Vodimo vas kroz zagrebačku povijest
„Pogiboh za gradom gdje najljepše na svijetu zvuči slatki kaj. Zagreb, kaki je da je, pravi je raj.“ Ovim je riječima Zagreb opisao hrvatski književnik Antun Gustav Matoš. Zagreb već tisućljećima nadahnjuje i privlači mnoge, a nitko ne ostaje ravnodušan kada zapali svijeću kod Kamenitih vrata, prošeće se Gornjim gradom, preplaši se pucnja Gričkog topa ili prepusti parkovima, perivojima i zagrebačkom asfaltu. Ovaj grad prije svega čine djeca, mladi, stari, obitelji, turisti, ali i njegova tisućljetna povijest o kojoj svjedoči bogata pisana, kulturna i materijalna baština grada Zagreba.

Zagreb kroz stoljeća
Smješten na šumovitim obroncima Medvednice i na obalama rijeke Save, Zagreb ima povoljan geografski položaj u jugozapadnom dijelu Panonske nizine. Gradsku jezgru grada čine srednjovjekovni Gradec i Kaptol. Zagreb se kroz stoljeća izgrađivao, a danas je postao gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj. U Zagrebu su koncentrirane i središnje državne funkcije (zakonodavna, sudska, izvršna, novčarska, obrambena, zdravstvena, kulturno-prosvjetna, prometna). Prema popisu stanovništva iz 2001, u gradu živi 779 145 stanovnika, a grad pokriva površinu od 641 355 km2.

Ime grada Zagreba
„Mando, dušo, zagrabi vode“, obratio se jedan uglednik djevojci Mandi da mu donese vode iz izvora. Prema toj legendi, grad Zagreb i izvor Manduševac dobili su ime. No, prema povjesničarima ime Zagreb hrvatskog je podrijetla, a dolazi od glagola zagrepsti, zapravo ukopati. Najstariji su se stanovnici, naime, grabama i opkopima štitili od neprijatelja.

Spomeni imena grada Zagreba
Ugarski kralj Ladislav 1094. osnovao je biskupiju koja je uz utemeljitelja, prvog zagrebačkog biskupa Duha i ostalo svećenstvo, prvi puta spomenuta u pismenoj povelji iz 1134. Zagreb se kao glavni grad spominje 1557. kada gradu prijete provale Turaka. Ujedinjenjem Gradeca i Kaptola (1850) Zagreb postaje jedinstven grad, a za prvog je gradonačenika izabran dotadašnji varoški gradečki sudac Janko Kamauf.

Što je obilježilo povijest Zagreba?
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen. Ovim riječima započinje nastarija arhivska isprava koju Zagrebačka nadbiskupija čuva u svom arhivu od 874. S obzirom na to da izvorna Ladislavova isprava iz 1094, kada je nadbiskupija osnovana, ne postoji, ova tzv. Felicijanova povelja krsni je list nadbiskupije i Zagreba čije se ime u njoj prvi put u povijesti spominje. Ovaj dokument iz 1134. najstariji je na području između Drave i Gvozda.
U Hrvatskom državnom arhivu čuva se isprava koju je 16. studenog 1242. izdao u Virovitici hrvatsko-ugarski vladar Bela IV. Budući da je njezin pečat utisnut u tanke zlatne listiće, povelja je dobila naziv Zlatna bula, a bilježi postanak naselja Gradec slobodnim kraljevskim gradom. Bela IV. svojom je poveljom želio zahvaliti stanovnicima Gradeca koji su mu pružili zaštitu od tatarskih plemena koji su uspjeli poharati dva srednjovjekovna zagrebačka naselja, Kaptol i Gradec.

Zagrebačke znamenitosti
Trg Nikole Šubića Zrinskog u Zagrebu utemeljen je 1826. kao javni prostor namijenjen stočnom sajmištu. Prigodom proslave 300. obljetnice obrane Sigeta od Turaka i pogibije hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskog, trg je pretvoren u javni perivoj neorenesansnih stilskih karakteristika. Danas popularno mjesto okupljanja mladih i omiljeno šetalište svih Zagrepčana krase poprsja glasovitih i zaslužnih Hrvata, poput Ivana Mažuranića, Jurja Julija Klovića, Nikole Jurišića i Krste Frankopana.
Zagrebački zoološki vrt izgrađen je u najstarijem dijelu maksimirske hrastove šume. Iako je prvi pokušaj otvaranja vrta bio 1905, inžinjer Mijo Filipović uz potporu akademskih građana grada Zagreba i tadašnjeg gradonačelnika Vjekoslava Heinzla otvorio je prvi zagrebački zoološki vrt. Kako su godine prolazile, od nastanjene tri lisice i tri sove 1925, danas je na površini od 7 hekatara smješteno 275 vrsta, odnosno 2 225 jedinki o kojima brine 74 zaposlenika. Zoološki vrt smješten je u parku Maksimiru koji se počeo uređivati 1770, kada je biskup Maksimilijan Vrhovac odlučio veliku hrastovu šumu pretvoriti u perivoj. Park je dobio ime po biskupu Vrhovcu, a uređivanje je nastavio i u XIX. stoljeću dovršio nadbiskup i banski namjesnik Juraj Haulik.
Zagrebačka katedrala najmonumentalnija je hrvatska sakralna građevina izgrađena u neogotičkom stilu. Okosnica je jezgre biskupskog grada, a od XIX. stoljeća simbol je Zagreba i cijele Hrvatske. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sv. Stjepan. Zagrebačku katedralu popularno nazivaju katedralom velikana blaženog Alojzija Stepinca, kardinala Franje Šepera, Franje Kuharića i obitelji Frankopan. Veliku materijalnu štetu katedrala je pretrpjela 1880, kada je Zagreb pogodio veliki potres. Upravo je tih godina započela obnova katedrale. Danas su u apsidi glavne lađe, iza glavnog oltara u zidu, u kamene niše ugrađene kamene ploče s popisom svih zagrebačkih biskupa i nadbiskupa. U svetištu iza glavnog oltara nalaze se grobnice zagrebačkih nadbiskupa i hrvatskih nacionalnih junaka, a u kriptama su pokopani biskupi Mihalović, Posilović, Bauer, Šeper i Kuharić. Sarkofag s posmrtnim ostacima blaženog Alojzija Stepinca nalazi se iznad grobnice, a novi je grob postavljen 1997. Na pločama sarkofaga Hrvoje Ljubić izradio je u reljefu prikaze iz života blaženika, uz čiji je grob dva puta molio blaženi Ivan Pavao II, što će učiniti i sam papa Benedikt XVI.
Crkva sv. Marka danas je jedan od najstarijih spomenika zagrebačke arhitekture i svakako jedan od njegovih simbola. Građena je u XIII. stoljeću, a prvi se put spominje u popisu župnih crkava, u Kaptolskom statutu iz 1334. Ističe se svojim šarenim krovom: južna strana groba ukrašena je grbom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grbom Grada Zagreba. Gradski suci i dužnosnici te hrvatski banovi svoje su zakletve prisezali i polagali na oltaru sv. Križa u crkvi sv. Marka.
Groblje Mirogoj uređeno je na obronku Medvednice 1876. kao središnje gradsko groblje na nekadašnjem posjedu Ljudevita Gaja. Ono je vrhunac zagrebačkog djelovanja arhitekta Hermanna Bollea koji je osmislio izgled groblja znamenitim arkadama. Bolle je također odigrao presudnu ulogu u urbanističkom oblikovanju Zagreba druge polovice XIX. stoljeća. Osim groblja na kojem su svoje posljednje počivalište našli znameniti Hrvati, Mirogoj čini i predivan park u kojem se nalazi i umjetnička galerija na otvorenom. Krase ju spomenici Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića i Ede Murtića.
Prva željeznička pruga Zidani Most–Zagreb–Sisak otvorena je 1862, tramvaj na konjsku vuču 1891, dok je prvi električni tramvaj u uporabi od 1905. Zagrepčani su prvi automobil na gradskim ulicama vidjeli 1905, prvu veliku gospodarsku izložbu posjetili 1909, čuli prve zvukove s radijske postaje 1926, a televizijske prijenose pratili od 1956. U Zagrebu je 1987. održana i Univerzijada, velika svjetska sportska priredba, a prvi film prikazan je 1896.
Dva su prepoznatljiva simbola grada Botanički vrt i Hrvatsko narodno kazalište. Botanički je vrt zbog svoje povijesne i turističke vrijednosti od 1971. zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture, a utemeljio ga je profesor botanike na Mudroslovnom fakultetu Antun Heinz 1889. Narodno hrvatsko zemaljsko kazalište dovršeno je 1895, kada je otvorenju prisustvovao car Franjo Josip I.
Dan grada Zagreba obilježava se 31. svibnja, na blagdan Majke Božje Kamenitih vrata. Kardinal Franjo Kuharić 1991. proglasio je Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom grada. Njezino štovanje obogaćeno je i javnim obilježavanjem – procesijom kroz gradsko središte.
Zagreb je opjevan u mnogim pjesmama poput Na modrom nebu iznad Zagreba (Srebrna krila), Moj Zagreb, tak imam te rad (Kvartet studio), Rođen u Zagrebu (ITD BAND), Zagrebačkim ulicama (Jadranko Črnko, obrada Corto), a nadamo se da će papa Benedikt XVI. 4. lipnja zapjevati stihove Zagreb, Zagreb možda najpopularnije pjesme u izvedbi Marka Novosela Vraćam se, Zagrebe, tebi, tebi na obale Save.
Više o gradu Zagrebu pročitajte u rubrici Hrvatska.
Autor: P.M.