Naravno da smiješ izreći svoje mišljenje, ali krajnju odluku donose roditelji. Jednog dana ćeš biti odrasla osoba i shvatiti što znači odgovornost, briga i ljubav prema djetetu. Budi zahvalan za sve što čine za tebe. Moraš imati razumijevanja za roditelje, isto kao što oni imaju za tebe i tvoje postupke. Prevrti film pa budi iskren.

- Pa nisam baš bio dobar...

- Onda?

- Imaju pravo. Ali kad ja želim...

- I tvoji roditelji isto tebi žele samo najbolje. Pričali smo već o tome. Puno, puno puta.

- Ha - ha - ha, zaključio sam da je mama vrhovni šef, a ti advokat.

- Zašto?

- Ti uvijek imaš živaca za istrage, rasprave, raspetljavanja, savjete... I preslične ste! Što jedna kaže par sati prije, druga kasnije ponovi. Zato je ona rekla da uvijek prvo tebe moram pitati smijem li nešto uraditi kad sam s vama. Ti ćeš odgovoriti ono što bi ona odgovorila. Mogu ti samo reć' da ćeš jednog dana bit' dobra mama. Čekaj, zove me Tin. Čekaj da mu snimim glasovnu.

"Javim se kasnije, zove me mama".

- Aha, čujemo se navečer ako te zove mama.

- Ma neeee! Pa kažem za tebe. Ne govorim nikada maćeha jer mi se ne sviđa ta riječ. Ne da mi se objašnjavati s kim razgovaram.

- Joj, sad si me piknuo ovom rečenicom, ali ipak dovijeka moraš znati da je tvoja mama najvažnija. Hvala što me cijeniš. Meni je drago da ti mogu biti podrška na životnom putu.

- Ja sam zapravo bogat.

- Kako to misliš?

- Imam vas četvero, sestru i svi se slažemo predobro. To je bogatstvo!






Oznake: odgoj, Obrazovanje, odrastanje, roditelji, život, dijete

Pišem pismo, tinta mi se proli

ponedjeljak , 06.12.2021.


"Mala glagoljska početnica" oslikava dugogodišnji trud nastavnika, učenika te Osnovne škole Ivanska (Bjelovarsko - bilogorska županija) u njegovanju dragocjenog staroslavenskog pisma - glagoljice.

Profesorica hrvatskog jezika Katica Šarlija te knjižničarka Tanja Nađ su izradile "spomenar" koji je zabilježio sve aktivnosti škole po pitanju promicanja glagoljice, a ujedno i udžbenik koji prikazuje metodički pristup multidisciplinarnom te kreativnom procesu usvajanja glagoljice kroz pet zabavnih poglavlja.

Davne 2009. godine, i sama sam bila dio zanimljive "Male glagoljaške akademije" u Roču, a četiri godine kasnije i moja sestra. Profesorica Šarlija ima sposobnost motivirati učenike da se zaljube u jezik, književnost i glagoljicu. Četiri godine sam sjedila u njenoj učionici i promatrala kako nas je svaki put uspjela genijalnim te stvarnim životnim pričama zalijepiti za gradivo. "Mali glagoljaši" i "Video grupa" pod njenim vodstvom su uvijek bile najbrže popunjene izvannastavne aktivnosti.

Glagoljica je neraskidiv i poseban dio hrvatskog kulturnog identiteta, a umijeće čitanja, pisanja i tiskanja nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, stoga je očuvajmo, njegujmo i zaštitimo.

Čestitike autoricama, školi i učenicima na ovoj divnoj ukoričenoj kruni višegodišnjeg plodonosnog truda, učenja i rada!








Oznake: Glagoljica, pismo, Hrvatska, povijest, Kultura, tradicija, Obrazovanje

U kojem smjeru?

subota , 27.11.2021.




Ovaj novinski natpis mi se ovog ljeta urezao u pamćenje.

Vrijeme je više nego ikada podsjećati djecu i mlade, u slobodno vrijeme i u školama, da smo stvarni i unikatni, voljeti te poštovati različitosti. Učiti ih odgovornom korištenju društvenih mreža, vještinama medijske pismenosti i čuvanju životnih vrijednosti - obitelji i prijatelja. Pomagati im da budu zadovoljni vlastitim odrazom te osobnim identitetom unatoč bombardiranju raznovrsnim sadržajima jer digitalni mediji utječu na njihovo mentalno zdravlje, samosvijest i odnose s drugima.

Smatram...

Uz pitanje

"Kakvo poučavanje i školstvo želimo?",

dolazi odgovor

"Kakvo društvo i svijet želimo?".



(Ime djeteta je "zablurano" jer mi je potpuno neprirodno postavljati bilo gdje podatke maloljetne osobe. Bez obzira na to što je intervju odradila zajedno s majkom i što je članak bio u novinama... Protiv mene je da prikažem ime.)


Oznake: školstvo, digitalno doba, odgoj, Obrazovanje, društvene mreže

Teror zvan idealna ljepota

ponedjeljak , 28.06.2021.


Zašto bismo trebali "popustiti" nerealnim dimenzijama savršenstva kakvima nas svijet svakodnevno "bombardira"?



Poznanica me upitala jednom: "Hjoj pa kako to da još nisi sredila nos? Sve je super na tebi, samo da taj nos središ! Ne paše ti uz ostatak lica.". Nekako mi se to tada uvuklo u uho, ukopalo, počela sam sumnjati i ponekad fotografirati profil nosa. Javio mi se negdje, ispred ogledala i propitkivanja, onaj glas koji je začuđeno upitao - "Što to izvodiš? Zašto bi morala izgledati onako kako netko tvrdi da bi se trebalo izgledati?".

Moja prijateljica nije htjela provoditi slobodno vrijeme, u doba gimnazijskih dana, s društvom jer je u sebi ponavljala "Kada bih izgledala kao drugi, bilo bi drugačije." Rastrgana između potrebe za "stapanjem" s okolinom, srama i mržnje prema sebi samoj. Priznala je to tek na prvog godini fakulteta.

Isto tako, bila sam šokirana kada mi je rođakinja, dvanaestogodišnja djevojčica, rekla da su je vršnjakinje pozivale da dođe na stranu u školi i rekle joj: "Moramo ti reći da bi izgledala puno bolje da imaš veće grudi i guzu." Sinu od moje prijateljice su usadili vršnjaci u glavu rečenicu "Ja nisam lijep jer nemam...".

"Hrabar/hrabra si jer si nešto obukla!", "Dobila si koju kilicu, jesi li trudna?", "Bio/bila bi tako zgodan/zgodna da...", "Na tvom mjestu, ja bih..."

Servirana univerzalna ljepota ne bi trebala biti "TREND", ali danas uvelike utječe na samopouzdanje, samopoštovanje, sram, razvija komplekse i negativnu samokritičnost.

Smatram da bi se ljubav prema tijelu te sebi i zalaganje protiv #bodyshaming trebalo neprestance promicati, a pogotovo u školama jer suvremeni teror o idealnom izgledu najviše pogađa djecu i mlade osobe, na dnevnoj bazi zbog utjecaja društvenih mreža. Takve teme u sklopu odgoja i obrazovanja znače prevencija negativnih slika i moderan hod u skladu s prilikama.

Nama svima, savršeno - nesavršenima i unikatnima.


Posljednja fotografija profila nosa, 30.6.2018. I nikad više.



Fotografija je samo primjer kako takvi komentari mogu poljuljati osobu. S nosom je sve u redu. Zrak prolazi kroz njega. Fotografija je samo refleksija kako je na mene utjecalo to bombardiranje o "idealnoj ljepoti" koja mislim da ponajviše pogađa školski uzrast. Voljela bih da se svijet edukacije u Hrvatskoj malo više posveti i otvori prema takvim temama u odgoju i obrazovanju jer su one dio globalnosti, dio suvremenog društva.


Što Vi mislite o tome?



Oznake: body shaming, kolač, selfcare, mentalno zdravlje, Positive, odgoj, Obrazovanje, internet, suvremeno društvo

Uspjeli smo: film "Stepinac - kardinal i njegova savjest" je postao legitiman nastavni materijal u srednjim školama

srijeda , 10.02.2021.

Jutarnji list izvještaj

Višemjesečni trud se isplatio! Uspjeli smo! Hvala na divnoj prilici izrade tematske pripreme za povijesno - dokumentarni film Stepinac: kardinal i njegova savjest. Na temelju tematskog planiranja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je izdalo suglasnost na temelju stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje te preporučilo srednjim školama u Republici Hrvatskoj uporabu i korištenje filma kao nastavnog materijala te samo tematsko planiranje u svrhu izvođenja nastave.

Srce mi je veliko kao kuća! :)

Ogromno hvala mojoj divnoj profesorici Vjeri Brković na suradnji te Hrvatskom katoličkom sveučilištu na ukazanom povjerenju. Konačan odgovor je stigao nekoliko dana prije današnje televizijske premijere samog filma na HTV1 u 20:10 sati.



U vrijeme ratne ekspanzije nacističkog Trećeg Reicha i fašističke Italije tijekom Drugog svjetskog rata, na prostoru Hrvatske stvorena je ustaška satelitska Nezavisna Država Hrvatska. Bez stvarne samostalnosti i suverenosti predstavlja jednostranačku, diktatorsku i marionetsku državu pod patronatom Njemačke i Italije s ciljem stvaranja rasno - etnički čiste države, stoga dolazi do primjene rasnih zakona te osnivanja koncentracijskih logora. Porazom u Drugom svjetskom ratu, Nezavisna Država Hrvatska je ostala dio prošlosti, a Komunistička partija Jugoslavije preuzela je vlast kao borac protiv fašizma. Odmah nakon završetka rata pokrenula je obračun s neprijateljima i utire put komunizmu revolucionarnim terorom pomoću represivno – propagandnog aparata u svrhu izgradnje novog jugoslavenskog društva, što je obilježilo daljnju povijesnu događajnicu hrvatske moderne povijesti dvadesetog stoljeća. Analizom života i djela nadbiskupa Alojzija Stepinca, učenici će prosuditi i vrednovati stvarna obilježja navedenih totalitarnih sustava i njihovo djelovanje na pojedinca i društvo te njegovu svakodnevicu.

Učenici će moći interpretirati život i djelo nadbiskupa Alojzija Stepinca u skladu s povijesnom zbiljom, vodeći računa o vremenskom, društvenom i političkom kontekstu, što rezultira identifikacijom ondašnjih vrijednosti, položaja u društvu i ljudskim pravima na rasnim, ideološkim, nacionalnim i vjerskim osnovama u svakodnevnom životu. Iznositi vlastito kritičko mišljenje o slobodi, ljudskim pravima, diskriminaciji i ulozi politike u konkretnim zbivanjima na prostoru Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njegova završetka; koristeći se pripremljenim povijesnim izvorom u obliku dokumentarnog filma– Stepinac: kardinal i njegova savjest. Također, objašnjavati djelovanje totalitarnih političkih sustava na svakodnevni život pojedinca te cjelokupnog društva tumačenjem povijesnih izvora.

Vaša Marta Bačić ex Petrić






Oznake: alojzije stepinac, povijest, Dokumentarni, dvadeseto stoljeće, kurikulum, Obrazovanje, nastava, suvremena povijest, škola za život

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.