Sveti Otac Ivan Pavao II. je po prvi puta pastoralno pohodio Hrvatsku u subotu 10. i nedjelju 11. rujna 1994. godine. U tom dvodnevnom boravku, koji je bio najavljen u kolovozu iste godine, Papa svojom prisutnošću na hrvatskom tlu propovijeda mir, dijalog, solidarnost, bratstvo i ljubav. S početkom rata u raspadnutoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, Sveti Otac je silovito zastupao mirno rješenje sukoba te dijalog između zaraćenih strana. Najimpozantniju hvalu hrvatskog naroda je postigao braneći legitimno pravo naroda na slobodu te izborenim priznanje Republike Hrvatske kao međunarodnog subjekta; neovisne i suverene države u siječnju 1992. godine. Sveta Stolica je prateći poslanje Crkve neprestano prizivala miroljubivu soluciju rata. Iako je Sveti Otac imao namjeru posjetiti Sarajevo, Beograd i Zagreb, prilike su dopustile samo pohod hrvatskom glavnom gradu.
Posjet Svetog Oca u rujnu 1994. je postao mjesto kolektivnog pamćenja hrvatskog naroda – duboko utkano u suvremenu hrvatsku povijest. Njegova prisutnost u Zagrebu se može nahoditi kulminacijom odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Uzvišeni vjerski događaj je u Zagrebu omogućio najveće euharistijsko slavlje hrvatskog naroda na kojem se časno okupilo oko milijun vjernika iz cijele Hrvatske te svijeta. U svim odaslanim riječima Svetog Oca, prikupljena je podrška, ohrabrenje, težnja suradnji i blagoslov napaćenog naroda. U vremenu kada je još uvijek trajala neizvjesna borba, a pitanja ljudskih prava u ratom pogođenoj Hrvatskoj izviru svakodnevno – bilo je važno svjedočiti misiji i zaštitničkoj ulozi Ivana Pavla II. koji je tražio milosrđe te oprost na području prožimanja različitih kultura i naroda.
Dojmljiva povijesna memorija je okupila trajne uspomene Hrvatske - Papino cjelivanje hrvatske grude, doček hodočasnika, svečanu Večernju u zagrebačkoj prvostolnici, zajedničke molitve sa svim vjernicima u nedjelju 11. rujna te odzdrav prigodom odlaska. Papina homilija je bila, pri nedjeljnom euharistijskom slavlju, posvećena zazivu suradnje sukobljenih polova kako bi se izgradila bratska solidarnost u trenucima patnje s ciljem uspostave istinskog i pravednog mira. Iako je pohod trebao u svojoj središnjici imati temu proslave devetstote obljetnice Zagrebačke biskupije, njegov važniji smisao jest reprezentirao traganje za obustavom ratnih zbivanja. Papa u svojim govorima nije zaboravio jednakopravnost svih naroda koje svrstava u okrilje homogene obitelji zagrljene božanskom ljubavlju. Crkvu u Hrvatskoj i integralan narod je zamolio da postanu dio graditelja te svjedoka mirnog suživota za opće dobro na balkanskom prostoru. Moralni i duhovni autoritet Ivana Pavla II. je potaknuo hrvatski narod te globalnu publiku da zastanu u aktualnim momentima tadašnjice i sagledaju sve ratne slike koje su bile protivne pravima svakog živog bića. Uz geslo „Papa je s vama“, Ivan Pavao II. je sa snažnom željom progovarao o kršćanskim vrijednostima koje su primjenjive na profanu, ratnu stvarnost. Bez obzira na vjersku prvenstvenost, Papin pohod je bio instruktivan u političkim aspektima zbog evociranja o elementarnim pravima svakog naroda i pojedinca na život u miru i općem dobru. Upućene poruke Svetog Oca su nosile predznak općevažeće i globalne težine za višestruke političke primjene kako bi se sačuvali ljudski životi i mir.
Mir, milosrđe, brižnost, sloboda, ljubav, pravda, oprost i pomirba simboliziraju okosnice prvog pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Dana 10. i 11. rujna 1994. godine je postavio ciljeve, težnje i smjernice zalaganja hrvatskom narodu za uspostavom mira te prekidom rata. Njegovi neiscrpni navodi i danas mogu poslužiti kao neosporan izvor moralnog kompasa za pojedinca, skupinu ili narod. Hodočasnici koji su svjedočili velebnom posjetu Ivana Pavla II. označavaju dio slavlja važnosti mira i svakog ljudskog života za koje je Papa molio od prvih ratnih zbivanja u Domovinskom ratu.
Dinamičnom vjerskom ustrajnošću u stvaranju ekumenskog međureligijskog dijaloga, zajedništva te nagovještajem pravednog mira, Sveti Otac je pozivao na učvršćivanje poljuljanih sveza za budućno blagostanje svih balkanskih naroda i njihovih država. Riječi Ivana Pavla II. prilikom posjeta te njegovih hrvatskih sugovornika, predstavnika Crkve i države su transmitirale trajnost dijaloga te odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske zajedno sjedinjujući hrvatsku prošlost i tada ratom obavijenu višegodišnju zbilju. Poslije analize pohoda Hrvatskoj 1994. godine, Svetog Oca možemo okarakterizirati kao pastoralnog poslanika u službi mira, dijaloga i pomirenja. Njegova prisutnost je značila, u najtežim danima hrvatske povijesti u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, upotpunjavanje nade i svijesti, prevladavanje mržnje te ponudu realnog razumijevanja potrebe trajnog pravednog mira.
Pojava i govori Svetog Oca Ivana Pavla II. su donijeli, tijekom posjeta u Zagrebu 1994. godine, hrvatskom narodu utjehu u patnjama prouzrokovanim Domovinskim ratom. Nazočni hodočasnici su bili pozvani na promicanje kulture mira, ljubavi, općeljudske suradnje i komunikacije koja će donijeti svijetlu budućnost, stoga se taj grandiozni trenutak povezanosti poglavara Katoličke Crkve Ivana Pavla II. i Hrvatske bilježi duboko u najljepšu povijest slobodne i samostalne države koja se uspjela obraniti u obrambeno - oslobodilačkom ratu.
(Izvor: vlastiti magistarski rad, srpanj 2020.)