Vatikanski samostan u kojem će papa Benedikt XVI. živjeti u svojoj prvotnoj namjeni bio je kuća vatikanskih vrtlara, ali blaženi Ivan Pavao II. 1994. prenamjenio ga je u zatvoreni samostan, javlja Katolička novinska agencija.

Papa Benedikt XVI. rekao je da će i nakon povlačenja iz službe "predano služiti svetoj Crkvi u budućnosti kroz život posvećen molitvi". Vatikanski glasnogovornik, o. Federico Lombardi rekao je da ne zna kad će radovi na preuređenju samostana Mater Ecclesiae u Vatikanskim vrtovima biti dovršeni, ali Papa će do tada živjeti u papinskoj ljetnoj rezidenciji Castel Gandolfu. No, budući da samostan nije velik, Papi će se pridružiti mali broj osoblja, a druga zajednica zatvorenih časnih sestara neće se useliti.

Pomoć Papi u svakodnevnoj brizi za Crkvu

Samostan ima dvanaest samostanskih ćelija i kapelicu, a kompleks koji je uglavnom skriven od pogleda visokom ogradom i biljkama, uključuje i vrt s povrćem te se nalazi na brežuljku sa zapadne strane apside bazilike Svetoga Petra. Tijekom posljednjih devetnaest godina različiti zatvoreni redovi časnih sestara boravili su u tom samostanu u razdoblju od tri do pet godina. Prva zajednica bile su klarise, zatim karmelićanke, benediktinke, a posljednje su bile časne sestre salezijanke koje su u samostanu bile do početka preuređenja.

I dok časne sestre kontemplativnih redova uglavnom ulaze u samostan s namjerom ostanka u tom samostanu čitavoga života, blaženi Ivan Pavao II. postavio je sistem izmjenjivanja kako bi Vatikanski samostan izrazio čast i istaknuo raznovrsnost ženskih redovničkih zajednica potpuno posvećenih molitvi i radu. Pravilo samostana Mater Ecclesiae naglašava da je cilj zajednice koja tamo živi "služenje u molitvi, klanjanju te zahvaljivanju" u tišini i samoći "kako bi podržale Svetoga Oca u njegovoj svakodnevnoj brizi za cijelu Crkvu".

Bogatstvo kontemplativnog života

Članak u Vatikanskim novinama u kojem je objavljeno osnivanje samostana 1994. piše kako je "prisutnost zajednice potpuno posvećene kontemplaciji u strogom papinskom samostanu blizu Petrove Stolice pokazatelj da kontemplativni život predstavlja bogatstvo i blago kojega se Crkva ne planira odreći".

Mali dio trenutne kuće u početku je bio vrtlareva kuća čiji je dio također bio srednjovjekovni toranj koji je vjerojatno bio dio Vatikanskih zidina u 13. stoljeću. Blaženi Ivan XXIII je 1960. godine pozvao novi arheološki istraživački institut kako bi tamo imao svoju bazu, a o. Lombardi rekao je da je kuću također neko vrijeme koristio i Vatikanski radio te da je kratko u njoj boravio sada kardinal Roberto Tucci, isusovac i dugogodišnji dužnosnik na radiju.

Autor: Elizabeta Mikulić/CNA