Svaki zaposleni Hrvat u prosjeku iskoristi 22,4 dana godišnjeg odmora. Žene iskoriste više dana odmora nego muškarci, no propadne čak četrdeset posto slobodnih dana koji pripadaju našoj radnoj snazi... Te i druge zanimljivosti pokazalo je istraživanje o godišnjem odmoru koje je proveo MojPosao
Broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za manje od jednog dana - muškarci iskoriste 21,9, a žene 22,8 dana. U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji prosjek je 22,5 dana, u Primorsko-goranskoj 20,9 dana, u Splitsko-dalmatinskoj 21,4, a u Osječko-baranjskoj županiji broj dana godišnjeg odmora iznosi prosječno 21,3 dana.
Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama, do 19 zaposlenih, imaju manje dana godišnjeg odmora, prosječno 19,9 dana, od onih u velikim tvrtkama, koji imaju prosječno 23,9 dana.
Osobe s manjom plaćom imaju manje dana godišnjeg odmora: ispitanici s plaćom manjom od 3.000 kuna imaju prosječno 20,9 dana, osobe s plaćom većom od 3.001 do 5.000 kuna imaju prosječno 21,8 dana godišnjeg odmora, a osobe s plaćom većom od 5.000 kuna imaju prosječno 23,8 dana godišnjeg odmora.
Čak 51 posto ispitanika nije zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo dva posto misli ih da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47 posto smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.
Da je zaposlenicima potreban odmor, govori i podatak o 23 posto ispitanika koji bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 77 posto, izabrala bi povišicu. Slobodne dane izabralo bi 25 posto muškaraca u odnosu na 20 posto žena.
Samo 13 posto ispitanika godišnji odmor iskoristit će jednokratno. Većina ispitanika, njih 87 posto, na godišnji odmor će ići dva ili više puta. Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko odlazaka na godišnji odmor u više dijelova. Samo pet posto ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti u cjelini, a čak 69 posto ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem.
Neiskorišteno ostaje 40 posto dana godišnjeg odmora. Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 31 posto ispitanika neće u potpunosti iskoristiti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku devet dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno.
Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla - 45 posto i pritiska nadređenih - 25 posto, a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza.
Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na odmor u poželjno vrijeme. Za 49 posto ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 18 posto ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor.
Više od polovice ispitanika, njih 54 posto, ne dobiva regres za godišnji odmor. Za 46 posto ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres prosječan iznos je 1.638 kuna.
Regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – sedamdeset posto ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres, za razliku od samo 22 posto ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama.
Regres također češće dobivaju visokoobrazovane osobe u odnosu na srednjoškolski obrazovane - 52 posto u odnosu na 39 posto.
Istraživanje o godišnjem odmoru proveo je MojPosao tijekom svibnja 2006. na uzorku od 706 ispitanika.
Post je objavljen 22.05.2006. u 15:56 sati.