Duhovi su posljednja nedjelja u uskrsnom vremenu, a na taj se dan na poseban način spominjemo silaska Duha Svetoga na apostole okupljene s Marijom u dvorani Posljednje večere na točno pedeseti dan nakon Kristova uskrsnuća. Zbog toga Duhovi nose i ime Pedesetnica (od grčkog pentkosté hméra = pedeseti dan), a taj se naziv sačuvao i u modernim jezicima kao npr. u engleskom Pentecost, njemačkom Pentekoste, talijanskom Pentecoste itd.

Da bismo razumijeli Duhove kao blagdan i zbog čega se slave baš pedesti dan nakon Uskrsa potrebno je na trenutak proučiti naše drevne korijene u hebrejskoj tradiciji. Pasha je blagdan kojim se Izabrani narod spominje noći u kojoj je Gospodin prošao među Egipćanima ubivši sve prvorođence, a sačuvao Izraelce koji su poškropili krvlju žrtvene životnje ulazna vrata svojih kuća i na taj način obilježili svoju pripadnost Gospodinu. U Starome zavjetu nalazimo Božju zapovijed da svake godine narod ima obvezu obredno kroz pashalnu žrtvu spomenuti se ovog čudesnog događaja i izlaska iz egipatskog ropstva (Izl 12, 24-27). Pedeseti dan nakon blagdana Pashe Židovi su se spominjali sklopljenog Saveza s Bogom na brdu Sinaj i primanja Deset zapovijedi u pločama Zakona.

Iako je od izlaska iz Egipta do sklapanja Zakona u stvarnosti prošlo puno više od pedeset dana, u hebrejskom kalendaru ono je poprimilo simbolično značenje (7x7 + 1 dan blagdana) i ustalilo se na pedesti dan nakon blagdana Pashe. Razlog tome je vezanost drevnog hebrejskog naroda za ritam žetvi i agrarnog načina života u kojem je suživot s prirodom bio puno izraženiji i skladniji.