Indijanka vegetarijanka
31.03.2010., srijeda
Soja – visoko nutritivna namirnica
U Kini i Mandžuriji je uzgajana više od 5,000 godina. Brzo se proširila u Japan, međutim trebalo joj je dosta dok se probije na Zapad. Kod nas još uvijek nije baš ljubljena namirnica. No, treba znati da se radi o veoma bogatoj namirnici koja ima gotovo pa sve tvari potrebne organizmu. Evo nekih zanimljivih podataka: - soja u prosjeku sadrži oko 40 posto proteina (dvostruko više od mesa) koji se uglavnom sastoje od svih esencijalnih aminokiselina (organizan ima izravnu potrebu za njima jer ih nije u mogućnosti sam stvarati) - soja sadrži oko 20 posto masti (peterostruko više od mesa) – od toga su 86 posto nezasićene masne kiseline - soja sadrži 15 posto glicida te vitamine A, B1, B2, B9, D i E te mineralne soli – kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij, natrij, sumpor. Soja ima veliku energetsku vrijednost pa je povoljna za prehranu djece, adolescenata i osoba koje su izložene napornom radu. Lako je probavljiva i odlična kod stanja slabosti ii za osobe osjetljiva želuca. Sustavno korištenje sojina ulja pridonosi prevenciji ateroskleroze i tromboze. Nije zabilježen neželjeni učinak korištenja zrna soja ili njezinih derivata. |
30.03.2010., utorak
Ponedjeljak bez mesa sve je rašireniji
Ponedjeljak bez mesa ili poznatiji kao 'Meatless Monday' sve se više širi svijetom. U Velikoj Britaniji i SAD-u već su mnoge javne ustanove (posebice škole i vrtići) prihvatile ponedjeljak bez mesa kao svoj udio u smanjenju zagađenja okoline, ali i nastojanju da se ljudi zdravije hrane. Prošli tjedan ovakav je ponedjeljak uveden i u kanadskom Quebecu. 'Meatless Monday' je kampanja čiji je jedan od glavnih zagovornika Paul McCartney, bivši Beatles. Pitam se hoće li kampanja i kada stići i u hrvatske javne ustanove. |
29.03.2010., ponedjeljak
Zabranili jesti meso radnicima na gradilištu
U Perthu u Australiji na jednom su gradilištu zgrade zabranili građevinskim radnicima da jedu sendviče sa šunkom ili bilo kakvo drugo meso jer – to nije u redu. Investitori su indijski multimilijarderi koji ne vole meso i zato žele da se meso ne jede i na gradilištu zgrade koja će biti njihovo vlasništvo. Računa se da je investicija vrijedna 70 milijuna australskih dolara te se radi o vrlo velikoj zgradi. Izgradnja bi trebala biti gotoova do kraja 2011. godine. Zbog ove odluke su se digli radnici, no čini se da će, ako žele posao, morati jesti vegetarijansku hranu. 'Jedenje mesa stvara lošu karmu i nepravilan i loš krug stvari', rekao je indijski vlasnik. |
27.03.2010., subota
Pugwis
26.03.2010., petak
Alarmantna stopa samoubojstava među mladim Indijancima
25.03.2010., četvrtak
Tobey Maguire podupire vegetarijanske opcije u američkim školama
24.03.2010., srijeda
Adrian Predrag Kezele: Skrivene poruke, skrivena značenja
Knjiga na 235 stranica o razgovorima s prirodom. Svi se odgovori nalaze u svemiru oko nas. Ako pravilno postavimo pitanje, priroda, svemir, ljudi dat će nam odgovor. Samo treba dobro gledati, slušati i pratiti stvari oko sebe. Jer sve nosi određenu poruku, sve stvari koje 'slučajno' vidimo ili čujemo, osjetimo. Dio knjige mi se sviđa, a dio već prelazi u praznovjerje pa čak me i preplašio. Tako se opisuje da postoje dobri i loši znakovi pa tako npr. treba vidjeti s koje ste strane vidjeli psa jer o tome ovisi je li to dobar ili loš znak. Ili, kada se probudite, kroz koju nosnicu zrak bolje prolazi jer je kroz jednu dobar znak, a kroz drugu loš. O tim znakovima ovisi uspjeh određenog dana. A što npr. ako imate zakazanu operaciju ali toga jutra zrak bolje prolazi kroz 'krivu' nosnicu? U knjizi se opisuje i lijepa meditacija koja nosi naziv 'Molitva srca' koja se pripisuje autoru pod imenom Hesychius iz 15. stoljeća: 'Sjedni sam u tišini. Spusti glavu, obori oči, diši nježno i zamislii da gledaš u svoje srce. Prenesi svoj um, svoje misli, iz glave u srce. Kad izdišeš, kaži: 'Gospodine Isuse Kriste, smiluj mi se.' Kaži to nježno pokrečući usne, ili u sebi. Pokušaj sve druge misli ostaviti po strani. Budi miran, strpljiv i ponavljaj ovaj proces vrlo često.' |
23.03.2010., utorak
Dobre masnoće smanjuju bolesti srca za 20 posto
Zamjena zasićenih masnoća s onim nezasićenima može smanjit pojavu bolesti srca za visokih 20 posto, piše BBC. Istraživanje je provedeno u SAD-u na 13,000 ispitanika. Najveći izvori zasićenih masnoća nalaze se u mesu i maslacu i margarinu. Zasićene masne kiseline podižu razinu lošeg kolesterola u krvi koji začepljuje krvne žile. S druge strane, nezasićene masne kiseline povećavaju količinu dobrog kolesterola. Studija je pokazala da povećanje nezasićenih masnoća u prehrani za samo pet posto smanjuje rizik od bolesti srca za čak 10 posto. Ipak, mnogi ljudi izbace zasićene masnoće, ali uzimaju procesuiranu hranu koja je prepuna drugih vrsta masnoća (tzv. trans masnoća) koje su također loše za zdravlje. Dakle, treba pažljivo birati izvore nezasićenih masnih kiselina. Samo neki od izvora nezasićenih masnih kiselina su kukuruz, sezam, soja, suncokret, masline, kikiriki, orašasti plodovi, avokado, itd. |
22.03.2010., ponedjeljak
Totalno zaljubljena u... smoothie
Smoothie je napitak od voća i povrća koji je stigao iz SAD-a. Dok ga na našim policama u trgovinama ima tek ponegdje i s malim izborom, u SAD-u već dugo vremena postoje specijalizirane trgovine samo s ovim napicima. U početku se radilo samo o voćnom soku i ledu, dok se danas stavlja veliki raspon namirnica kako bi se podigla nutritivna vrijednost napitka koji tako postaje i zamjena za obrok. U njega se može staviti i tofu, razne sjemenke, med, pčelinji prah, sirutka u prahu... zapravo sve što poželite i što se da smiksati u blenderu. U knjižnici sam podigla knjigu s receptima o smoothiejima i tako otkrila njihovu čar pa ih pravim gotovo pa svaki dan. Pokazalo se i super za moje dijete koje ih isto voli jer je odličan način da se smiksaju namirnice koje inače, kada bi ih vidio 'sirove', ne bi jeo. U biti se može staviti bilo što što imate od povrća ili voća. Važan sastojak je smrznuto voće/povrće ili jogurt koje daje gušću strukturu. Evo jednog smoothieja iz moje kuhinje: 2 banane 1 šalica jogurta 2 žlice meda ili cvjetnog praha 3 naranče 1 šalica smrznutog šumskog voća par kockica smrznutog zelenog čaja Banane i naranče oguliti, banane narezati na kolutiće, a naranče na kockice od 1 cm. Prvo se u blender stave namirinice koje nisu smrznute i miksaju kojih 45 sekundi. Nakon toga se dodaju smrznute namirnice te miksaju dok smjesa ne postane glatka. Najbolje je poslužiti odmah. Može se ukrasiti komadićima voća nabijenim na štapić. |
21.03.2010., nedjelja
Hachiko: A Dog's Story
Predivan film o vjernosti psa. U glavnoj ulozi, uz psa je i Richarde Gere. Radi se o tome da on pronalazi napuštenog psića na željezničkoj stanici i uzima ga. Supruga mu se isprva ljuti i ne želi ga, on joj obećaje da ga neće zadržati. Međutim, kako vrijeme prolazi, postaju sve povezaniji. Svakog dana pas počinje pratiti svoga gazdu do željezničke stanice i onda ga u točno vrijeme kada se vlakom vraća kući s posla čeka i prati kući. No, jednog dana čovjek na poslu doživi srčani udar i umre. Međutim, Hachiko, ili kako ga od milja svi zovu – Hachi, svakog dana dolazi na željezničku postaju u točno vrijeme (17 h) kako bi dočekao svog gazdu. I tako punih devet godina iz dana u dan, sve dok ga nisu pronašli mrtvog. Što je još ljepše i ujedno potresnije je i činjenica da je sve snimljeno prema istinitom događaju. Radi se o čovjeku i njegovom prijatelju psu Hachiju iz Tokija. Pas je ondje umro 8. ožujka 1935. godine. Postao je prava senzacija, a na mjestu gdje je čekao svog gospodara napravljen mu je i spomenik. Originalna verzija filma o psu Hachiju u Japanu je doživjela veliki uspjeh, a po uzoru na njega snimljen je i ova verzija s Gereom. Film je postao inspiracija za mnoge druge animirane filmove, knjige te slikovnice. |
20.03.2010., subota
Svjetski je dan bez mesa
20. siječnja se od 1985. godine obilježava kao Svjetski dan bez mesa. Iako su vegetarijanci i vegani u manjini, ipak sve više ljudi shvaća prednosti bezmesne prehrane. Ova prehrana manje zagađuje okoliš, a pojava tumora i drugih oboljenja kod vegetarijanaca je za 20 posto manja. I poznate osobe apeliraju na sve manje jednje mesa, a jedan od najglasnijih je Sir Paul McCartney koji je o ovom govorio i pred EU parlamentom. U mnogim se država u škole i druge javne ustanove uvodi jedan dan bez mesa, obično je to ponedjeljak, poznat kao 'Meatout Monday'. Ovo je godine ovaj dan obilježen u Sisku, Zagrebu, Čakovcu, Karlovcu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu i Koprivnici. Dijelili su se besplatni veganski objedi, a između ostalog i veganski kulen. |
18.03.2010., četvrtak
Članak od prije 104 godine
Pronađen je članak tiskan u novinama u Kanadi prije 104 godine. Radi se o plivačkoj utrci koja je onda organizirana u Torontu. Plivalo se 2 milje, a pobijedio je vegetarijanac koji je sve preplivao za 52 minute. Cijelo natjecanje nije oglašeno kao natjecanje između vegetarijanaca i ljubitelja mesa, već se kasnije saznalo kako su osobe u utrci koji su postigli bolje rezultate vegetarijanci te su se za utrku pripremali jedući maslac od kikirikija, orašaste plodove te friško povrće. Više na: http://www.opposingviews.com/i/vegetarians-make-better-lovers-better-fighters-better-swimmers |
17.03.2010., srijeda
Uzgoj mesa kao jedan od glavnih zagađivača
Kada usporedimo koliko je vode i hrane potrebno da bi se proizvelo meso koje danas većina konzumira, plus i količina CO2 koji se ugojem otpušta u atmosferu, dolazimo do podatka da je uzgoj životinja za hranu (osim što je nehuman) i jedan od najvećih zagađivača Zemlje. Potrebno je 200 litara vode da bi dobili 1 kilogram pšenice. Da bi dobili 1 kilogram mesa, potrebno je 20.000 litara vode. Za četveročlanu obitelj koja konzumira meso u godini dana potroši se goriva dostatno za 6 mjeseci vožnje automobilom. Krv koja istječe iz životinja nakon što ih zakolju, odlazi direktno u naše rijeke i tako ih zagađuje. Sav otpad i izmet od milijardi životinja slijeva se u more i rijeke, što stvara prekomjernu pojavu raznih algi. Oko 50% zagađenja vode u Europi uzrokovao je masovan uzgoj stoke. Dušik iz gnojiva uskladištio se u podzemne vode u tolikoj mjeri da neke mineralne vode više ne zadovoljavaju kriterije pitke vode. Voda potrošena da bi se dobilo 5 kg mesa proporcionalna je godišnjoj potrošnji jednog domaćinstva. Podzemne vode crpe se u ogromnim količinama za potrebe životinja, što još više doprinosi i doprinjet će nestašici vode. 100 litara vode potrebno je da bi se proizveo 1 kg pšenice, a za 1 kg mesa potrebno je 10.000 litara vode. Dodajem ovim podacima i osobno iskustvo u vezi priča o ribi kao zdravoj hrani. Pitanje je – koliko je ribe koja dolazi u naše trgovine uhvaćena dok slobodno pliva rijekom ili morem, a koliko je uzgojeno u uzgajalištima. I tu počinje moja priča. Za vrijeme ljetovanja na Braču šetnjom smo došli do uvale u kojoj se uzgajaju tune. Smrad je bio jak (po pokvarenoj ribi). Voda masna po površini. Toliko o zdravlju te ribe. Inače, ja se uopće ne zavaravam. Itekako znam da su i bilje i soja pune pesticida te vreba GMO hrana. No, radi se o tome što manje šteti Zemlji i što manje šteti meni te na kraju i cjelokupnom životu na Zemlji. A kada se radi o Indijancima – oni su imali svoje zlatno doba u sasvim nekim drugim vremenima. Da smo barem nešto preuzeli od njih, ne bismo došli do ovolikog zagađenja. Jer sasvim je druga stvar kada je Indijanac ubijao životinju kako bi preživio i pri tome iskoristio svaki njezin djelić te ubijao samo onoliko koliko mu treba, i ovo što se danas radi po farmama – velikim mučilištima životinja. |
16.03.2010., utorak
Jesu li vegetarijanci sposobni samo za sjedilački način života?
Hvala svim komentatorima, i dobronamjernim i zlonamjernim (a čini se kako ovi drugi ispucavaju neke svoje frustracije na ovaj način, ali neka ih, bolje i to nego uzeti pušku pa ubiti dva nevina čovjeka na cesti). Potaknuta jednim komentarom odlučih istražiti jesu li vegetarijanci sposobni samo za sjedilački način života. Veliki je odgovor: NE. Dakle, rodila sam (a porod je trajao 21 sat, gdje ćeš većeg fizičkog napora!) imam dijete od 5 godina (samo mame znaju koji fizički napor iziskuje briga o malom djetetu), imam dva psa koje redovito (čitaj – svaki dan) vodim u šetnje, imam vrt koji kopam i plijevim, imam dvorište koji redovito kosim, imam voćke i grožđe o kojem se brinem, vježbam svaki dan, kuham svaki dan, radim (posao) svaki dan... No, neki će reći – to nije fizički napor kao sport ili kopanje kanala. Stoga evo primjera vrlo uspješnih sportaša koji su napravili izvandredne rezultate iako su 'samo' vegetarijanci ili vegani. Na prvo mjesto stavljam Carla Lewisa, osvajača šest olimpijskih medalja. Osim njega, evo ih još: Ridgely Abele – Američki državni prvak u karateu BJ Armstrong - Zvijezda američke košarke Surya Bonaly - Prvak u olimpijskom umjetničkom klizanju Peter Burwash - Osvajač Davis kupa Andreas Cahling - Prvak u Body-buildingu Chris Campbell - Prvak u Olimpijskom hrvanju Nicky Cole - Prva žena koja je pješačila do Sjevernog pola Di Edwards - Trkač, olimpijski polufinalist Clare Francis - Nautičar Ruth Heidrich - 6-puta Ironwoman Sally Hibberd - Prvakinja britanskog ženskog brdskog biciklizma Keith Holmes - Svjetski prvak u boksu srednje kategorije Desmond Howard - Profesionalni nogometaš Peter Hussing - Europski prvak u boksu superteške kategorije Kathy Johnson - Olimpijski gimnastičar Debbie Lawrence - Svjetska rekorderka u brzom hodanju (Women's 5K racewalk) Judy Leden - Britanska, europska i svjetska prvakinja u ženskom zmajarenju (hanggliding) Sixto Linares - Držač svjetskog rekorda u 24-satnom triatlonu Cheryl Marek and Estelle Gray - Držači svjetskog rekorda u Cross-country tandemskom biciklizmu Ingra Manecki - Svjetski prvak u bacanju diska Bill Manetti - Prvak u Power-liftingu Ben Matthews - Prvak US Master's maratona Robert Millar - Biciklist Dan Millman - Svjetski prvak gimnastičar Ed Moses - Dvostruki osvajač olimpijske zlatne medalje u utrci preko prepona na 400m Martina Navratilova - Legendarna prvakinja u tenisu sa 166 osvojenih naslova, 9 puta prvakinja Wimbledona Paavo Nurmi - Trkač dugoprugaš, maratonac, osvajač 9 Olimpijskih medalja i 20 svjetskih rekorda Bill Pearl - Četiri puta pobjednik - Mr. Universe Bill Pickering - Držač Svjetskog rekorda u plivanju Stan Price - Držač Svjetskog rekorda u dizanju utega Murray Rose - Plivač- osvajač mnogih Olimpijskih zlatnih medalja i svjetskih rekorda Dave Scott - 6 puta pobjednik na Ironman Triathlon of America. Judith Oakley - Cross Country trkač i 3 puta prvak u velškom brdskom biciklizmu i Cyclocrossu Emmil Watson - Gladijator, pobjednik za Englesku Jane Welzel - Prvak u US National maratonu James Willstrop - Prvak u squashu Charlene Wong Williams - Olimpijska prvakinja u umjetničkom klizanju I još ponešto o prehrani sportaša bez mesa: Biljne namirnice sadrže manje zasićenih masti i kolesterola a više vlakana i aktivnih tvari (npr. fito spojeva) koje imaju važnu ulogu u sprječavanju i liječenju bolesti poput raka. Npr. protein soje ima manju biološku vrijednost (BV) nego proteinski koncentrat sirutke i izaziva manji porast mišićne mase, ali ima značajne prednosti u odnosu na druge proteine. Soja sadrži zadovoljavajuću kvalitetu bjelančevina i puno poželjnih biljnih tvari, koje se pokazuju djelotvornima u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti, raka dojke i prostate. Također ima i jako antioksidativno djelovanje, a kako sportski napori izazivaju veliko opterećenje (pri čemu dolazi do stvaranja slobodnih radikala), sportaši trebaju sve dostupne antioksidanse iz hrane. Ako želite prehranu bogatu bjelančevinama, nije potrebno uvijek jesti meso, nego treba dobro naučiti kombinirati namirnice kako bi se iskoristila njihova maksimalna vrijednost. Općenito, kada se mahunarke i žitarice konzumiraju zajedno, postiže se sklad aminokiselinskog sastava jer su u tim kombinacijama zastupljene sve esencijalne aminokiseline. I za kraj: ljudi,shvatite, ja uopće ne kritiziram ljude koji jedu meso. Neka svatko sam sebi bira što će jesti. Znam da ne mogu promijeniti cijeli svijet, ali mogu svoj, i to je to. Tolerancija, razumijevanje, suživot, ljubav – to su moji motivi u životu. I još nešto: pusa Goldie i Luki :-) |
15.03.2010., ponedjeljak
Dokazano – i ribe osjećaju bol
Obično se smatra da su ribe 'niža' bića koja za razliku od primjerice sisiavaca i ptica, ne osjećaju bol ili je osjećaju toliko kratko da je to ljudima nezanemarivo. No, istraživačica riba Victoria Braithwaite izdala je knjigu 'Fish Feel Pain?' u kojoj opisuje niz bolnih eksperimenata (ili bolje reći tortura) koje je obavljala na ribama kako bi dokazala da i one osjećaju bol. Primjerice, dokazala je da kada se ribi ubrizga pčelin otrov, ona postaje jako agresivna i ljuta sve dok taj otrov ne prestane djelovati. Osim ovoga, znanstvenici su dokazali da primjerice zlatna ribica, za koju se smatra da ima pamćenje tek nekoliko sekundi, može zapamtiti rutu za bijeg kada se nađe u opasnosti (ne radi li se onda tu o dugotrajnijem pamćenju?). Ovo je nekima i prije bilo jasno, a nekima neće biti ni sada. Posebno onim 'vegetarijancima' (totalno kriv naziv za osobe koje jedu bilo kakvu životinju) koji kažu da su vegetarijanci, ali jedu ribe jer su ribe glupe i ne osjećaju bol. |
13.03.2010., subota
Na referendumu u Švicarskoj odlučili – životinjama ne trebaju odvjetnici
7.ožujka u Švicarskoj je održan referendum o tome treba li i životinjama nabavljati odvjetnike kako bi se mogle braniti kada su im ugrožena prava. Ipak, na ovo je pitanje stiglo jedno veliko NE! U većini kantona ovo 'NE' je veće od 80 posto, a u cijeloj Švicarskoj za 'DA' je glasalo 29,5 posto. Švicarska ima jedan od najoštrijih zakona o životinjama na svijetu. Nedavno je u zakonu donijeto da treba štititi i dignitet biljaka te da svoja prava itekako imaju i ribe u akvarijima te ptice u kavezima. U zakonu tako piše da svinje, psi i slična društvena bića ne smiju biti ostavljene same. Tko ima konja ili kravu mora ga/ju redovito izvoditi na livadu i vježbati. Za vlasnike pasa preporučuje se da idu na tečajeve na kojima će naučiti kako se pravilno brinuti za svog ljubimca. Desnica je bila protiv ovog pitanja za referendum, a zakon su željeli progurati zaštitinici životinja u parlamentu. Mnogi sada kažu da je švicarski zakon o dobrobiti životinja toliko dobar da životinjama i ne trebaju odvjetnici. No, kako bilo, ovo mi je jako zanimljiva tema. Kolika li je samo svijest ljudi ondje kada mogu raspisati referendum o ovim pitanjima. I kada će Hrvatska imati barem sličnu svijest, ne samo o životinjama već i prema svom čovjeku?! |
12.03.2010., petak
Što su prioni?
Prioni su najsitnije čestice žive tvari, sitnije od virusa i izgrađene od proteina. Riječ prion dolazi od proteinaceous infectious particle ( on se odnosi na virion ). Prione je otkrio Stanley B. Prusiner 1982. godine na sveučilištu California u San Franciscu. Uzrokuju proteinske bolesti, (spongioformne encefalopatije: goveđi spongiforni encefalitis (poznat i kao kravlje ludilo), skrepi bolest ovaca, Creutzfeld-Jakobova bolest i kuru bolest), koje u kasnim stadijima dovode do demencija, grčeva i poremećaja u motoričkim funkcijama. Razdoblje inkubacije može trajati vrlo dugo (čak do 10 godina). Prioni napadaju isključivo mozak. Još nije u potpunosti poznat način njihova djelovanja, ali se zna da se u dodiru s prionom 'normalna' forma bjelančevine mijenja. Infektivni prioni (PrpSC) u kontaktu s normalnim, staničnim prionima (PrpC) konvertiraju normalne prione u infektivne. Infektivni prioni su vrlo rezistentne molekule u usporedbi s drugim proteinima. Ne uništavaju se pasterizacijom niti sterilizacijom. Lijeka nema, a smrtnost je stopostotna. |
11.03.2010., četvrtak
Otkriven sasvim crni carski pingvin
Kraljevski pingvini poznati su po svom bijelom trbuhu i crnim leđima, odnosno izgledu koji podsjeća na nošenje smokinga kod ljudi. Međutim, otkriven je i sasvim crni pingvin, dakle bez bijelog trbuha. Kažu da je ovo mutacija koja se događa na jednom u milijardu pingvina pa čak i rjeđe. Ipak, radi se o sasvim zdravom pingvinu koji ima još jednu neobičnost – ima jako velike noge (ne dugačke, već široke) kada se usporede s nogama ostalih pingvina. Ovaj je primjerak fotografirao i otkrio fotograf National Geographica na jednom otoku u blizini Antarktike. Evo kako izgleda taj rijekti pingvin: http://www.treehugger.com/files/2010/03/all-black-penguin-discovered-seems-underdressed.php |
10.03.2010., srijeda
Tuljanovo meso na meniju kanadskog parlamenta
I dok veći dio svijeta osuđuje ubijanje tuljana koje odobrava kanadska vlada, čini se kako će u toj državi proći još mnogo dok se nešto poduzme oko ovog problema. Naime, jedne je godine jedan kanadski guverner pojeo srce netom ubijenog tuljana. Ove godine, pak, uveli su menije s tuljanovim mesom u restoran kanadskog parlamenta! I čini se kako to nikome ne smeta, odnosno, tek je jedan kanadski političar prosvjedovao protiv nove hrane na jelovniku. |
09.03.2010., utorak
Otrovana dva mala tigra u nacionalnom parku
U nacionalnom parku u Indiji pronađena su dva mrtva tigrića. Ne zna se točno što im se dogodilo, ali policija misli da su otrovani. U blizini je pronađena mrtva koza te se smatra da su tigrići otrovani iz osvete, jer je majka ubila kozu za svoje mlade. Ovo je velik šok jer je populacija tigrova drastično pala i ove su divne životinje na rubu izumiranja. U ovom ih nacionalnom parku ima svega oko 40. Indija pokušava podići svijest ljudi o važnosti očuvanja vrste raznim edukativnim programima među pučanstvom. |
08.03.2010., ponedjeljak
BORIS VELIČAN: 'Odavde do Tralala'
Putopis u obliku dnevničkih zapisa o putovanju Svilenom cestom 2001. godine i sedam godina nakon toga. Prvi put Boris ide u džipu i s prijateljem, dok drugi put ide na skuteru i to sam. Opisuje ljude i prirodu i sve probleme na koje običan čovjek ne bi ni pomislio kada bi krenuo na putovanje u nepoznato. Knjiga je puna humora i jako mi se svidjela. Ako se ikada uputim na putovanje u Bugarsku, Tursku, Iran, Pakistan i Kinu sigurna sam da će mi mnoge informacije iz ove knjige biti i više nego korisne! Super! Boris je snimio i dokumentarac, odnosno više njih jer je poduzeo i druga putovanja, ali HRT ga već godinama zavlači i ne želi ih otkupiti. Sudeći prema knjizi, mislim da je to prava šteta jer bismo sigurno svi sigurno uživali. Što se može, ne mogu svi biti Stipe Božić! Sretno Boris, držim fige da ih HRT jednom ipak uzme, jako bih to voljela!!!! |
07.03.2010., nedjelja
Mačka usvojila zečića
Da jedna vrsta životinje usvoji drugu, nije nikakva novost. Ovo je samo jedan u nizu primjera – mačka je usvojila malog zečića. Preslatko! |
06.03.2010., subota
Mačka
|
05.03.2010., petak
Izumrla žaba ponovno pronađena
Žaba, koja je smatrana izumrlom prije trideset godina, ponovno je pronađena. Radi se o žabi Litoria castanea koja je živjela (i živi) u Australiji. Ovu vrstu žabe ponovno je pronašao znanstvenik koji se bavi njihovim istraživanjem, a kaže da će lokalitet na kojem su pronađene ostati tajan kako bi ih zaštitio. No, nekoliko je primjeraka već odnijeto u zoološki vrt u Sydneyu kako bi se započelo na programu (umjetnog) razmnožavanja. |
04.03.2010., četvrtak
Švedska će izgraditi novih 2.000 vjetrenjača
Švedska širokim koracima ide naprijed u ostvarenju ciljeva o obnovljivoj energiji. Tako planiraju u sljedećih deset godina izgraditi 2.000 novih vjetrenjača za proizvodnju električne energije. Ova država želi do 2020. godine doći do cilja, a on je da 50 posto električne enrgije u ovoj državi dolazi iz obnovljivih izvora. |
03.03.2010., srijeda
Malo činjenica o prometu
Vlastito vozilo – sloboda, tako to obično percipiramo. No, osim što je buka koja dolazi od automobila sve veća, pješaci se moraju provlačiti između posvuda parkiranih auta, a o smrdljivom zraku da i ne govorim, ipak vlastite automobile ima tek mali dio stanovnika. Šokira li podatak da vlastito vozilo ima samo 20 posto svjetskog stanovništva? Da, čak 80 posto ljudi na Zemlji koristi konje, bicikle, rikše ili idu pješice. Ipak, i ovih 20 posto jako zagađuje – danas je oko 700 milijuna motornih vozila na svijetu što je deset puta više nego 1950. godine. I još nešto – svaka treća gradska vožnja obavlja se na udaljenosti manjoj od osam (8!!!!!) kilometara. |
02.03.2010., utorak
Nike će proizvoditi dresove od stare plastike
Nike će za nadolazeće nogometno prvenstvo za neke timove proizvesti gornji dio dresa od stare plastike. Ovakve će majice tako imati igrači Brazila, Nizozemske i Portugala. Osim što je ovo eco-friendly potez, svakako je i materijalni potez jer je proizvodnja majica od starih plastičnih boca jeftinija za kojih 30 posto. Prema The Guardianu, potrebno je osam plastičnih boca za proizvodnju jedne majice. Boce će se uzimati sa smetlišta u Japanu i Tajlandu. Računa se i da će obožavatelji kupovati ovakve majice. Dobro je za okoliš, a dobro je i za posao, kažu u Nikeu, koji nije prva kompanija koja pravi odjeću od starih flaša, ali je zasigurno jedna od najutjecajnijih. |
01.03.2010., ponedjeljak
Deborah Rodriguez: Kabulska škola ljepote
Roman na oko 260 stranica o američkoj frizerki koja stiže u Kabul s nadom da pomogne afganistanskim ženama. Sve se događa u razdoblju od 2002. do 2006. UIpjela je otvoriti tzv. Školu ljepote u kojoj se Afganistanke školuju kako bi mogle otvoriti vlastite salone za frizure, manikuru, šminkanje i slično jer je to vrlo popularno u toj državi. Iako ne bismo ni pomislili, afganistanske žene, iako nose burke, jako paze na svoj izgled i obožavaju šminku te raskošne frizure. Amerikanka se čak udaje za jednog Afganistanca koji ima obitelj sa ženom i osmero djece u Saudijskoj Arabiji. Priča je to i o društvu i stanju u Kabulu nakon rata. Mnogo se doznaje o ljudima, prvenstveno ženama, koje su tople uspkros sudbini koja ih ne mazi. Većinu ih muževi tuku i siluju te su prisiljene udavati se za znatno starije muškarce. Ipak, ima i onih koje su imale sreću pa su se udale iz ljubavi ili i ako je brak bio ugovoren, imale su nježne muževe koji ima pomažu oko brige oko kuće i djece. Na kraju Škola ljepote biva zatvorena, a stanje se u Kabulu pogoršalo zbog američkih vojnika koji su 'slučajno' ubili civile. Ovo izaziva bijes prema strancima. A gdje i ne bi? |