Poznato je da do 2009. od ustava EU neće biti ništa. Uza sve probleme, Njemačka je odlučila ponovo otvoriti još jedno pitanje. 'Kršćanski klub' opet će tražiti 'Boga u ustavu'.

Do 2009. godine neće biti ništa od donošenja europskog ustava, ali ni sadašnji tekst nije siguran. Njemačka kancelarka Angela Merkel prošlog je tjedna u Saarbrückenu na skupu njemačkih katolika ponovno zatražila "povratak Boga" u ustav, piše Vjesnik.

Ursula Plassnik, austrijska ministrica vanjskih poslova tužno je mogla ovog vikenda na skupu nedaleko od Beča konstatirati da nije postignut dogovor o ustavu i da je sve prolongirano za neka bolja vremena.

Ništa bolje raspoložen nije bio ni predsjednik Europske komisije Juan Manuel Barroso, koji je birao riječi kako bi ostavio odškrinuta vrata optimizmu, ali je ipak morao priznati da Europa u ovom trenutku nije spremna za donošenje najvažnijeg dokumenta koji treba odrediti budućnost Starog kontinenta.

Finska, koja će uskoro od Austrije preuzeti predsjedanje Unijom, možda će imati mali predah kad je riječ o ustavu, ali će se stvari zakuhati već 2007. kad će Unijom predsjedati Njemačka. Škrte izjave njemačkih lidera ukazuju kakvo je raspoloženje u Uniji kada je riječ o ustavu. Tekstom nitko nije potpuno zadovoljan, a Angela Merkel je otvorila jedno od bolnih pitanja: spominjanje kršćanskih korijena Europe.

I kod usuglašavanja sadašnjeg teksta ustava bilo je silnih bitaka za i protiv "Boga u ustavu". Na kraju je ostao razočaran Vatikan, ali i mnoge kršćanske zemlje. Berlin je tada bio po strani, na čelu njemačke vlade bio je Gerhard Schröder za koga to nije bilo najvažnije.

Promjenom vladajuće ekipe u Berlinu očito se mijenja i njemački stav oko ove osjetljive teme. Prvi put Berlin jasno kaže da se ne smiju zanemariti kršćanski korijeni Europe, i time se Njemačka pridružuje Španjolskoj, Italiji i Poljskoj koje su i do sada bile najglasnije u tim zahtjevima.

Podrška će sigurno doći i iz Vatikana čiji su stavovi uvijek važni, pogotovo što novi papa Benedikt XVI. pokazuje veliko zanimanje za europske teme i budućnost ujedinjene Europe. Koliko će ustrajno "kršćanski klub" unutar EU inzistirati na stavovima koje je iznijela Angela Merkel, vidjet će se već na ljetnom summitu EU, u lipnju u Bruxellesu.

Produženo je razdoblje razmišljanja za europske države, jer bi svaki novi krah na referendumu u nekoj europskoj zemlji značio i kraj europskog ustava. Popravni čeka Francuze i Nizozemce, a svima treba ponuditi neku pozitivnu viziju Europe koja će otvoriti vrata ustavu. Kako, europski lideri zasad ne znaju.

Koliko je daljnje proširenje važno, pokazat će i summit u Bruxellesu koji će voditi Austrijanci. Rumunjska i Bugarska će svoju europsku sudbinu znati najesen, a Hrvatska za koji mjesec. Ostali će očito morati sačekati neka bolja vremena, a bit će im najvjerojatnije ostavljena utješna formulacija "o otvorenim vratima kada se ispune kriteriji".

Da će Njemačka početi igrati jaču ulogu u EU dolaskom Angele Merkel bilo je posve jasno, pogotovo što je kancelarka još dok je bila u oporbi pokazivala rezervu i prema širenju Unije, ali i prema ulasku Turske u EU.

Prije nekoliko dana se susrela s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, i uz sve pozitivne tonove, u njihovom razgovoru ipak su se mogle nazrijeti i stare dvojbe oko ritma koji Europa određuje u pregovorima s Turskom za ulazak u EU.

Kako su 2009. izbori za Europski parlament, posao bi najvjerojatnije do tada trebao biti gotov. No, kako se s EU do posljednjeg trenutka nikad ništa ne zna, sve su opcije i dalje otvorene. Europa treba ustav, ali još uvijek ne zna kako do njega doći, zaključuje Vjesnik.

IskonPortal

KRŠĆANSKI KORIJENI EU-a
Merkel želi Boga u europskom ustavu
Njemačka kancelarka Angela Merkel založila se za to da u ustav Europske unije uđu odredbe u kojima se spominje Bog. 'Živimo u svijetu u kojem želimo razumjeti i komunicirati s drugim religijama i kulturama', kazala je kršćanska demokratkinja Merkel

BRUXELLES – 'Ovo uključuje i poznavanje naših korijena i svijest o njima, pa je logično da Bog i kršćanska vjera trebaju biti uključeni u europski ustav', pojasnila je.

'Europa će izgubiti nešto ako te povijesne odredbe ostavimo po stani', smatra Merkel.

Berlin se tako prvi put založio u korist vjerskog, a osobito kršćanskog nasljeđa Europe unutar europskog ustava. Time je otvorena mogućnost ponovne, često žestoke, rasprave o kršćanstvu unutar ustava.

Španjolska, Italija i Poljska proteklih su godina bile među najvećim zagovornicima uvrštavanja kršćanskog nasljeđa u ustav, a sličan stav su zastupali i njemački kršćanski demokrati, koji su u to vrijeme bili u opoziciji.

Tada je u rasprave s religijskim prizvukom bila uključena i Turska, većinski muslimanska zemlja, koja je optuživala EU da se ponaša kao kršćanski klub.

No nakon mjeseci prepirki, ustav, koji je trenutno na ledu, budući da je prošle godine odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, samo općenito spominje europsko religijsko nasljeđe.

'Pronalazeći inspiraciju u kulturnom, religijskom i humanističkom nasljeđu Europe te vrijednostima koje su sadržane u tom nasljeđu i koje ugrađene u društveni život igraju središnju ulogu u ljudskom životu, one su neizbježna i neotuđiva prava koja su zajamčena zakonom', stoji u ustavu EU-a.

Svojedobno je pokojni papa Ivan Pavao II pokušavao uvjeriti europske čelnike da u ustav uvrste europske kršćanske korijene.

'Kršćanstvo je bilo snaga sposobna pomiriti i ojačati važne vrijednosti za Europu i stoga je logično da budući europski ustav, koji bi trebao stići do jedinstva u različitosti, eksplicitno spominje kršćanske korijene kontinenta', govorio je Ivan Pavao II.

'Jednako je tako lako vidjeti koliko bi bilo nepravedno za današnju Europu sakriti bitan doprinos kršćana u padu represivnih režima i u izgradnji autentične demokracije', naglasio je.

T-Portal
petak, 26.05.2006

PRIJAVE za Modrave2006
traju od 1.6. do 20.6.

Termini:

02.07. - 09.07. pogodno za mlađe zaposlene
09.07. - 16.07.
16.07. - 23.07.
23.07. - 30.07.
30.07. - 06.08.
06.08. - 13.08.
13.08. - 20.08.
20.08. - 27.08.
27.08. - 03.09. *poseban (zahtjevniji) duhovni program pod vodstvom p.Antuna Volenika, za koji je potreban prethodni razgovor (gornja granica za sudionike u ovom tjednu je 35g.)


!!! Za razliku od dosadašnjih godina sudionici kampa ove godine moći će biti isključivo završeni maturanti i stariji (od 18 do 30 god.).

!!! Sudionici mogu sudjelovati samo u jednom terminu.



Postupak prijave:

1. obavezno se upoznati s pravilima kampa

2. popunjen obrazac (ovdje) poslati na e-mail adresu: modraveskac@inet.hr ili donijeti osobno u radno vrijeme ureda

3. na kraju, treba najkasnije tjedan dana nakon što vam javimo da je termin slobodan potvrditi prijavu uplatom 200kn(studenti) odnosno 300kn(zaposleni) :

na žiro račun Modrava (RBA): 2484008-1500146100
NE ZABORAVITE UPISATI SVOJE IME I PREZIME (da znamo na koga se uplata odnosi)
ili novac donijeti osobno u radno vrijeme ureda
4. ako je termin popunjen, stavljamo vas na listu čekanja

Pitanja u vezi prijava i Modrava:

01/4803-007 (u uredovno vrijeme), modraveskac@inet.hr

Radno vrijeme ureda:

11 - 13h PON - PET

+ 16 - 19h ČETVRTKOM

(Palmotićeva 31, u dvorištu)


___________________________________________________________________
OBRAZAC ZA PRIJAVU (popuniti i kopirati u mail):

Termin za koji se prijavljujem


*rezervni termin u slučaju popunjenosti (nije obavezno)


Ime i prezime


Kontakt telefon / mobitel


Kontakt e-mail adresa


JMBG


Datum rođenja


Mjesto i adresa prebivališta


*Adresa u mjestu studiranja

Župa


Zanimanje (ako studirate, što)


Jesu li vam poznati karakter i pravila kampa


Prihvaćate li pravila kampa


Da li ste već bili na Modravama (koliko puta)

Svirate li neki instrument (ako da, javite i ponesite na Modrave)


Ostalo (pitanja, napomene)
___________________________________________________________________________
NAPOMENA: Na Modrave dolazite na vlastitu odgovornost!

Svaki zaposleni Hrvat u prosjeku iskoristi 22,4 dana godišnjeg odmora. Žene iskoriste više dana odmora nego muškarci, no propadne čak četrdeset posto slobodnih dana koji pripadaju našoj radnoj snazi... Te i druge zanimljivosti pokazalo je istraživanje o godišnjem odmoru koje je proveo MojPosao

Broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za manje od jednog dana - muškarci iskoriste 21,9, a žene 22,8 dana. U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji prosjek je 22,5 dana, u Primorsko-goranskoj 20,9 dana, u Splitsko-dalmatinskoj 21,4, a u Osječko-baranjskoj županiji broj dana godišnjeg odmora iznosi prosječno 21,3 dana.

Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama, do 19 zaposlenih, imaju manje dana godišnjeg odmora, prosječno 19,9 dana, od onih u velikim tvrtkama, koji imaju prosječno 23,9 dana.

Osobe s manjom plaćom imaju manje dana godišnjeg odmora: ispitanici s plaćom manjom od 3.000 kuna imaju prosječno 20,9 dana, osobe s plaćom većom od 3.001 do 5.000 kuna imaju prosječno 21,8 dana godišnjeg odmora, a osobe s plaćom većom od 5.000 kuna imaju prosječno 23,8 dana godišnjeg odmora.

Čak 51 posto ispitanika nije zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo dva posto misli ih da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47 posto smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.

Da je zaposlenicima potreban odmor, govori i podatak o 23 posto ispitanika koji bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 77 posto, izabrala bi povišicu. Slobodne dane izabralo bi 25 posto muškaraca u odnosu na 20 posto žena.

Samo 13 posto ispitanika godišnji odmor iskoristit će jednokratno. Većina ispitanika, njih 87 posto, na godišnji odmor će ići dva ili više puta. Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko odlazaka na godišnji odmor u više dijelova. Samo pet posto ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti u cjelini, a čak 69 posto ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem.

Neiskorišteno ostaje 40 posto dana godišnjeg odmora. Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 31 posto ispitanika neće u potpunosti iskoristiti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku devet dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno.

Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla - 45 posto i pritiska nadređenih - 25 posto, a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza.

Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na odmor u poželjno vrijeme. Za 49 posto ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 18 posto ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor.

Više od polovice ispitanika, njih 54 posto, ne dobiva regres za godišnji odmor. Za 46 posto ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres prosječan iznos je 1.638 kuna.

Regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – sedamdeset posto ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres, za razliku od samo 22 posto ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama.

Regres također češće dobivaju visokoobrazovane osobe u odnosu na srednjoškolski obrazovane - 52 posto u odnosu na 39 posto.

Istraživanje o godišnjem odmoru proveo je MojPosao tijekom svibnja 2006. na uzorku od 706 ispitanika.

Izložba svjetske novinske fotografije 2005. otvorit će se 23. svibnja u 18:00 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Hrvatsko knjižničarsko društvo i Nacionalna i sveučilišna knjižnica imaju čast pozvati Vas na predstavljanje posebnog broja časopisa

Vjesnik bibliotekara Hrvatske
Spomenica Šimi Juriću (18. svibnja 1915. - 27. listopada 2004.)

Pozdravna riječ:
Alemka Belan-Simić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva

Govore:
Mr. sc. Tinka Katić
Dr. sc. Josip Stipanov
Prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević
Anka Ivanjek

Odabrane tekstove čita Nikša Marinović, dramski umjetnik

Četvrtak, 18. svibnja 2006. u 12,00 sati
Predvorje Nacionalne i sveučilišne knjižnice
Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb

S obzirom da nemam poštenu sliku novih buseva stavljam ovu koju sam skinuo sa neta.

Zagrebački su naravno plave boje i sa troja vratiju.
Voze na linijama za Dugave, Travno i Sloboštinu.
Znaju vozit večernje polaske linije 107 Jankomir - Žitnjak.
Nadam se da će uskoro koji i na liniju i za Veliku Goricu :-) .

Dragi moji.
Došao je taj dan. Dan koji smo dugo očekivali i željeli.
Starih super drmusa više nema na Goričkoj liniji 268

Ova slika je zadnji trag.
Več ih danas nisam primjetio ni jednog.
Pa neka im je sa srečom u zapadom dijelu grada gdje će i dalje vozit.

Pozdrav svima.
Nastavljam sa objavljivanjem slika iz arene sa susreta mladih.
Kakva je bila atmosfera?
Slike govore sve.

Povodom višestrukih isusovačkih jubileja ove godine (500 g. od rođ. sv. Franje Ksaverskog, 500 g. od rođ. bl. Petra Fabera, 450 g. od smrti sv. Ignacija Loyolskog, 400 g. od dolaska isusovaca u Zagreb) organizira se hodočašće u Mariju Bistricu u nedjelju 21. svibnja.

Bit će to susret većeg broja isusovaca iz hrvatske pokrajine Družbe Isusove, ali i hodočasnika iz samostana, crkva, župa, institucija i pokreta u kojima su isusovci aktivni i/ili koje vode (iz Hrvatske ali i iz inozemstva). Prigoda je da se na jednom mjestu okupe ljudi koji nešto vrijedno u svome duhovnom životu duguju ignacijanskoj duhovnosti.

Izaberite jednu od mogućnosti i prijavite se najkasnije do petka 12.5. Prijave i info: Vinko Sudar (vinko@ffdi.hr ili 091/7388 507) i Tvrtko Barun (tvrdi@ffdi ili 098/9935 863).

Plan hodočašća:
Pješaci:
4.45 okupljanje na okretištu tramvaja u Dubravi
- bus od Dubrave do Vidovca
- pješačenje od Vidovca do Marije Bistrice (cca 4-5 h)

Vlak
7.00 okupljanje na Glavnom kolodvoru
- vlak od Glavnog kolodvora do Zlatar Bistrice
- pješačenje od Zlatar Bistrice do Marije Bistrice (cca 1h)

MARIJA BISTRICA
10.30 duhovni program
11.00 svečana zajednička Euharistija
oko 12.30 ručak (osigurani besplatni sendviči i piće)
15.00 zajednički križni put svih hodočasnika

POVRATAK
17.00 polazak pješice prema Zlatar Bistrici
18.45 polazak vlaka iz Zlatar Bistrice
20.00 dolazak na Glavni kolodvor

Dok ne stavim nove slike.