Kardinal Bozanić na dvostrukoj poslavi sljemenske crkve

23.07.2013.

Euharistijskim slavljem koje je u nedjelju 21. srpnja predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić proslavljena je na Zagrebačkoj gori 80. obljetnica posvete i 50. obljetnica župe Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, izvješteno je na portalu Glasa Koncila. S kardinalom Bozanićem, na otvorenom prostoru ispred crkve ispunjenom mnoštvom vjernika, koncelebrirali su provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove dr. o. Ante Tustonjić, superior svetišta Srca Isusova o. Mirko Nikolić, nekadašnji isusovački provincijali o. Ivan Fuček i o. Petar Galauner, ravnatelj Radio Marije o. Stjepan Fridl te ostali svećenici.

"Dragi hodočasnici, što bi Zagreb bez Sljemena? Što bismo mi vjernici mogli bez naše Majke Nebeske? Danas smo ovdje hodočasnici. Hodočasnici koji imaju pred sobom cilj", napomenuo je kardinal Bozanić u propovijedi, ukazujući kako se hodočasnici na svojim putovanjima pokušavaju približiti Onome koji stanuje u visinama te kako je čovjek blizak Bogu istodobno blizak samome sebi i drugim ljudima.

Ukazao je potom na dvostruki jubilej sljemenske crkve, posebno pedeset godina postojanja župe. "Osnovana je u kolovozu 1963. godine, upravo u vrijeme kada je zasjedao Drugi vatikanski sabor, koji mjesec dana poslije smrti pape Ivana XXIII. koji je sazvao Koncil i koji će, kako se najavljuje, biti proglašen svetim u ovoj godini. Ovaj jubilej slavimo i u Godini vjere, koju je proglasio papa Benedikt XVI. i kroz nju nas vodi papa Franjo, želeći da posvijestimo svoju vjeru, da shvatimo kako je vjera poseban dar, posebno svjetlo", kazao je kardinal Bozanić, podsjećajući kako je u pohode Majci Božjoj Sljemenskoj rado dolazio bl. Alojzije Stepinac, te kako je i bl. papa Ivan Pavao II. prošao gotovo istim sljemenskim stazama na putu prema Mariji Bistrici i Stepinčevoj beatifikaciji 3. listopada 1998. godine.

"Hodamo ovim svijetom, ali zajedno u društvu s tolikima koji nam pokazuju svjetlo, cilj, koji nam primjerom svojega života svijetle. Naši sveci, naši blaženici, na čelu s Kraljicom blaženika i svetaca, Blaženom Djevicom Marijom, Kraljicom Hrvata. Ovdje smo da nju molimo, da ištemo njihov zagovor, učvrstimo svoju vjeru, kako bismo znali u svom životu davati prvo mjesto Bogu i Božjoj riječi", zaključio je zagrebački nadbiskup.

Pri kraju misnoga slavlja, uz zahvale upravitelju župe o. Josipu Rožmariću, kardinal Bozanić prisjetio se kako je dan nakon imenovanja zagrebačkim nadbiskupom 4. listopada 1997. godine pohodio sa svojim prethodnikom, blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem, Zagrebačku goru i Majku Božju Sljemensku, gdje su se dugo zadržali u molitvi i razgovoru.

Zahvalne riječi hodočasnicima uputili su isusovački provincijal Tustonjić, superior Nikolić i Fridl, a sviranjem orgulja svečanost je uveličao o. Marijan Steiner.

Ideja za gradnju crkve-kapele na Zagrebačkoj gori nastala je još početkom 20. stoljeća, no tek krajem svibnja 1928. godine, na poticaj planinara Marijine kongregacije građana i radnika, pri svetištu Srca Isusova u Palmotićevoj kod isusovaca, započinje se s ozbiljnim radom. Briga oko gradnje povjerena je o. Josipu Mülleru (1883-1945), zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel darovao je zemljište, a arhitekt Juraj Denzler (1896-1981) projektirao crkvu Majke Božje Sljemenske. Crkva je zamišljena kao spomenik 1000. obljetnici hrvatskoga kraljevstva i 1300. obljetnici pokrštavanja Hrvata.

Prvu misu 11. rujna 1932. u šumi pored kapele predvodio je pomoćni zagrebački biskup dr. Dominik Premuš, a na polnoćku iste godine euharistija je prvi put slavljena unutar crkve. Crkvu je posvetio zagrebački nadbiskup Antun Bauer 16. srpnja 1933. godine. Župnom crkvom proglašena je trideset godina kasnije, točnije 3. kolovoza 1963. godine. Majka Božja Sljemenska, Kraljica Hrvata, kao duhovna okrjepa sljemenskim planinarima smještena je na 1001 metar nadmorske visine, istočno od vrha Sljemena.

Izvor: IKA

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.