Kardinal Jorge Mario Bergoglio, sve do sinoć, obnašao je dužnost nadbiskupa Buenos Airesa
JOŠ VIJESTI

OSTAVKA MIISTRA TURIZMA
Jakovčić: IDS želi graditi, a ne rušiti, ali Plan 21 više ne postoji

NEMARNOST REZULTIRALA TROŠKOM
MORH nepotrebno plaćao račune za telefon

SUTRA AUDIJENCIJA ZA KARDINALE
Inauguracijska misa novog pape 19. ožujka
Kao što se predviđalo, najavljivalo, pa čak i priželjkivalo, tjednima i danima uoči konklava, Katolička crkva dobila je svog prvog poglavara podrijetlom iz Latinske Amerike!
Novi se papa do izbora za 265. nasljednika sv. Petra i uzimanja pontifikalnog imena Franjo I. zvao Jorge Mario Bergoglio i obnašao je dužnost nadbiskupa Buenos Airesa.
U argentinskom glavnom gradu je i rođen, prije 76 godina, i to u talijanskoj doseljeničkoj obitelji, skromnih prihoda. Njegovi roditelji, Mario, po zvanju željezničar, i majka Regina Sivori, kućanica, podrijetlom su iz Pijemonta i Đenove. Nakon što je diplomirao kemiju na Sveučilištu u Buenos Airesu, odlazi u sjemenište. Postao je isusovac, 11. ožujka 1958., dakle prije točno 55 godina! Licencijat iz filozofije postigao je na Colegio Máximo San José u San Miguelu. Doktorirao je u Njemačkoj. Potom je bio rektor filozofskog i teološkog fakulteta u San Miguelu. Biskupom postaje 1992., a 1997. imenovan je koadjutorom nadbiskupom Buenos Airesa. Obnašao je dužnost predsjednika Argentinske biskupske konferencije (2005. - 2011.), a kardinalom je imenovan 2001. Bio je članom Kongregacije za bogoslužje i sakramente, Kongregacije za kler, Kongregacije za institute posvećenog života i družbe apostolskog života, Papinskog vijeća za obitelj i Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku. Obnašao je i dužnost grkokatoličkog ordinarija u svojoj zemlji.
Demokratski kriterij
Posrijedi je prvi papa rođen u Novom svijetu i prvi koji dolazi s južne hemisfere. Kardinali okupljeni na konklavama u Sikstinskoj kapeli držali su se, između ostalog, i demokratskog načela da na mjesto novog rimskog biskupa bude izabran njihov kolega koji dolazi s kontinenta na kojem živi najviše katolika. U Južnoj Americi, naime, živi 300 milijuna kršćana vjernih Rimu ili 27,87 posto svih katolika na svijetu. Ako se tome pribroje katolici u Središnjoj Americi (3,00 posto ukupnog broja katolika) i na Karibima (1,77 posto), onda dolazimo do zaključka kako u Latinskoj Americi danas živi gotovo 33 posto ili trećina ukupnog broja svih katolika na kugli zemaljskoj. S 286 milijuna katolika, Europa je tek na drugom mjestu po broju pripadnika Katoličke crkve. Važno je znati da se dvije najveće katoličke zemlje na svijetu, Brazil, sa 123 milijuna katolika, i Meksiko, u kojem živi 95 milijuna katoličkih vjernika, nalaze upravo u Latinskoj Americi. Među prvih deset zemalja po broju katolika još su tri države sa zapadne hemisfere, Sjedinjene Države (74 milijuna katolika), Kolumbija (39 milijuna) i Argentina (36 milijuna). Toliko o opravdanosti da novi papa bude izabran baš iz Latinske Amerike.
Talijanski lobi
Zanimljiva je i činjenica da novi papa, iako dolazi iz Argentine, nosi talijansko prezime! Kao što se špekuliralo da bi izborom brazilskog kardinala Odila Schererea ili njegovog kanadskog kolege Marca Ouelleta na Petrovu stolicu bio ponovno izabran Nijemac, odnosno, Francuz, tako se i izbor Jorgea Bergoglija može promatrati kao nastavak dominacije papa talijanske krvi u dugoj povijesti papinstva. Nije nikakva tajna da su talijanski kardinali, gledano prema nacionalnom ključu, najbrojnija frakcija u kardinalskom zboru.
Draško CELING

Izvor: Glas Slavonije