Krešimir Miletić, univ.spec.act.soc. rođen je 1973. u Zagrebu. Oženjen je i otac četvero djece. Diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu, Pravni fakultet, kao diplomirani socijalni radnik na temu: Aktualnost socijalnog nauka Katoličke crkve u Hrvatskoj. Magistrirao je na poslijediplomskom specijalističkom studiju 'Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje' Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Osim redovnog obrazovanja završio je niz edukacija i nekoliko certifikata s područja građanskog odgoja, psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, psihosocijalnog tretmana maloljetnih počinitelja nasilja, rada s djecom koja imaju rizično ponašanje i dr.

Dopredsjednik je stranke Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, član predsjedništva i Velikog vijeća Hrasta. Djeluje u nekoliko udruga koje promiču i zagovaraju obiteljske i kršćanske vrijednosti (Udruga za promicanje obiteljskih vrijednosti – Blaženi Alojzije Stepinac, Vigilare). Voditelj je građanske inicijative 'I ja sam bio embrij' koja okuplja više od 145.000 građana Republike Hrvatske. Trenutno je zaposlen u Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Zašto ste se odlučili aktivirati baš u Hrastu, što Vas je privuklo?

Kada smo stvarali Hrast, krenuli smo od početne ideje da su Hrvatskoj potrebne korjenite promjene. Počeli smo okupljati ljude koji su tražili tu promjenu i koji vjeruju da se poštenim, strpljivim i ustrajnim radom može mijenjati društvo. Hrast je opcija onih koji nemaju iluzije oko toga da su potrebne promjene i da oni koji su stvarali probleme ne mogu ponuditi rješenja. Hrast je opcija onih koji žele drugačiju i iskreniju politiku, koja se temelji na služenju narodu i zalaganju za opće dobro.

Unatoč brojnim obavezama koje imamo na svojim radnim mjestima, u obiteljima, župama i udrugama bili smo jednostavno prisiljeni reagirati na činjenicu da stvari u Hrvatskoj idu u pogrješnom smjeru i da gospodarska, moralna i politička kriza ima svoje korijene upravo u krizi vrijednosti.

Privukli su me dobri, vrijedni i pošteni ljudi, naše zajedništvo, ali i potpuno drugačija kultura međusobnih odnosa i vrijednosti koje se žive unutar Hrasta. Jako sam zahvalan što sam imao priliku i privilegiju upoznati veliki broj predivnih ljudi iz cijele Hrvatske koji dijele iste vrijednosti i koji se nesebično zalažu za opće dobro i žele zajedno raditi na pozitivnim promjenama u svojim sredinama u kojima žive. Upravo radi svih tih divnih ljudi osjećam duboku zahvalnost i privilegiju biti dio Hrasta.

Koja je po Vama najveća snaga i vrijednost Hrasta?

Najveća snaga i vrijednost Hrasta su njegovi ljudi – jednostavni, pošteni, vrijedni i vjerodostojni. Ovom prilikom im svima želim zahvaliti na zajedništvu i dosadašnjem angažmanu, kao i svim ljudima koji su nam iskazali povjerenje i dali svoj glas na dosadašnjim izborima.

Zašto mislite da je Hrast potreban hrvatskom društvu?

Hrvatskoj su potrebni novi ljudi, koji mogu misliti, raditi, graditi i stvarati drugačije od onih koji su nas doveli u ovu situaciju. Potrebne su zdrave i funkcionalne obitelji koje su temelj svakog društva. Potrebne su vrijednosti, zajedništvo, poštenje i ljubav prema malom čovjeku i Domovini u cjelini. Zato je Hrast potreban jer Hrast je sve ovo objedinio i učinio djelatnim. Hrast raste upravo zato što je u svoje temelje ugradio ovu iskrenost i čistoću kao ideal od kojeg nećemo odustati.

Naša Vas javnost prepoznaje kao sudionika i jednog od pokretača brojnih akcija i inicijativa u kojima ste ustali u obranu kršćanskih i općeljudskih vrijednosti. Uz angažman u Hrastu, javnost Vas je upoznala kroz udrugu Vigilare i Udrugu za promicanje obiteljskih vrijednosti – Blaženi Alojzije Stepinac. Zašto su ovakve akcije važne? Što Vas je motiviralo na taj angažman?

Jednostavno ne mogu samo promatrati i ne raditi ništa u situaciji kada se ugrožava ili napada nešto što mi je važno. Sa 17 godina sam kao maloljetni dragovoljac 1991. otišao s prijateljima braniti Hrvatsku. To je bila moja reakcija na ono što se tada događalo. I danas osjećam potrebu reagirati na toliko nasilje kojem smo izloženi na svim razinama društva, na pokušaje da nam se nasilno nametne jedna nova i destruktivna ideologija koja želi redefinirati doslovno sve – od antropologije čovjeka do braka i obitelji, temelja društva.

Radi se o perfidnom i opasnom totalitarizmu zakamufliranom u navodnu borbu za ljudska prava i toleranciju, a upravo smo posljednjih godina mogli svjedočiti potpuno suprotnom ponašanju zagovornika te ideologije: kontinuirana vrijeđanja, ponižavanja, ismijavanja, pa čak i fizički napadi na neistomišljenike dio su njihove strategije kojom žele ušutkati i eliminirati sve koji im se suprotstavljaju. Primjer kako su se odnosili prema Judith Reisman ili prema građanskoj inicijativi 'U ime obitelji' najbolje oslikava koje vrijednosti zagovaraju i u kolikom su raskoraku sa sadržajem pojmova demokracije, tolerancije i poštovanja dostojanstva ljudske osobe.

Rezultati naših akcija i djelovanja su danas itekako vidljivi. Možda najveća vrijednost svih tih akcija je u umrežavanju velikog broja dobrih, poštenih i vrijednih ljudi koje sam zahvaljujući tim akcijama imao priliku i privilegiju upoznati. Javnost je imala priliku dobiti iznimno važne informacije o pojedinim temama, a koje nisu mogli dobiti od onih koje zapravo svi zajedno plaćamo da zagovaraju naše interese – Vlade, saborskih zastupnika, političara. Upravo suprotno, Vlada i političari ponašali su se uglavnom nekonstruktivno, čak destruktivno, izbjegavajući javne rasprave, otežavajući ih ili napadajući, diskreditirajući i diskriminirajući sve koji misle drugačije negoli oni.

Na poseban način osjećam veliku zahvalnost što sam imao priliku surađivati sa odličnim timom ljudi u udruzi Vigilare i Udruzi za promicanje obiteljskih vrijednosti – Blaženi Alojzije Stepinac. Vjerujem da su akcije koje smo radili pokazale da se može biti vrlo konkretan i uspješan u obrani dostojanstva braka i obitelji, zaštite ljudskih prava i obiteljskih vrijednosti. Ovakva prijateljstva jednostavno nije moguće izbrisati.

U ovome trenutku odlučio sam nastaviti angažman isključivo kroz Hrast, kroz politički angažman, jer vjerujem da je potrebno razdvojiti politički angažman od angažmana koji je svojstven civilnom društvu. Odluka nije bila jednostavna, jer je tim ljudi s kojima sam surađivao, ali i sama narav takvog djelovanja vrlo privlačna i nekako jednostavnija od bavljenja politikom.

No sada jednostavno osjećam odgovornost i potrebu da kroz Hrast omogućimo ljudima koji traže svoju političku opciju da dobiju autentične zastupnike na svim političkim razinama, kao i da motiviram što veći broj kvalitetnih ljudi da se odluče ući u politiku i preuzeti odgovornost za upravljanje našim zajedničkim dobrima.

Koje su, prema Vašem mišljenju, prednosti ulaska u politiku iz prostora civilnog društva?
Nama koji smo došli iz civilnog društva u prostor politike puno je jednostavnije i lakše živjeti taj koncept suradnje, povezivanja i komuniciranja s građanima jer je to bio temelj i našeg angažmana u udrugama. Djelujući u udrugama naučio sam kreirati akcije koje uz ograničene resurse mogu okupljati i mobilizirati veći broj ljudi te postizati odlične rezultate. Obzirom da Hrast u svojem vodstvu i članstvu okuplja osobe koje su se, između ostalog, profilirale kroz uspješne akcije koje su okupljale i dobivale potporu velikog broja građana, držim da je to strateška prednost Hrasta u odnosu na druge političke stranke.



U Vašim nastupima u javnosti često naglašavate da se ovdje radi i o borbi za obranu demokracije u Hrvatskoj. Zašto to mislite?

U demokraciji vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Demokracija je nespojiva s nasilnim nametanjem ideologija. Političari u tom prostoru trebaju biti zastupnici, predstavnici, zagovornici interesa i vrijednosti tog istog naroda. Oni trebaju slušati taj narod, služiti mu. Cjelokupno ponašanje sadašnje vladajuće većine, ali i dosadašnjih političkih elita, odudara od tih temeljnih načela. Stječe se dojam da im narod zapravo smeta u ispunjenju nekih njihovih osobnih, stranačkih ili nečijih planova koje su kao nalog dobili od nekog trećeg.

Javne rasprave prilikom donošenja važnih zakona se održavaju tek toliko da se ispuni forma, a sabornica nalikuje na teatar u kojem se tek izglasavaju odluke koje su donesene na nekom drugom mjestu, daleko od očiju javnosti. Cijela farsa oko pokušaja opstrukcije prvog narodnog referenduma u Hrvatskoj, nepoštivanje rezultata tog referenduma, pa zatim pokušaji izmjena Ustava kojim bi se praktički onemogućilo da budući referendumi budu uspješni jasno pokazuje da ova vladajuća većina zapravo ratuje protiv demokracije i građana, pokušavajući uvesti totalitarizam i jednoumlje u Hrvatsku. Demokracija svakako podrazumijeva slobodne i neovisne medije, što je u Hrvatskoj poseban problem, jer je kontrola informacija jedna od važnih poluga i obilježja upravo totalitarnih sustava.

Predsjednik ste Zagrebačke podružnice Hrasta. Možete li nam reći kako je Hrast prošao na zadnjim lokalnim izborima i što je novo u Zagrebačkom Hrastu?

Grad Zagreb ima 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. Hrast u ovome trenutku ima ogranke u 16 gradskih četvrti, a u narednih nekoliko tjedana planiramo osnovati i taj posljednji ogranak u gradskoj četvrti Brezovica. Ovime će Hrast imati svoje ogranke u svim gradskim četvrtima Grada Zagreba, što držimo odličnim rezultatom.

Hrast je na zadnjim lokalnim izborima u Zagrebu dobio ukupno 33 vijećnika; 8 vijećnika u vijećima gradskih četvrti i 25 u vijećima mjesnih odbora. Ako uzmemo u obzir da su ovo bili prvi lokalni izbori na kojima je sudjelovao Hrast, na izrazito skromna sredstva koja su uložena u kampanju, te da se broj stanovnika u pojedinoj gradskoj četvrti kreće oko 45.000, što odgovara veličini srednjeg grada u Hrvatskoj, dolazimo do zaključka da je Hrast ostvario odličan rezultat.

Ponosni smo na rezultate svih naših lista, a posebno na pobjedu u Sesvetskom Kraljevcu gdje je Hrast dobio 25% svih glasova.

Samostalna lista za Gradsku skupštinu Grada Zagreba dobila je 9.551 glas ili 3,28%. Na svim listama za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, osim u Sesvetama, gdje je Hrast izišao sa samostalnim listama, nastupili smo sa HSP dr. Ante Starčević koji nam je bio glavni partner na razini gradskih četvrti i mjesnih odbora, a u nekoliko gradskih četvrti i sa Obiteljskom strankom.

Hrast je nedavno ušao u koaliciju 'Savez za Hrvatsku' s kojom će nastupiti na predstojećim izborima 2014. i 2015. Kakve rezultate očekujete na izborima za Europski parlament?

Pojavljivanje Saveza za Hrvatsku očito je izazvalo veliko zanimanje, ali i svojevrstan potres u političkom prostoru Hrvatske. To je u prvom redu moguće vidjeti u reakcijama onih istih medija koji otvoreno propagiraju i podupiru vladajuću koaliciju, odnosno koje kontrolira vladajuća većina. Po prvi puta imamo situaciju da će birači moći zapravo birati između dvije opcije ili dva bloka na ovom dijelu političkog spektra, što će olakšati biračima izbor, a ujedno im dati garanciju da im glas neće biti bačen.

Hrast ima veliku šansu na zajedničkoj listi upravo zbog preferencijalnog sustava glasovanja koje omogućava da kandidat Hrasta, neovisno o poziciji na listi, pobijedi ukoliko dobije najviše preferencijalnih glasova, odnosno ukoliko najveći broj građana zaokruži upravo njega između svih drugih kandidata na zajedničkoj listi Saveza. Uvjeren sam da će Hrastov kandidat, obzirom na sadašnju nacionalnu raširenost i prepoznatljivost samog Hrasta, dosadašnje rezultate, kao i veliki broj motiviranih članova i podupiratelja, postići odličan rezultat.

Dio medija kao da stvara dojam sukoba između Saveza za Hrvatsku s jedne strane i HDZ-a s druge strane. Kako to komentirate? Postoji li taj sukob?

Hrast nikada nije djelovao protiv ikoga, već ZA pozitivne promjene u Hrvatskoj. Razumljivo je da postoje određene napetosti i međusobni problemi pojedinih članica Saveza i HDZ-a, zbog nekih neriješenih ili spornih situacija u pojedinim lokalnim sredinama, ali sam uvjeren da će vrijeme koje je pred nama pokazati da će takvih situacija biti sve manje. Uvjeren sam da sve članice Saveza za Hrvatsku žele prije svega usmjeriti djelovanje na rješavanje velikih problema u kojima se nalazi Hrvatska. Unutar Saveza aktivirane su zajedničke koordinacije koje intenzivno rade programske smjernice za EU izbore, usklađivanje medijske i marketinške strategije itd. Temeljni cilj svih nas na ovom dijelu političke scene jest promjena sadašnje vladajuće strukture i logično je da jedino njima odgovaraju sukobi.

Tko će biti Hrastov kandidat za listu za EU parlament?

To će praktički odlučiti naše članstvo. Naše podružnice će na svojim vijećima provesti raspravu i predsjedništvu će svaka od njih predložiti kandidata koji zadovoljava nekoliko kriterija koje smo zajedno usvojili. Među kriterijima je svakako izvrsnost kandidata, nacionalna prepoznatljivost, poznavanje jezika, sposobnost uspješnog zagovaranja kršćanskih vrijednosti, rezultati na prošlim EU izborima i dr. Predsjedništvo Hrasta će na temelju tih prijedloga odlučiti tko je taj kandidat, ali je izvjesno da će najveći utjecaj imati upravo članovi preko svojih podružnica.

Zašto je važno da Hrastov kandidat uđe u EU parlament?

Iznimno je važno da u radu Europskog parlamenta, gdje se donose odluke koje će utjecati na živote svih nas, sudjeluju zastupnici koji će znati zagovarati hrvatske interese, vrijednosti, kulturu i identitet hrvatskog naroda. Važno je da se i na europskoj razini povežemo sa zastupnicima koji promiču iste vrijednosti kao i mi, da se aktivno uključimo u nastojanja oko zaštite obitelji, dostojanstva ljudske osobe, roditeljskih prava, ali i promicanja zakonske regulative i okvira koji će omogućavati razvoj Hrvatske, zapošljavanje, razvoj gospodarstva, zaštitu prirodnih resursa. Također, Hrast će u Europskom parlamentu inzistirati i uvjetovati napredak pristupnih pregovora Srbije sa rješavanjem svih otvorenih pitanja vezanih uz Domovinski rat; od pitanja nestalih do ratne odštete, tužbe za genocid i uređivanja prava hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, prestanka provođenja sustavne politike odnarođivanja bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Bačkoj i Srijemu. Na poseban način promicati ćemo rješavanje pitanja i statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao konstitutivnog naroda do ostvarivanja potpune ravnopravnosti

Što očekujete od Hrasta u sljedećih nekoliko godina?

Na početku sam rekao da smo u Hrastu počeli okupljati ljude koji vjeruju da se poštenim, strpljivim i ustrajnim radom može mijenjati društvo. Hrast će prije svega nastaviti okupljati takve ljude kojih vjerujem da ima jako puno u Hrvatskoj i rasti, razvijati svoju infrastrukturu i povećavati članstvo. Očekujem da ćemo postati parlamentarna stranka i značajno utjecati na pozitivne promjene u Hrvatskoj. Bilo bi odlično ostvariti parlamentarni status i u EU parlamentu jer bi time mogli proširiti djelovanje i na europsku razinu. No, za sve to smo svjesni da je potreban strpljiv i ustrajan rad. Građani će znati prepoznati i nagraditi poštenje, zalaganje, vjerodostojnost i iskrenost. A Hrast s time nema problem. Naprotiv, Hrast počiva na ovim vrijednostima.

Izvor: HRAST