Pozdravni govori mons. Želimira Puljića i dr. Nike Zuraka
Susret pape Benedikta XVI. s hrvatskim intelektualcima i osobama iz javnog života u Hrvatskom narodnom kazalištu otvorili su pozdravni govori zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića i člana Papinske akademije za život, liječnika dr. Nike Zuraka. Nadbiskup zadarski i predsjednik Vijeća za kulturu HBK-a, mons. Želimir Puljić, prvi se pozdravnim govorom obratio papi Benediktu XVI. tijekom njegova susreta s osobama iz javnoga života, kulture, znanosti, politike i drugim uzvanicima u HNK-u. Monsinjoru Puljiću je, uz prof. dr. Niku Zuraka koji je govorio poslije njega, pripala čast da Papi uputi riječi dobrodošlice.
"Dobro došli, Sveti Oče! Hrvatska Vas prima i pozdravlja raširenih ruku i radosna srca. Pri dolasku u zračnu luku osjetili ste, ne samo toplinu dana, nego još više toplinu naših duša koje Vam oduševljeno kliču i mole: neka je blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje". Tim je riječima mons. Puljić pozdravio Benedikta XVI, naglašavajući kako je njegova nazočnost među Hrvatima Božji blagoslov i dar hrvatskoj zemlji i narodu.
Papu je zadarski nadbiskup pozdravio u ime svih prisutnih, kao i onih koji su ovaj događaj pratili putem medija, a osobito "u ime nemoćnih i bolesnih koji svojim molitvama i trpljenjem zalijevaju Vaš blagoslovljeni prolazak Lijepom našom, kako od milja već stoljećima nazivamo svoju domovinu."
U svom govoru naglasio je i kako zgrada HNK-a u cijeloj svojoj povijesti nije bila domaćin ljepšeg događaja. Za Zagreb, koji je opisao kao duhovnu, kulturnu i narodnu prijestolnicu, mons. Puljić rekao je: "Ovaj je grad u različitim sustavima bio znak povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske. I kao što je izjava 'do godine u Jeruzalemu' bila utkana u društveni i vjerski život Židova, tako su i Hrvati raseljeni po cijelom svijetu sanjali doći u svoj "bijeli Zagreb grad". A ovog, 4. lipnja 2011. godine, Zagreb je doživio osobitu čast da je njegovim ulicama prošao Bijeli Otac koji pohađa svoju djecu i želi ih blagosloviti i ohrabriti."
Na kraju je govora mons. Puljić zahvalio na susretu u ime svih nazočnih riječima: "Vama, pastiru sveopće Crkve i prijatelju ljudi, naroda i čitavoga čovječanstva, od srca zahvaljujemo za ove trenutke ljubavi i naklonosti. Hvala Vam za dar knjige o Isusu iz Nazareta koja je prevedena i na hrvatski. Ohrabrite nas da smjelo kročimo putovima života i povedite nas Isusu Kristu, jedinom otkupitelju čovjeka. Zahvalna srca želimo pred Vama obnoviti vjeru naših otaca, koja nam je prenesena od stoljeća sedmog. Unaprijed Vam zahvaljujemo za riječi koje ćete nam danas i ovih dana upućivati. Još jednom u ime ovdje nazočnih, kao u ime svih onih koji Vas prate putem medija izričem iskrenu i srdačnu dobrodošlicu: Dobro nam došli, Sveti Oče!".
Liječnik dr. Niko Zurak, član Papinske akademije za život, pozdravio je Svetog Oca u ime hrvatskog naroda izrazivši radost i zahvalnost predstavnika hrvatske akademske zajednice za ovaj susret.
"Vi ste, naime, dugi niz godina kao profesor djelovali na nekoliko sveučilišta, te svojim predavanjima i objavljenim radovima dali nemjerljiv obol razvoju teološke znanosti, posebice na području odnosa vjere, znanosti i kulture", istaknuo je, dodavši kako su okupljeni članovi akademske zajednice Hrvatske svjesni koliku je ulogu imala vjera i Crkva u povijesti našega naroda.
Zurak je spomenuo brojne hrvatske umjetnike i znanstvenike koji su ostavili vrijedna djela u Domovini i u inozemstvu, posebice one koji su djelovali u Vječnom gradu – Rimu. Istaknuo je slikare Julija Klovića iz XVI. i Ivana Duknovića iz XV. st. čiji je reljef Majka s djetetom i anđelima resio prvu grobnicu blaženog Ivana Pavla II, kao i filozofa i humanista Franu Petrića iz XVI. st, predavača platonske filozofije na Sveučilištu La Sapienza, zatim profesora anatomije na La Sapienzi Gjuru Baglivija i arhijatra dvojice papa, Inocenta XII. i Klementa XI, na prijelazu 17. u 18. st. Posebno se osvrnuo na najvećeg hrvatskog znanstvenika, isusovca Ruđera Boškovića, astronoma, filozofa, matematičara i fizičara koji se uz brojna otkrića u Rimu proslavio i sanacijom pukotina na kupoli bazilike svetog Petra i čiju 300. obljetnicu rođenja slavimo upravo ove godine. "To su samo neka imena, Sveti Oče, između silnog broja zaslužnih ljudi hrvatskog porijekla koji su ostavili tragove u Vječnom gradu na području filozofije, teologije, književnosti, diplomacije, znanosti i umjetnosti."
Dr. Zurak zahvalio je i na skrbi Katoličke crkve za razvoj školskih, odgojnih i visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. "Ponosni smo što je već koncem XIV. stoljeća utemeljeno Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru, što Hrvatsku svrstava u red država s najstarijim sveučilišnim gradovima Europe. Uz to je iz Isusovačke akademije nastalo 1669. današnje Sveučilište u Zagrebu. A prije 150 godina đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer osnovao je Akademiju znanosti i umjetnosti. To sve pokazuje kako su ovdje Katolička crkva i znanost, odgoj, umjetnost i kultura uspješno surađivali", naglasio je, ističući kako za teologe s Bogom sve počinje, a za znanstvenike završava. U završnom je dijelu govora istaknuo višestoljetne dobre odnose Svete Stolice i hrvatskog naroda koji su koncem prošlog stoljeća okrunjeni diplomatskim odnosima i međudržavnim Ugovorima i još jednom izrazio srdačnu dobrodošlicu.
Autor: G. G. i V. P.