Kako bi naglasio važnost Drugog vatikanskog koncila i za 21. stoljeće, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu organizira Teološki simpozij pod nazivom „50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962.-2012.). Simpozij će se održati od 15. do 17. studenoga u Nadbiskupijskom pastoralnom centru u Zagrebu, a svečano otvaranje je 15. studenoga u 15 sati.

"Na Katoličko-bogoslovnom fakultetu smo shvatili da teološko obilježavanje ovog jubileja može pomoći ponovnom otkrivanju vrijednosti i sjaja Drugog vatikanskog koncila, posebno stavljajući naglasak na njegove dokumente", istaknuo je dekan KBF-a prof. dr. sc. Tonči Matulić. Podsjetio je da su upravo „vrijednost i sjaj“ - riječi bl. pape Ivana Pavla II., a preuzeo ih je i papa Benedikt XVI. u apostolskom pismu Porta fidei. Znakovitim je ocijenio i što je papa Benedikt XVI. upravo 11. studenoga 2012. proglasio Godinu vjere označujući time datum otvaranja Drugog vatikanskog koncila davne 1962.

Prof. Matulić istaknuo je kako na KBF-u žele da obilježavanje 50 godina od Drugog vatikanskog koncila bude ne samo teološki događaj nego i Crkveni i društveni.

"Ovime ćemo dobiti jedno oživljavanje poleta i zamaha na ponovnom buđenju pomalo uspavane koncilske obnove u Crkvi, ponovnom susretu s dokumentima Drugog vatikanskog koncila, koji su možda pomalo i zaboravljeni, da postanemo svjesni onoga što su nam govorili pape od tada naovamo, a pogotovo Ivan Pavao II. da nam je Drugi vatikanski koncil siguran kompas za vršenje djelovanja i poslanja Crkve u 21. stoljeću", rekao je prof. Matulić.

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban, član Organizacijskog odbora, podsjetio je na riječi pape Ivana XXIII. kako od početka postoji čitavo bogatstvo evanđelja, no pitanje je načina kako to bogatstvo prenijeti čovjeku. Vjeruje da će u tome pomoći i ovaj simpozij koji se, kako je izvijestio, sastoji od plenarnih izlaganja s pet tema, zatim rada u skupinama (ukupno njih deset) i na kraju panel-diskusije.

Prof. dr. sc. Mario Cifrak ukazao je, pak, kako se malo toga dogodilo u Hrvatskoj od Drugog vatikanskog koncila, izdvojivši značajnim tek prevođenje Svetog pisma na hrvatski jezik 1968. "Od tada se gotovo ništa nije učinilo, kao da je splasnuo entuzijazam, pa je ovo prilika i naša želja da ponovno probudimo sve to „blago koje nosimo u glinenim posudama“, a kako bi stvorili novu klimu i duhovno ozračje u hrvatskom narodu i društvu."

Prof. Cifrak je naglasio da se ovo ne tiče samo Crkve u Hrvatskoj nego cijelog hrvatskog naroda. "Javnost jedva pokazuje interes za teologiju i teološki diskurs, što je neprimjereno današnjem trenutku i vremenu kao i europskom kršćanskom ozračju. Iako se ono sve više potiskuje, bez njega se ne može biti Europljanin ni ući u Europu u koju mi želimo."

Izvor: Laudato