Prenosim sa Večernjeg lista

Benedikt XVI. na dar od Hrvata dobit će vrijedan original koji je rađen prema neprocjenjivom lepoglavskom glazbalu

Piše: Jasminka Komar/VLMpovećaj slova
normalna slova
manja slova Impresivan dar koji će predsjednik Ivo Josipović u subotu darivati Svetom Ocu replika je glavne svirale “Principal C” s najstarijih sačuvanih orgulja u sjevernom dijelu Hrvatske, izgrađenih davne 1649. godine za crkvu Pavlinskog samostana u Lepoglavi. Kositreno sviralo stavljeno je u kutiju-postolje od orahova drva s izrezbarenim motivom lepoglavske čipke, ukrašenim pravom pozlatom. Priča o tim orguljama još je impresivnija. Kako je ustanovio Tomislav Faullend Heferer, u čijoj je umjetničkoj radionici napravljena replika, rijetko se u jednom daru “poklope baš svi elementi”.

– I predsjednik Josipović i Sveti Otac zaljubljenici su u glazbu, jedan je kompozitor, drugi praktičan glazbenik, a orguljaš je brat pape Benedikta XVI. – započeo je Heferer, a onda objasnio još dublju simboliku dara:

Stepinčeva Lepoglava

– U Lepoglavi je bio zatočen i blaženi Alojzije Stepinac, a papin je posjet djelomično i u kontekstu blaženog Stepinca. Također, orgulje su jedini instrument koji se prema kanonskom zakoniku smije upotrebljavati u euharistiji, zato su i simbol koji povezuje glazbu i Crkvu kao instituciju – objasnio je Heferer.

No simbolici još nije kraj.

Glavno sviralo – principal – odgovara dvojici drugih “principala”. Predsjedniku kao principalu države te papi kao principalu Crkve.

O daru se, kazao je Faullend Heferer, nije previše razmišljalo. Jednostavno se sve – podudarilo.

Realizacija ovakva dara zahtijeva prije svega majstore zanata. Zagrebačka Umjetnička radionica Heferer u izradi instrumenata i njihovoj restauraciji ima oko 150 godina iskustva. A upravo su oni od 1972. do 1977. godine restaurirali lepoglavske orgulje.

150 godina iskustva

Znanje se “brusilo” naraštajima pa su do danas Hefererovi izradili 263 instrumenta, orgulja, klavira i restaurirali 70-ak. Tomislav ni sam više ne zna koji je generacijski po redu, ali zato opisuje zašto je odlučio nastaviti obiteljsku tradiciju.

– Kada s tim rasteš, to se na tebe “primi”... A to akumulirano iskustvo obitelji prirodno se “pretače” na sljedeće naraštaje – opisuje.

Na pitanje uživa li u zvuku orgulja kao i u njihovu stvaranju, daje pomalo zatajan odgovor.

– Zvuk orgulja u prostoru koji im akustički odgovara, kad netko uistinu zna svirati i kad si dobro raspoložen, ostavlja dojam nečeg uzvišenog – zamislio se Tomislav. Kako se dar za papu ne izrađuje baš svaki dan, autori su umjesto jedne replike napravili – dvije. Jednu su sebi ostavili za uspomenu. Tomislav otkriva još jednu tajnu...

– Baš kao i majstor originalnih orgulja, i mi smo na svirali ostavili svoj potpis. Unutar svirala ugravirana su imena naše radionice i Svetog Oca, a gravira se vidi pod određenim kutom – ispričao je Heferer.

Ormarić u kojem stoji replika glavnog svirala djelo je pak dvoje umjetnika, koji su ga izrađivali više od 30 dana. Tamno orahovo drvo odabrano je ne samo zato što je i originalno kućište orgulja dijelom od oraha, već i kako bi se u tamnoj boji drva istaknulo kositreno sviralo. Ne može ovakvo što, objašnjavaju Ana Nikolić Baće i Josip Baće, nastati preko noći.

– To su izrađivali dobri majstori. Gramar, stolar, pozlata, politer... Majstorski, onako kako se to radilo nekada. Kako bi se dobio ovakav baršunast sjaj, ne smije se nanositi lak na drvo, već je potrebno deset “ruku” politera – naveo je primjer Josip Baće. Benedikt XVI. tako će u subotu na dar od Hrvata dobiti zapravo vrijedan original koji je rađen prema neprocjenjivom lepoglavskom glazbalu.

Nigdje u Europi više ne postoji takav instrument
nepoznat majstor - u to se doba autori zbog skromnosti nisu potpisivali na ovakva djela

vitica s tri točke na vrhu - svojevrsni je potpis autora na svirali zbog specifična oblika gornje i donje “usne”

renovirane 1737. - dok su nekada na zapadu stare instrumente zamjenjivali novima, pa su danas takve orgulje rijetke, u Lepoglavi su ih dali renovirati. Drugu temeljnu restauraciju doživljavaju sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Taj je posao bio povjeren Umjetničkoj radionici Heferer

1649. godine nastale su orgulje poput ovih koje su dar papi, i to za crkvu Pavlinskog samostana u Lepoglavi