O prvom dijelu pohoda Benedikta XVI. Hrvatskoj

Pod gore navedenim naslovom u nedjeljnom izdanju vatikanskog dnevnika L'Osservatore Romano (5. lipnja) direktor Gian Maria Vian napisao je uvodnik o početku pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Prenosimo ga u cijelosti.

„Razmišljanje o današnjoj Europi“ bila je tema Benedikta XVI. tijekom susreta s novinarima koji su ga pratili u zrakoplovu na putu prema Hrvatskoj i prilikom dolaska u Zagreb gdje ga je s srdačno i s poštovanjem dočekao predsjednik Ivo Josipović. Jasno je izrečena važnost integracije jednog malog naroda u Europu koji najmanje trinaest stoljeća ima ukorijenjene kršćanske tradicije i odnose s rimskim sjedištem.

Na područja koja su u dvadesetom stoljeću potresli ratovi i neopisiva nasilja, ali koja se posljednjih desetljeća opskrbljuju najprije zajedničkim ekonomskim, a zatim i političkim ustanovama, proces prema ujedinjenju žurno se mora poduprijeti i obogatiti na kulturnoj i duhovnoj razini. U primanju novih država – kao što je i Hrvatska nakon dvadeset godina svoje neovisnosti – Europa ih mora znati integrirati prihvaćajući blagodat različitosti.

Doprinos koji Hrvatska može dati Europi je upravo ukorijenjeni kršćanski humanizam i snaga povijesti koja je znala suprotstaviti se apstraktnomu racionalizmu. To je, prema Papinu viđenju, protulijek skepticizmu pred birokratskim licem Europske unije. Zbog njega mnogi građani ostaju daleko ili se udaljuju od izgradnje stvarnog jedinstva kao važan i neizostavan primjer ostatku svijeta.

Pred izazovima današnjice – posebno pred dezorijentacijom u životu bez obveza duha današnjeg vremena (Zeitgeist) – katolička tradicija, „koja može promijeniti svijet“, računa na hrvatsku povijest koja je uspjela nadvladati davne i ne tako davne prepreke i sukobe. To je bilo očito u riječima dobrodošlice predsjednika, a posebno u riječima Benedikta XVI. o prijateljstvu i blizini ovome narodu koji se osjeća duboko srednjoeuropski, a ne balkanski.

U sjećanju su kršćani kao što su: kardinal Franjo Šeper, prethodnik Josepha Ratzingera u Kongregaciji za nauk vjere, te blaženi Alojzije Stepinac, herojski svjedok kršćanske vjere suprotstavljene ustaškoj i komunističkoj diktaturi, branitelj i zaštitnik – bez obzira na uvriježene stereotipe koji su plod totalitarističke propagande – progonjenih Roma, Židova i pravoslavaca. Primjeri za današnju Europu.

Izvor: L'Osservatore Romano