Povodom Svjetskog dana bez mesa dođite na

MEATOUT - SAJAM ZDRAVE HRANE

Već godinama u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, na prvi dan proljeća obilježava se Svjetski dan bez mesa.

Ove godine, u subotu, 21. ožujka, s početkom u 10 sati, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu Prijatelji životinja će u suradnji s FARM (Farm Animal Rights Movement) održati Sajam zdrave hrane, kako bi se građani upoznali s ponudom i prednostima zdravih, bezmesnih jela i proizvoda. Na sajmu će biti i bezmesni proizvodi poput seitana (pšeničnog mesa), tofua (sira od soje), salama, kobasica, burgera.

Uz degustacije i prigodne prodaje građane na sajmu čeka i besplatna provjera postotka masnoće u tijelu i indeksa tjelesne mase. Ovom provjerom građani će moći saznati koliko njihov stil života i prehrane utječe na njihovo zdravlje. Zdravstvene savjete i upute kako prijeći na bezmesnu prehranu zainteresirani građani moći će dobiti od dr.med. Vesne Vučičević iz udruge Medikus.

Film 'Hrana za život' (Food for Life) koji prikazuje zdravstvene, etičke i ekološke prednosti bezmesne prehrane bit će također prikazan na Sajmu zdrave prehrane, a prvo prikazivanje dogodit će se na dvometarskom video platnu u petak, 20. ožujka, na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava u 18 sati.

Zdravstveni razlozi za bezmesnu prehranu su brojni, a najvažniji su prevencija raznih oboljenja poput raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti. Vegetarijanci imaju 20% nižu stopu smrtnosti od svih oboljenja, što znači da žive dulje i ne razbolijevaju se često.

Svaki drugi građanin Hrvatske umre od bolesti srca i krvnih žila, a podaci pokazuju da se te bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti u više od 90 posto slučajeva. Prema mnogim istraživanjima visoka razina kolesterola povezuje se s većim rizikom od srčanog udara. Danas se u mesnoj industriji koriste hormoni rasta, stimulansi apetita, antibiotici i sedativi koji ostaju u tijelu životinje da bi na kraju završili u tanjurima.

Prema posljednjem istraživanju u Hrvatskoj živi 150.000 vegetarijanaca, a taj broj svakodnevno raste. Sve je više ljudi koji iz suosjećanja prema patnjama životinja odbacuju meso. Osnova etičkog vegetarijanstva je spoznaja da ostala živa bića imaju osjećaje i da su njihovi osjećaji isti našima kao i nepobitna činjenica da meso nije potrebno u ljudskoj prehrani.

Svjedoci smo sve učestalijih ekoloških kriza. Stoga je važno znati da mesna industrija više utječe na globalno zatopljenje od ukupnog prometa na svijetu, o čemu je izvijestio UN-FAO još 2006. godine. Visoki dužnosnik Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima Dr. Henning Steinfeld tako je izjavio da je mesna industrija 'jedan od najznačajnijih čimbenika koji pridonose najozbiljnijim problemima okoliša danas’ te da je potrebno 'hitno djelovati kako bi se stanje poboljšalo'. To je dovoljno za mnoge da se odluče izbaciti meso iz svoje prehrane.

U vodećim zemljama Zapada oko 80% proizvedenih žitarica koristi se za prehranu životinja. Većina siromašnih zemalja proizvodi žitarice ne za prehranu svog stanovništva, koje umire od gladi, nego za prodaju Zapadu gdje je potražnja za njima nevjerojatno velika zbog uzgoja životinja. Iz ovog zaključujemo da vegetarijanska prehrana utječe na smanjenje gladi u svijetu.

Stoga prvi dan proljeća ove godine može biti prvi dan savjesnijeg odnosa prema životinjama, prirodi i vlastitom zdravlju.