|
Nakon prošlonedjeljne ophodnje Hrelom, te pretprošlonedjeljne ophodnje zapadne granice, ovu nedjelju je provedena i ophodnja istočne granice. Obilazak je obuhvatio Osiječku tvrđu preko pustare Kopačkog rita i Titovog lovišta u Tikvešu sve do lokacije povijesne Batinske bitke pri kraju Drugog svjetskog rata. Bitke koja je u 18 dana desantiranja preko Dunava i naizmjeničnih pješačkih napada "potrošila" čak 1885 jurišnika od čega 1297 pripadnika Crvene armije i 648 partizana 51. Vojvođanske divizije NOVJ. Vrhunac bitke bio je za Batinsku željezničku postaju i kotu 169, koja je nakon toga prozvana "Krvava kota". ![]() Bila su to olovna vremena koje ponajbolje opisuje zadnja korica knjige "Ratni pilot" - U prohladnu svibanjsku zoru jedan je pjesnik ušao u kabinu zrakoplova kako bi poveo svoju posadu u smrt. Slijedio je besmislenu zapovijed za besmislenu zadaću i dobio priliku promišljati o ljudskoj sudbini na deset tisuća stopa visine, dok su u blizini kružili rojevi njemačkih lovaca spremnih obrušiti se na spore francuske bombardere. Smije li potreba za obranom domovine biti opravdanje za slanje stotina tisuća ljudi u sigurnu smrt, kako bi stožerni zapovjednici i političari umjesto organiziranja učinkovite obrane, imali opravdanje za potpisivanje neumitne kapitulacije... Promišljanje je to koje nam je u zalog ostavio Antoine de Saint-Exupery dok se svibnja 1940. u činu zrakoplovnog satnika borio na europskom nebu za ideale slobode, bratstva i jednakosti iako je znao da protiv premoćne Luftwaffe nemaju nikakvog izgleda. ![]() Nakon takvih klaonica naroda obično ostaju spomenici kao trajni svjedoci prolivanja krvi. Kako se takva povijesna iskustva ne bi opet prolazila, desetina Plaćenika danas je odradila simulacijski trening u jednom od mnogobrojnih napuštenih objekata OSRH. Gdje je umjesto masovnih juriša uvježbavan ponešto drugačiji oblik pješačkog djelovanja. Kakav znaju oni koji su mu nazočili. ![]() Foto: Fero |