Primjeri kako treba čitati Bibliju - o pojmu naraštaja u Novom zavjetu po Bartu D. Ehrmanu- treći dio - bartimej croata

31.08.2025., nedjelja

Primjeri kako treba čitati Bibliju - o pojmu naraštaja u Novom zavjetu po Bartu D. Ehrmanu- treći dio

Ponavljam sekvencu iz Bartovih pitanja.

Isus je uputio svoje sljedbenike da se drže Zakona i žive
za druge kako bi bili u skladu s Bogom.
Kako se to može usporediti s Pavlovim gledištem da
držanje Zakona ne može donijeti spasenje?

Pavlovo inzistiranje da se osoba može spasiti bez
držanja zakona, znači li da je on zagovarao
"bezakonito" ponašanje?
Na temelju čega je mogao inzistirati na etičkom
ponašanju? Za Pavla, brine li Bog drži li se netko
Zakona?

Evo skraćeno nekoliko rečenica gdje je Isus spomenuo Zakon, iza toga ću navesti (ne sve) Pavlove misli o Zakonu, pa ću komparirati i vidjet ćemo ima li tu ikakve razlike u stavovima Isusa i Pavla.
Isusove rečenice:
Mt 5,17-19
»Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti. Zaista, kažem vam, dok ne prođe nebo i zemlja, ne, ni jedno slovce, ni jedan potezić iz Zakona neće proći, dok se sve ne zbude. Tko dakle ukine jednu od tih, pa i najmanjih zapovijedi i tako nauči ljude, najmanji će biti u kraljevstvu nebeskom. A tko ih bude vršio i druge učio, taj će biti velik u kraljevstvu nebeskom.«
Mt 22,34-40.
A kad su farizeji čuli kako ušutka saduceje, okupiše se, a jedan od njih, zakonoznanac, da ga iskuša, upita: »Učitelju, koja ja zapovijed najveća u Zakonu?« A on mu reče: »Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.«
Lk 16,16-17
»Zakon i Proroci do Ivana su, a otada se navješćuje kraljevstvo Božje i svatko se u nj silom probija. Lakše će nebo i zemlja proći negoli propasti i jedan potezić Zakona.«

Pavao je odnos Zakona i Milosti morao predstaviti kao da Zakon mora uminuti, da tako kažem postati nevidljiv, radi Židova koji su Zakon smatrali isključivim izvorom spasenja. A sad navodim Pavlove misli koje označuju Zakon kojeg treba zamijeniti Milošću, ali kojeg se ne može dokinuti. Zakon ima sljedeće uloge, odnosno karakteristike:

- Točnu spoznaju grijeha (usp. Rim 3,20 i Rim 7,18-21), ali nema snagu zaustaviti poriv na činjenje grijeha.

- Zakon se vjerom ne ukida, nego se utvrđuje (usp. Rim 3,31).

- Zakon rađa gnjevom, ukoliko nije podržan milošću vjere (usp. Rim 4,15).

- Zakon uvećava grijeh sve do smrti da bi milost zavladala pravednošću za vječni život po Isusu Kristu (usp. Rim 5,20).

- Zakon 'stvara' grijeh, jer bez Zakona nema ni grijeha. Ima ga ali nije djelatan (usp. Rim 7,7-8).

- Zakon nije ništa priveo savršenstvu (usp. Heb 7,19).

- Zakon je prolazan (usp. 2 Kor 3,11).

- Zakon osuđuje (usp. 2 Kor 3,9) .

- 2 Kor 3,11 «Jer,ako se prolazno (služba Zakona) pojavilo sa sjajem,
onda će trajno (služba Duha) biti mnogo sjajnije.»

Dakle, Pavao je u umanjivanju Zakona (a Zakon u bibliji simbolizira Ivan Krstitelj) došao do uvećavanja Milosti koja je došla po Kristu. A sam Ivan za sebe kaže da se treba umanjivati da bi Krist postao većim u očima naroda. Tako je i Pavao umanjio Zakon sve do mjere da ga je sveo na jednu zapovijed u poslanici Galaćanima. Gal 5,14:
Ljubi bližnjega svoga kao sebe sama.

Jer, ako živiš ljubav koja ima izvor u Milosti, ne treba ti Zakon.
Ali, iako ti ne treba, on je sastavni dio Milosti, on visi o Najvećoj zapovjedi, zapovjedi Ljubavi. Ovaj opisani aspekt odnosa Zakona i Milosti radi obraćenja Židova bio je važan (uvijek je važan) u Pavlovo vrijeme i u još nekim vremenima povijesti Crkve, gdje se, nažalost, težište s Boga (Milosti) premjestilo na Zakon i moral, pa su kršćani umišljali kao da bi Bog trebao nešto biti dužan nama jer opslužujemo Zakon. Izvršavanje dužnosti po Zakonu treba proizlaziti iz zahvalnosti Bogu. A toga ima ako je Milost već primljena. Danas je važno istaknuti sljedeći odnos Zakona i Milosti.
1-Bez Zakona nema točne spoznaje grijeha (Rim 3,20).
2-Ako se ne suočimo sa Zakonom ne možemo zadobiti Milost koja jedina opravdava (oprašta grijehe) po Žrtvi i Krvi našeg Gospodina. U praksi katoličke crkve do Milosti se dolazi preko suočavanja sa Zakonom u sakramentu ispovijedi. U ispovjedaonici se suočiš sa Zakonom (koji visi o Milosti) a u Euharistiji dobivaš Milosti.

KOMPARACIJA ISUSOVIH I PAVLOVIH MISLI O ODNOSU ZAKONA I MILOSTI

Isus je Bog, ali je i savršen čovjek i on je jedini mogao ispuniti Zakon, zato kaže da nije došao ukinuti Zakon, nego ga ispuniti. Ni Pavao ni mi svi ostali ne možemo ispuniti Zakon radi naše pale ljudske naravi, zato se ne možemo spasiti po Zakonu. Ono što zbunjuje teologe je Pavlova rečenica da Zakon mora uminuti, kako i Bart napominje da Pavao misli da se po Zakonu čovjek ne može spasiti. Važno je znati da se teoretski može spasiti, ali samo ako čovjek ispunjava Zakon, nije dovoljno poznavati Zakon. Pavao zna da je Zakon dobar po sebi, ali da ga ljudi nisu u stanju ispuniti radi toga što u njihovim udovima stanuju grješne sklonosti. Dokaz da Pavao, poput Isusa, Zakon ne ukida (odnosno brani ga, kako Isus veli, da se ne smije dokinuti ni jedan potezić iz Zakona), je njegova rečenica iz 2Kor 3,11 «Jer,ako se prolazno (služba Zakona) pojavilo sa sjajem,
onda će trajno (služba Duha) biti mnogo sjajnije.»
Dakle može se zaključiti da Isus poštuje Zakon, ali da ga stavlja iza Kraljevstva Božjeg. Kraljevstvo Božje je Isus najavio svojim čudima. Nakon Uskrsnuća Kraljevstvo je ispunilo srca ljudi koji su prihvatili Isusa kao Mesiju i spasitelja.
Pavao također poštuje Zakon, ali on Zakon u svojim razmatranjima stavlja u odnos s grijehom i tu se javlja narativ koji naizgled ruši ugled Zakona. Naravno da je Pavlu prioritet reći da se vjerom Zakon utvrđuje (Rim 3,31) kao i da služba Zakona u sebi ima sjaj Kristov, ali da veći sjaj ima služba Duha 2Kor 3,11.
Dakle, Pavao razmatra Zakon u odnosu na grijeh tj. na nemogućnost ispunjavanja Zakona radi pale ljudske naravi. I sam Isus to na desetke mjesta spočitava farizejima. Dakle i tu se Isus slaže s Pavlom, ali je to na neki način izrečeno tako što Isus primjerima iz života tumači, kako opisuju evanđelisti, dok Pavao to nastoji filozofsko teološkim rječnikom objasniti. Ne znam zašto to Bart ne vidi, ali bome ne vide ni mnogi katolički doktori teologije. Ne bi Bart deevangelizirao Ameriku da su katolički teolozi ova pitanja postavili na vrijeme i riješili ih.
Ljudevit Rupčić kaže da Zakon ne može dati nadnaravni život, ali to ne znači da su njegove zapovijedi zle, nego samo pokazuje jednu nemoć za koju Zakon nije kriv. Sva se njegova 'krivnja' sastoji u tom što jasno ističe Božju volju, a čovjeka ostavlja nemoćna u njegovoj odgovornosti. Međutim to nije njegova prava krivnja, nego cijelog čovječanstva koje je svojevoljno odbacilo Boga i tako se onesposobilo da vrši njegovu volju. Svjetlo nije krivo što je blato crno.

Još ću samo navesti nešto što pokazuje koliko je Pavao štovao neke odredbe Zakona kojima se nisu pripisivali učinci spasenja. Pročitajte Dj 21,23. Pavao se sedam dana podvrgao obredu očišćenja. On to ne bi uradio da nije poštovao Zakon i tradiciju.
Još ću za kraj ponoviti kako nezgodno zvuči kad Pavao kaže da Zakon treba uminuti (i točka). Tu bi trebalo u komentarima ispod teksta navesti da to Pavao kaže da Zakon treba uminuti kao sredstvo spasenja. Ali to se treba podrazumijevati kad se komparira sa svime što su Pavao i Isus rekli o Zakonu. Zato Bart ne razumije Pavlove tekstove o Zakonu i Milosti. Nažalost ne mogu ne zaključiti kako je neučinkovito kad jedan agnostik tumači tekstove biblije. Dokaz toga je nemogućnost zaključka na što Pavao misli kad kaže da Zakon mora uminuti. Mora uminuti kao jedino sredstvo spasenja, a nikad neće uminuti kad ga se gleda u sklopu Milosti. Zakon visi o Milosti. Zakon je bez sumnje Božja ustanova i kao takav svet (usp.Rim7,12).

PS Hanka Paldum u Beogradu otpjevala pjesmu o Djevi bajnoj. Dočuo za to Vučić pa je ponovio pjesmu u srpskoj varijanti o Devi bajnoj. A onda su iz Saudijske Arabije poslali diplomatsku notu Vučiću u kojoj je pisalo- Ne dirajte nam naše deve-.

- 22:57 - Komentari (16) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

bartimej croata

31.08.2025., nedjelja

Primjeri kako treba čitati Bibliju - o pojmu naraštaja u Novom zavjetu po Bartu D. Ehrmanu- treći dio

Opis bloga

Linkovi

Slike

<	kolovoz, 2025
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31