Nakon prođene 1.etape, poželjno je dodatno opskrbiti se hranom i pićem u Krašiću, jer je usputna moguća snabdjevenost slaba!

Krenuti ćemo od krašićke župne crkve Presvetog Trojstva kratko cestom prema Hrženiku i Jezeranama, gdje s lijeve strane možemo razgledati etnokuću, nekada vlasništvo obitelji Mrzljak (potrebna najava!). Par sto metara dalje u nastavku, krenuti ćemo na raskrižju putova desno cestom za Hutin, prvo usponom do krašićkog groblja, gdje se nalazi uz grobnu kapelicu grobnica Stepinčevih roditelja, te nekadašnjeg domaćina našem Blaženiku, tada krašićkog župnika, Josip Vraneković! Tu je sahranjen i Matija Burja, dugodišnji dušebrižnik karmelićanki u Mariji Bistrici.

Nakon obilaska i molitve za pokojne, nastaviti ćemo desno cestom prema Hutinu, stalno uz lijepe poglede na okolni krašićki kraj, gdje se na istočnoj strani vidi naselje Pribić,gdje je rođen naš drugi veliki nadbiskup, Franjo Kuharić! Pogledi su lijepi, posebno sada prema grkokatoličkom kompleksu, dok pogled unatrag seže prema sada nama već znanoj kapeli Sv.Ivana Krstitelja, koje je uz selo Hutin bilo zadnje moguće za prešetavanja našeg Blaženika u vrijeme zatočenosti! Nakon prolaza kroz selo spuštamo se desno uskom cesticom prema vidljivoj cesti koja iz Krašića vodi prema Sošicama i na drugu stranu u Pribić, Dol i Slavetić. Uskoro smo u dolini, gdje je se nalazi na malom otočiću lijepo obnovljena obnovljena kapelica sv.Marije bizantijskog stila, uz nju nekadašnji dvorac njihovih biskupa. Vrijedi napomenuti povijesni značaj ovog dijela, jer su tu prije imali svoj posjed vlastela Zrinski!

Nakon odmora i razgleda, trasom puta dalje cestom pa preko mosta rječice Kupčine nastaviti treba opet u jedno povijesno mjestance Pribić Crkveni! Nalazimo se u povijesnom kraju, gdje je znano pleme Pribe, koji su nakon raznih borbi stekli naklonost hrvatskih kraljeva, i po njima to mjesto dobilo je ime! No, povijest ovog kraja tražimo u dolasku do posjeta župne pribićke crkve Sv.Siksta, za koju se smatra za jednu od najstarijih u ovom dijelu podgorskih krajeva! Posebno je značajan oktogonalni zvonik crkve, a takvi zvonici su karakteristični za više crkvi u širem smislu jaskanskog područja. Vrijedi razgledati ovu crkvu, te dobiti više saznanja od domaćeg župnika (najava!). Nastaviti ćemo dalje, pokraj lijepo uređenog groblja, pa slabim makadamskim putom dalje kroz polje uz nastanjeni dio, prvo malim usponom desno, pa iza zadnjih kuća spustiti se putom do potoka, pa preko mostića doći na asfaltnu cestu kod kapelice-poklonca, pa nastaviti cestom kroz zaselak Kostel Pribićki i ubrzo dolazimo selo Dol Pribićki gdje se nalazi znana proštenišna crkva Majke Božje Dolske. Treba proći kroz selo i na kraju zadnjih kuća uspeti se do crkve, gdje se ispod nalazi malo staro groblje, a druge strane veće ispod crkve, novije.

Crkva MB Dolske u Dolu Pribićkom spominje se već od 14. stoljeća. Nalazi se na strmom obronku šumovitog i kamenitog Žalčevog brijega, otkuda sežu pogledi prema krašićkom polju prema Krašiću i Pribiću. Tu su nekada dolazili naši biskupi i kardinali na molitvu, posebno iz obližnjeg Pribića kardinal Franjo Kuharić, a iz Krašića i naš Blaženik! Unutrašnjost crkve je u baroknom stilu, kao i slikarije, gdje dominira prekrasan oltar, a "tuguju" na koru male orgulje (sada nažalost zapuštene, obnova?), znane predivnog zvuka i spominjane kao značajne u hrvatskom graditeljstvu(graditelj celjski majstor Scholz). Krajolik ovog kraja vuče poglede i na okolne brežuljke, gdje se nalaze dobri vinogradi, dok dolinom prilazi cesta iz Krašića i nastavlja u Slavetić. Naš put nakon posjeta ovom lijepom zdanju (opet najava pribićkom župniku!), vraćamo se natrag do spomenute ceste, te preko ceste na obližnje brdo i markiranim putom kroz vinograde doći do sela Okrug, gdje nas pogledom već privlači na drugoj strani udoline dvorac Oršića i nešto dalje crkva sv. Antuna Pustinjaka! Od raspela u Okrugu treba spustiti se u dolinu, i zatim uspeti do već spomenutog dvorca. Tu treba zastati, zbog prekrasnog pogleda unatrag prema Krašiću i putovima otkuda smo došli. Dvorac nije otvoren, jer služi svrsi se čuvanja dijela Državnog arhiva! Ali, pogledi očaravaju! Dok odavde jesu lijepi vidici prema krašićkoj dolini, dalje treba doći do nekadašnje župne crkve, gdje se sada pružaju prekrasni vidici prema svetojanskom i plešivičkom kraju i pokupskoj dolini! Dalje ćemo nastaviti povratkom do raskrižja cesta, gdje od kapelice poklonca sv.Ivana Nepomuka treba nastaviti u "planinarskom stilu", jer dalje imamo i označen put u Žumberak kroz visoko susjedno selo Goljak! Dolaskom u selo Goljak do kapelice, opet, nakon posebnih razgleda ubrzo iza ceste, koja strmo silazi u donje selo Dragovanjšćak, sići ćemo i mi kratko po stazi, pa drugom cestom do kapele sv.Ane. Dalje cesticom kratko do raskrižja cesta: lijevo u Goljak, a ravno silazom prvo strmije, a zatim kroz vinograde doći do raskrižja, gdje lijevo u silazu do sela Hrašće (desno se može do kratko do crkve sv.Vida, na Vidinu goricu). Kod kapelice-poklonca nastavljamo cestom desno (lijevo ide se u selo Hrašća!) do novijeg, ali zapuštenog kupališnog kompleksa zvanog „Svetojanske Toplice"! Iz raznoraznih razloga, bazeni propadaju, ali ipak se može osvježiti u obližnjem seoskom bazenu u sela Toplice! Voda je protočna, stalne temp. oko 24 stupnja!

Od već spomenutih zapuštenih bazena put nas vodi kratko prema selu Toplice, prvo pokraj kapelice, a zatim kod prve naseljene zgrade treba ići desnopa uz uz naseljene kuće laganim usponom na cestu, koja vodi u žumberačko gorje lijevo, a nas trasa puta vodi macadam cestom u naselje Bukovac, gdje se treba krenuti lijevo na Bukovački brijeg, te po njemu uz vikendice doći do kapelice, a prije nje spustiti se desno po uskom putu do asfaltne ceste, koja vodi u Goricu Svetojansku lijevo, a desno prema Belčićima. Tu treba prijeći cestu i preko mostića prijeći potoka Draga, pa usponom u mjesto zvano Gorica Svetojanska, po domaćem Sveta Jana, gdje smo odmah u centru, na trgu gdje je i župna crkva Sv. Ane (uskoro će biti ovdje i nova mrtvačnica!). Sa ovog povišenog mjesta, pogledi sežu unatrag, na dio kojim smo prošli sve od Slavetića, pa na obližnji šumski dio predjela Žitnica, gdje se vidi planinarski dom! Spomenuti treba i obližnju ruševinu stare utvrde Turanj još iz srednjeg vijeka u dolini, a pogledi sada već sežu na plešivički predjel, kuda ćemo krenuti na slijedeću etapu. Treba dodati, da se nalazimo u povijesnom dijelu "lijepe naše", nekadašnjem dijelu stare hrvatske Podgorske županije. Crkva i njen toranj potječu iz 19.stoljeća, a pogledi su otvoreni prema nižem jaskanskom području, te spomenutom plešivičkom gorju. Ovdje se može snabdijeti potrebnim jelom i pićem, a usputno ima sve više i ugostiteljskih objekata!

Za ovu trasu puta predviđena je jednodnevna hodnja od 5-6 sati, što ovisi o brojnosti grupe. Nije pretjerano teška i preporuča se svima, koji žele upoznati taj lijepi dio naše Domovine, posebno u sjećanju na našeg blaženog Alojzija Stepinca!

Izvor: http://www.stankokempny.hr