Ako se ostvare planovi, većina naseljenih jadranskih otoka od Pule do Dubrovnika mogla bi brzim hidrozrakoplovima biti povezana s većim gradskim središtima, ukupno tridesetak luka na našoj obali.
Prijedlog je iznio biznismen Sawo Runjajić, a projekt vodi Aqua Project Group i SF marina, dok avioni pripadaju tvrtki ECA – European Coastal Airlines, tvrtki kćeri ECA-e, Europski obalni zračni prijevoz, registriranoj i u Zagrebu.
Runjajić predlaže amfibijske zrakoplove s 19 sjedala tipa De Havilland Twin Otter DHC-6, koji mogu slijetati na more, ali i na tvrde piste. U prvoj fazi povezali bi Split i Dubrovnik s Korčulom i Hvarom, Visom, Lastovom i drugim otocima, a sjevernije Zadar, Rijeku, Pulu s Malim Lošinjem, Rabom i ostalim otocima. Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo iz zračne luke u Čilipima i iz Gruža, odakle bi let do Korčule trajao 20 minuta.
Od Splita do Hvara let bi trajao 12 minuta, dok bi se od Splita do Korčule letjelo 20 minuta. Dvije minute više leta trebalo bi od Rijeke do Malog Lošinja. Kasnije ove bi se otoke povezalo s talijanskim gradovima kao što su Brindizi, Bari, Foggia, Ancona, Rimini, Ravena, Bologna, Padova, Trst i Venecija.
Primjerice, iz Ancone do Malog Lošinja let bi trajao samo 32 minute, a od Pescare do Visa 42 minute. Jedan od nedostataka je buka od 85 decibela koju ovi hidroavioni proizvode samo pri polijetanju, s maksimalnom težinom uz najjaču snagu motora. Runjajić sugerira da zrakoplovi polijeću 400 do 500 metara izvan luke, gdje bi se nalazili i pontonski mini terminali, pa buka ne dopirala do obale.

Izvor: Aviokarte.hr