Knjižničari i drugi informacijski stručnjaci prvi put imaju pristup međunarodnom etičkom kodeksu, koji je u kolovozu 2012. godine usvojio Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA).

Etički kodeks za knjižničare i informacijske stručnjake obuhvaća pitanja poput pristupa informacijama, odgovornosti prema pojedincima i društvu, privatnosti, tajnosti i transparentnosti, otvorenog pristupa i intelektualnog vlasništva, neutralnosti, osobnog integriteta i profesionalnih vještina te odnosa poslodavca i djelatnika.

Kodeks je usvojio Upravni odbor IFLA-e tijekom Konferencije održane u Helsinkiju u Finskoj od 11. do 17. kolovoza 2012. godine.

Među ostalim, knjižničari i drugi informacijski stručnjaci trebali bi odbaciti cenzuru u svim njezinim oblicima, podržavati besplatno korištenje usluga te promicati iskorjenjivanje diskriminacije, osiguravajući da svi ljudi, bez obzira na status, imaju pristup informacijama.

Kodeks je tijekom 2011. i 2012. godine oblikovala IFLA-ina Komisija za slobodan pristup informacijama (FAIFE).

Radnom skupinom koordinirala je Hermanna Rösch, profesorica informacijskih znanosti sa Sveučilišta u Kölnu.

Srodna zanimanja, poput arhivista i muzejskih stručnjaka, već imaju međunarodne etičke kodekse. Međunarodno arhivsko vijeće (ICA) i Međunarodno muzejsko vijeće (ICOM) već su odavno razvili, prihvatili i zadržali svoje međunarodne etičke kodekse za arhive i muzeje, no IFLA i knjižničari dosad nisu imali sličan dokument.

Kodeks postoji u dvije inačice, duljoj i kraćoj.

Ovaj kodeks ne podrazumijeva ukidanje postojećih kodeksa niti ukidanje obveze stručnih udruga za razvoj vlastitog kodeksa kroz proces istraživanja i međusobne suradnje.

FAIFE je prikupio gotovo 40 etičkih kodeksa za knjižničare iz cijelog svijeta.