Od utemeljenja 1607. godine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svojoj je četiri stoljetnoj povijesti bila smještena u isusovačkoj gimnaziji na Katarininu trgu, zgradi današnjega rektorata Sveučilišta u Zagrebu, secesijskoj ljepotici na Marulićevu trgu te naposljetku od 28. svibnja 1995., gdje je i danas smještena, u impresivnoj staklenoj kocki, knjižnici 21. stoljeća.

Novu su zgradu Knjižnice projektirali vrsni hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić, a njezina je gradnja zacrtana zakonom iz 1971. godine, kao jedan od četiriju kapitalnih objekata kulture od nacionalnoga značenja.

Knjižnica danas obavlja zadaću središnje knjižnice Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu te je svojim fondom, u kojem čuva gotovo 3 milijuna svezaka, nositeljica hrvatske znanstvene i kulturne pisane baštine.

Prostor Knjižnice prostire se na više od 36 000 metara kvadratnih, sadrži gotovo 13 000 metara polica u čitaonicama sa slobodnim pristupom i 110 000 metara pokretnih regala u zatvorenome spremištu.

Za korisnike je osigurano 1100 mjesta, 64 mjesta u čitaonicama zbirki posebne građe, kao i 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad, 2 sobe za grupni rad, 10 odjeljaka za studijski rad, kao i 150 mjesta u čitaonici za noćni rad.

Knjižnica danas ostvaruje približno 350 000 posjeta korisnika godišnje te više od 700 000 virtualnih posjeta.

Na obljetnicu useljenja u novu zgradu Knjižnice za sve korisnike koji nisu među svakodnevnim posjetiteljima, doživljaj knjižnice i njezinih korisničkih prostora nudimo preko http://tinyurl.com/cq4h2qw

Izvor: nsk.hr